Sakrivena masivom Velike Kapele, ignorirana od aktualnih političkih struktura moći, Drežnica je posljednjih dana postala povijesno-istraživački centar na čijem je čelu dr. sc. Sanja Horvatinčić iz Instituta za povijest umjetnosti. Stručnjaci provode međunarodni istraživački projekt pod nazivom ‘Baština odozdo | Drežnica – tragovi i sjećanja 1941-1945’. Projekt u kojem sudjeluje i Srpsko narodno vijeće, pokrenut je ove godine s idejom da se zbog specifičnosti današnjeg odnosa prema partizanskom i antifašističkom pokretu, baštini Drugog svjetskog rata, pristupi iz interdisciplinarne perspektive. Tako će osim povjesničara, svoje mjesto u njegovoj provedbi zauzeti arheolozi, antropolozi, arhitekti i etnolozi.
Koncentracija brojnih historijskih lokaliteta: spomen-kosturnice i spomeničkog kompleksa na mjestu nekadašnje partizanske bolnice s obližnjom špiljom na Javornici, štamparije, pilane, mlina, mehaničke radionice, vojne baze, ali i umjetničkih spomenika u samom centru mjesta kao što je ‘Drežničanin’ Koste Angelija Radovanija, čine Drežnicu autentičnom i zanimljivom destinacijom za proučavanje događaja iz Drugog svjetskog rata te same organizacije života u okupatorskom okruženju.
Prilika da se oživi sjećanje na slavna vremena NOB-a u Gorskom kotaru i Drežnici, ali i da se posjetioci upoznaju s projektom, bila je komemoracija za žrtve fašizma održana ove subote, 21. septembra. Tog je dana 1941. godine Drežnica prvi put preživjela teške ljudske i materijalne gubitke. Ovogodišnje tradicionalno okupljanje kod spomen kosturnice bilo je posebno emotivno i upečatljivo zbog prisustva 98-godišnje Vere Švabenic Zoričić, bolničarke u nekadašnjoj partizanskoj bolnici. U Drežnicu je stigao iz Zagreba i cijeli autobus mladih i mlađih antifašistkinja iz Zagreba u organizaciji Antifašističkog vjesnika zajedno sa Sandrom Kasunić. Evociranju uspomena na bolnicu u kojoj je bio zbrinjen i velik broj boraca iz Istre, pridonio je pjevački zbor Praksa iz Pule. Posjetioci, antifašisti Korduna, Gorskog kotara, Primorja i Istre pod stručnim vodstvom obišli su značajne lokacije i spomenike po Drežnici. Posebnu pažnju Drežničana i gostiju izazvalo je predstavljanje prvih rezultata terenskog rada istraživačkog projekta ‘Baština odozdo | Drežnica - Tragovi u sjećanja 1941-1945’.
- Obilazimo teren pokušavajući locirati točke u krajoliku, punktove gdje su bile organizirane partizanske baze, bolnice i mjesta koji su služili za zbjegove lokalnog stanovništva po udaljenim lokacijama u šumama, na kršnom terenu. Upravo smo ovaj tjedan, uz pomoć lokalnih vodiča, pronašli vrijedne materijalne dokaze u potpuno očuvanoj špilji blizu partizanske bolnice. Sama špilja nije bila nikad službeno obilježena kao spomenik, ali je za vrijeme Drugog svjetskog rata služila kao mjesto evakuacije ranjenika u vrijeme iznenadnih neprijateljskih napada. U špilji smo pronašli tadašnje medicinske instrumente, lijekove i čitav niz nalaza koji nam na vrlo neposredan, taktilan način govore o realnosti ondašnjeg života u ratnim uvjetima. Te materijalne dokaze pronalazimo, iskapamo i želimo prezentirati kao svjedočanstvo organizacije otpora i života vođenih idejama solidarnosti, socijalne pravde, internacionalizma kao perspektive drugačijeg života i alternative fašističkoj ideologiji koja je u to vrijeme drmala Europom - objašnjava Sanja Horvatinčić, voditeljica projekta koji se sastoji i od sakupljanja intervjua s mještanima, svjedocima događaja u NOB-u, kao važne nadopune službenoj historografiji koja se veže isključivo za povijesne izvore.
Jedan od segmenata rada na terenu je analiza postojećih spomenika te utvrđivanje vrijednosti ali i štete na pojedinim spomenicima, koji su oštećeni ili u ruševnom stanju. Među zacrtanim ciljevima je da se GPS tehnologijom budu ucrtani i mapirani točni povijesni lokaliteti Drežnice, te obavi historijska analiza krajolika. Istraživački tim se nada da će rezultate njihovog rada u svrhu kulturno-povijesne i turističke ponude koristiti lokalne udruge za dobrobit zajednice, što bi moglo potaknuti ekonomski razvoj drežničkog kraja.
- Cilj je staviti Drežnicu, sa svim njenim spomenicima iznimne umjetničke i povijesne vrijednosti, pod režim zaštite Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao memorijalnu baštinu. Ovakva ideja je postojala i prije posljednjeg rata ali nikad nije provedena. Stavljanje pojedinačnih spomenika ili cjeline memorijalnog krajolika pod režim zaštite Ministarstva kulture bilo bi iznimno važno zbog daljnjih mjera očuvanja tih spomenika i mogućnosti njihove adekvatne prezentacije. Spomenici u Drežnici, zahvaljujući svojoj vrijednosti svakako mogu biti podloga ekonomskog razvoja ovog kraja. Vjerujemo da će naš rad podići vidljivost Drežnice kao autentične lokacije antifašističkog pokreta na turističkoj karti Hrvatske - ističe Horvatinčić.
Istraživački tim u Drežnici veliku podršku ima od lokalne zajednice. Drežnički paroh, protojerej Miloš Orelj smatra da zapisana sjećanja, otkriveni i prezentirani tragovi za Drežnicu i njenu povijest predstavljaju spas od istorijskog zaborava.
- Bili smo na granici zaborava od kojeg se ništa gore jednom narodu ne može desiti jer; ukoliko potomci žrtava zaborave njihovo stradanje, istorija se prekida. Prije ovog istraživačkog tima, događaje u Drežnici zapisivao je i proučavao jedino povjesničar dr. Đuro Zatezalo. Vremenski i biološki svakim danom nestaje populacija koja je svjedočila događajima NOB-a. Životno svjedočanstvo i jaka memorija tih ljudi, današnjim istraživačima nude povijesnu vrijednost koja zajedno s arheološki iskopanim materijalnim tragovima, dobiva činjeničnu vrijednost sa znanstvenom podlogom. Snaga proživljene riječi ne može se mjeriti s tekstom i pričom iz druge ili treće ruke, a pogotovo danas kada smo na udaru povijesnog revizionizma. Kad se iznese i objelodani sa znanstvenom osnovom, istina postaje dio sadašnjosti, dostupna u edukacijskim procesima kako bi je naučila današnja djeca i buduće generacije - vjeruje o. Orelj.
