>

novosti logo

Društvo Društvo

Dozvola za mrak

Marko Perković Thompson oslobođen je na šibenskom Prekršajnom sudu optužbi za korištenje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ na svojim koncertima, ali je policija, koja ga je prijavila, ovoga puta podnijela žalbu pa će konačnu presudu donijeti Visoki prekršajni sud u Zagrebu

Prekršajni sud u Šibeniku oslobodio je Marka Perkovića Thompsona u postupku koji je pokrenut zbog korištenja ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ na tri koncerta iz 2016. i 2017. godine, doznaju Novosti. Thompson je u listopadu 2018. oslobođen optužbe za narušavanje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na koncertu koji je održan 5. kolovoza 2016. godine, tijekom obljetnice Oluje u Kninu. Oslobađajuća odluka odnosi se i na nastupe od 21. siječnja i 26. kolovoza 2017. godine. Šibenskom presudom nastavljena je praksa po kojoj se pjevač na sudovima lišava odgovornosti za upražnjavanje ustaškog pokliča na početku pjesme ‘Bojna Čavoglave’. Policija je u ovom slučaju podnijela žalbu, pa će završnu riječ imati Visoki prekršajni sud u Zagrebu. Zahvaljujući toj žalbi, javnost će saznati na koji način više instance tretiraju procjene lokalnih sudova kad je riječ o Thompsonu.

U zadnje četiri godine MUP naime nije podnosio žalbe, pa je mišljenje općinskih sudaca postajalo i konačno. Sutkinja suda u Slunju Nada Turkalj prije dvije godine je oslobodila Thompsona tvrdnjom da korištenje ustaškog pozdrava nije bilo praćeno političkim porukama, nije izazivalo remećenje javnog reda i mira niti je pjevač poticao mržnju na temelju nacionalne i vjerske pripadnosti. Slunjska policija nije uložila žalbu, pod obrazloženjem da nemaju novih dokaza koje bi uvrstili u nastavak postupka.

Prošle godine MUP je namjerno propustio prekršajno prijaviti Thompsona zbog nastupa povodom Oluje, pozivajući se upravo na slunjsku presudu, iako za njen konačni ishod snose najveću odgovornost. Da su se žalili, presuda bi dospjela na reviziju Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, kao u najnovijem postupku.

Dosadašnja praksa toga drugostupanjskog suda bila je jednoznačna. ‘Stajalište Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, izraženo kroz dosadašnje odluke, je da se, u situaciji kad se poklič ‘Za dom spremni’ izriče ili ističe na javnom mjestu, radi o prekršaju’, odgovorila je Novostima glasnogovornica suda Gordana Korotaj.

Napomenula je da se korištenje toga pozdrava procjenjuje ovisno o pravnoj kvalifikaciji, odnosno zakonu po kojem je pokrenut prekršajni postupak. ‘Pri tome se uzimaju u obzir apsolutno sve subjektivne i objektivne okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela’, kazala je glasnogovornica Korotaj.

U presudi koja je donesena 27. siječnja 2016. godine, primjerice, Visoki prekršajni sud podsjetio je da je ‘Za dom spremni’ ‘korišten i kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i totalitarnog režima NDH koji se nalazio i na svim službenim dokumentima, koji je iznikao iz fašizma, temeljenog između ostalog i na rasizmu’.

Odluke toga suda u suglasju su sa svim važnijim mišljenjima koja su zadnjih godina izrečena na ovu temu. Kad je prošlog tjedna od MUP-a tražila da se očituje o pokretanju postupka zbog korištenja ustaškog pozdrava na Thompsonovoj Facebook-stranici, pučka pravobraniteljica Lora Vidović citirala je i stajalište Europskog suda za ljudska prava, koji je odbacio tužbu umirovljenog nogometaša Joea Šimunića, osuđenog u Hrvatskoj jer je poticao na uzvikivanje ustaškog pokliča. Iz Strazbura su mu poručili da sloboda izražavanja ne može biti usmjerena na uništenje ili ograničenje drugih prava i sloboda priznatih Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Jasan stav iznio je i Ustavni sud u više odluka, okarakteriziravši sporni pozdrav protivnim ustavnim vrednotama.

Suprotno mišljenjima najviših međunarodnih i nacionalnih sudova, vlada Andreja Plenkovića već duže vrijeme na razne načine provodi normalizaciju zloglasne krilatice, dajući joj ‘dvostruku konotaciju’: ustašku i braniteljsku. U rujnu 2017. godine Ministarstvo uprave izdalo je mišljenje kojim se odobrava registracija HOS-ovih udruga s ustaškim pozdravom sve dok Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ne donese smjernice za buduća zakonska rješenja.

‘Pritom je posebno zabrinjavajuće što je mišljenje Ministarstva uprave stvorilo dojam da je korištenje spornog znamenja pravno dopušteno, iako postoje mehanizmi kojima se upotreba takvih simbola može i treba sankcionirati’, kazali su Novostima iz Ureda pučke pravobraniteljice, koji je još 2017. godine upozorio Vladu da je odobravanje takvih statuta suprotno jasnim pravnim okvirima i sudskoj praksi najviših sudova.

Nakon završetka rada spomenutog Vijeća, pitali su Ministarstvo uprave planira li predložiti izmjene nadležnog Zakona o udrugama. Odgovorili su im da do eventualnog usvajanja sugestija Vijeća spomenuti zakon ne propisuje izgled znakovlja udruga te da, uostalom, korištenje tog pozdrava nije izričito zabranjeno.

‘Međutim, unatoč tome što isticanje ustaških simbola i uzvikivanje ustaških pozdrava nije izričito zabranjeno, praksa Ustavnog suda, koja je obvezujuća za sve fizičke i pravne osobe, izričito navodi kako se radi o pozdravu koji nije u skladu s ustavnim vrijednostima’, kažu iz Ureda pravobraniteljice, odakle su prije dvije godine upozorili i na apsurdnu situaciju da policija pokrene postupak zbog ustaškog pozdrava na HOS-ovom grbu, sud potom donese osuđujuću presudu, dok ured državne uprave istu zastavu i grb ne smatra problematičnima. U drugim pak slučajevima sudovi oslobađaju počinitelje pod obrazloženjem da prekršajni zakon ne specificira sporni pozdrav kao prekršaj, iako neki zakoni imaju otvorenu listu prekršaja, dok drugi općom formulacijom o kažnjivim simbolima obuhvaćaju i pojedino postupanje, kao u ovom slučaju. Policija, pored svega, ponekad podiže prijave, nekad se suzdržava, a prošle je godine odustala od žalbe na sudsko oslobađanje Thompsona.

Prema statistikama koje smo dobili od MUP-a, od siječnja 2011. do prosinca 2018. godine zbog pozdrava ‘Za dom spremni’ podnijeli su prijave protiv 136 osoba na 121 događaju. Od toga su više od 20 puta sankcije ispisane zbog uzvikivanja ‘Za dom spremni’, a desetak puta zbog objave istog sadržaja na društvenim mrežama. Ta je statistika u izravnoj relaciji s Thompsonovim korištenjem pozdrava. Redovno ga izvikuje zadnjih 27 godina, a sada ga je njegov tim počeo objavljivati na Facebooku.

U ambijentu u kojem Vlada upravnim aktima i neobavezujućim mišljenjima Vijeća za suočavanje s prošlošću relativizira naslijeđe ustaštva i daje mu ‘braniteljski’ legitimitet, a niži sudovi oslobađaju pjevača odgovornosti za korištenje ustaškog usklika, ne treba čuditi da su odnedavno sudnice prisiljeni pohoditi oni koji ukazuju na istinu. Prije nekoliko mjeseci Thompson je podnio tužbu protiv autora i nakladnika godišnjeg biltena Srpskog narodnog vijeća o govoru mržnje zato što je ustaškim nazvan uzvik ‘Za dom spremni’ u pjesmi ‘Bojna Čavoglave’. Thompsonov odvjetnik nazvao je taj opis ‘revizionističkim, klevetničkim i neistinitim’, ističući da se njegov klijent referira isključivo na branitelje i Domovinski rat.

Kad se 1992. godine branio od optužbi za ustaštvo i korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’, Thompson je u jednom intervjuu rekao da se ‘mnogima ne sviđa što u pjesmi kažem ‘Za dom spremni’ i pritom na koncertima dignem ruku na (nacistički, op. a.) pozdrav’. Suočen s kontinuiranim kritikama da koketira s fašizmom, nekoliko godina poslije ostao je na liniji. ‘Moje političko uvjerenje je stvarno takvo da poštujem poglavnika’, izjavio je.

Proustaška pozadina u ovom je slučaju jasna i bez pisanih tragova. To što sada heroj desnice neistinama gradi argumente za tužbe protiv onih koji ga podsjećaju na zatomljenu biografiju najmanji je problem u cjelokupnoj priči. Krunska odgovornost je na vladi Andreja Plenkovića koja – riječima Thompsonova odvjetnika – koristi ‘revizionističke, klevetničke i neistinite’ argumente za umivanje notornog simbola fašizma.

1/1