>

novosti logo

Društvo Društvo

Dolazak Mađara na more

Hrvatska diplomacija i politički vrh požurili su snishodljivo objasniti da natpis ‘Fiume – Tengerre magyar’ na mađarskom spomeniku znači da ‘Mađari idu na more’ i da ne sadrži nikakve teritorijalne pretenzije

Iako znaju da je Hrvatska turistička zemlja i da je u njoj broj građana zaraženih koronavirusom mnogo manji nego u okolnim državama, pojedine članice EU-a ne žure s omogućavanjem svojim turistima da posjećuju Jadran. Njemačka svojim građanima nudi 500 eura da ostanu kod kuće, Austrija je tek prije koji dan dozvolila svojim građanima da odu na odmor a da ne moraju u samoizolaciju kad se vrate, dok bi Mađarska trebala isto učiniti ovih dana…

No zato su mađarske vlasti duboko uronjene u prošlost: nedavno su obilježile godišnjicu Trianonskog sporazuma kojim je propaloj Austro-Ugarskoj Monarhiji 1920. oduzet značajan dio teritorija i stanovništva. Uz obilje nacionalističkog kiča, na prigodnom spomeniku ‘Mađarska kalvarija’ u Satoraljaujhelyju upisano je 12.500 gradova i sela u Hrvatskoj i drugim zemljama bez kojih su Mađari navodno ostali, iako su u mnogima od njih bili u manjini. Na spomenik je ugraviran i natpis ‘Fiume – Tengerre magyar’, što bi imalo značiti ‘Rijeka – mađarsko more’, na što su vrlo mlako reagirali iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP), puštajući da ih mađarska ambasada uvjeri da je riječ samo o lošem prijevodu, tj. da natpis zapravo glasi ‘Rijeka – na more Mađari’, a da je autor tog poetskog uratka Lajos Kossuth, vođa mađarske revolucije 1848.

MVEP se oglasio i mlakim saopćenjem u kojem ‘osuđuje radnje koje unose probleme i nemir u dobrosusjedske odnose Hrvatske i Mađarske’, što bi se moglo protumačiti i kao napad na domaće medije koji su se drznuli primijetiti opasne tendencije u mađarskoj politici. ‘Mađari ne svojataju dijelove Hrvatske i dobro znaju gdje je granica jer su u migrantskoj krizi prije pet godina na njoj postavili žicu’, izjavio je šef diplomacije Gordan Grlić Radman, koji je nastupio više kao mađarski nego kao hrvatski ministar. Na provokaciju iz Mađarske osvrnuo se i premijer Andrej Plenković koji spomeničku ploču, pa i kartu velike Mađarske kojom njegov kolega Viktor Orban često maše u javnosti, smatra nesporazumom.

‘Orban je dao pojašnjenja. Riječ je o krivoj interpretaciji’, rekao je premijer Hrvatske, dirljivo ističući da je ‘Trianon za Mađare značio vrlo težak trenutak u njihovoj historiji’. ‘Citirali su pjesmu da Mađari idu na more, a ne da je Rijeka mađarska. Nema nikakvih pretenzija’, uvjeravao je javnost Plenković, dodajući da je ‘Orban odbacio teze da ima bilo kakvu pretenziju prema hrvatskom teritoriju’.

Ovakve neobične međudržavne odnose za Novosti je komentirao dugogodišnji diplomat Jovan Vejnović.

- Može se reći da sve to nije bilo slučajno. Radi se o reminiscencijama vezanima uz nostalgične želje vraćanja na status unutar K. und K. monarhije, a kod Mađara nostalgičnog povratka u vrijeme kad je Hrvatska bila sastavni dio Mađarske - smatra Vejnović.

On je 1991. u pratnji Ante Markovića bio u Subotici na sastanku s prvim mađarskim postkomunističkim premijerom Josefom Antalom. Kako se prisjeća, Antal se ondje ‘ponašao više kao domaćin nego kao naš gost’.

- To je konstantna politika tih zemalja. Ona u određenim trenucima dobiva pravo građanstva kroz pojave koje su ili za unutrašnju upotrebu u tim zemljama ili su rezultat političkih okolnosti. Reakcije službenog Zagreba nisu bile sasvim razumljive. Istina, naša vladajuća stranka je u istoj političkoj porodici s Orbanovom strankom i to je jedan od razloga da se tako ponaša. Za hrvatske interese nije dobro da izostaje prava reakcija koju je neophodno iskazati u takvim prilikama - ističe Vejnović.

1/1