>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Ekonomija kamčenja

‘Možemo li još što izvući od sezone?’ kaže u Dnevniku Đurica Drobac, a riječ ‘izvući’ pregnantno govori o naravi našeg gospodarstva, o prošlosti i, nažalost, našoj budućnosti. Izvući je opasno slično riječima ‘iskamčiti’ ili ‘iscijediti’, što nas vodi prema samoj biti naše ekonomije – ona je nešto između rente, dogovora, iznude i milostinje

RTL Direkt, 9. rujna, 22:15

Nije sve kod nas tako crno – celo selo šmrče belo, poruka je knjige ‘Hrvatska u kokainskom ruletu smrti’ autora Hajrudina Merdanovića i Vilima Cvoka. Knjiga je predstavljena masama na RTL-u baš u tjednu kad je policija na Kanarima otkrila tonu kokaina u čijem su krijumčarenju sudjelovale naše gore listovi. Kokain su švercala trojica Hrvata učlanjenih u najozbiljniju regionalnu integraciju, tzv. balkanski kartel, u kojoj vlada vječno i neprekinuto bratstvo i jedinstvo, kao i kod svih drugih naših gangova – prije svih, onog političkog. ‘Droga je svuda oko nas’, rekao je Merdanović voditeljici koja ga nije gledala belo, nego sa zanimanjem. ‘Knjiga je izuzetno čitana, čitaju je u diplomatskim krugovima, čitaju saborski zastupnici, a ima i onih koji traže svoje ime u knjizi’, dodao je. Vilim Cvok ispričao je kako je bilo odvjetnika koji su u gluho doba noći goli završili na krovu automobila, omamljeni bijelim prahom. ‘Nema profesije koja je izuzeta, svi šmrču’, rekao je (jedino Kerum šmrče samo janjetinu). Prema Cvokovim analizama, krijumčari koriste sve inovativnije metode. Jedna je skupina švercera natopila argentinske nogometne zastavice u kokain i tako ih poslala poštom u Hrvatsku. Pošiljka je stigla na vrijeme, za razliku od običnih dostava, samo ju je policija presrela, bio ih je maler.

Novi dan, N1, 10. rujna, 09:20

Ratko Čačić nema dlake na jeziku i nikad ne bi mogao zauzeti najpopularniju fotelju u svim hrvatskim vladama – ministarstvo okolišanja. Taj ne okoliša, a u razgovoru s Igorom Bobićem izrekao je zanimljivu koliko i nepoznatu statistiku: za vrijeme rata u HV-u je bilo 10.000 deklariranih Srba ‘i oko dva do tri puta više onih koji se nisu deklarirali kao Srbi iako to jesu’, kazao je, podvlačeći kako HOS u ‘Oluji’ nije ni postojao. Tuđman ih je naime davno prije toga natjerao na priključenje regularnoj vojsci jer ih je smatrao produljenom rukom KOS-a JNA. HOS-ovci stalno rade galamu i ispada da su sami oslobodili zemlju, dok se za Srbe ni ne zna. Ni med braniteljima ni pravice. Kako rat odmiče branitelja je sve više, a priče o ratu sve su fantastičnije i sve udaljenije od istine, pa nije loše katkad čuti nešto razumno, neideološko.

Žena u zlatu, HRT, 10. rujna, 22:41

Ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu opire se ljudskom razumu (zato se negacionizam može tako lako širiti), a među najneshvatljivije stvari spada holokaust, najveće zlo toga rata, pokušaj istrebljenja cijelog jednog naroda i pljačke njegova golema bogatstva. Biografski film o Mariji Altmann (Helen Mirren), postarijoj židovskoj izbjeglici koja živi u četvrti Cheviot Hills u Los Angelesu, rekonstrukcija je priče o otimačini i povratu najpoznatije austrijske slike, portreta Adele Bloch-Bauer koji je napravio Gustav Klimt. Nacisti su tu sliku oteli vlasnicima odmah nakon Anschlussa, a ona je (zbog židovskog imena nije ju se smjelo nazivati pravim imenom, već se zvala ‘Žena u zlatu’) ostala u bečkom muzeju i nakon rata. Austrija je nije htjela vratiti vlasnici, koja je zbog povrata angažirala mladog odvjetnika, potomka kompozitora Schönberga (također Židova), pa su onda zajedno u dugoj i napornoj parnici, prikazanoj u odličnom filmu, poveli bitku za povrat i pravdu, i uspjeli. Portret Adele Bloch-Bauer (vrijedan u ono doba preko 120 milijuna dolara) danas je u Americi i dostupan cijelom čovječanstvu, za razliku od 100.000 umjetnina koje su nacisti oteli, a nikad nisu vraćene – većina nije imala kome biti vraćena jer su vlasnici ubijeni. Beč XIX. stoljeća, Beč do Anschlussa, kulturni Beč, u velikoj je mjeri bio – židovski Beč. U gradu gdje ih je živjelo oko 200.000 radili su Sigmund Freud, Stefan Zweig, Karl Kraus, Theodor Herzl, Arthur Schnitzler, Franz Werfel, Arnold Schönberg i deseci drugih, svjetski važnih umjetnika koji su dokazali točnost Nietzscheove teze da je ‘vrelo velikih kultura tamo gdje se miješaju rase’. Nacistička pohlepa, bolesna ljubomora i koktel drugih, patoloških osobina taj i takav židovski Beč razorili su da se više nikad ne vrati na razinu na kojoj je bio.

Novi dan, N1, 11. rujna, 09:30

Hrvatska ima 3,8 milijuna stanovnika i već je počela i supstitucija stanovništva, kaže demograf Stjepan Šterc, koji ne blista od zadovoljstva. Supstitucija?! Hrvatsku će naseljavati tamnoputi? Crnci? Muslimani s Bliskog i Dalekog istoka? Jao! Postoji, kaže demograf, čak i ‘neko fiktivno stanovništvo’ koje je rezultat ‘nekih političkih igrica’. Možemo se kladiti da ne misli na fiktivne glasače HDZ-a po Dalmatinskoj zagori, Vrgorcu i Imotskom, pa ni na stanovnike groblja koji na dan izbora naglo ožive. Sućut. Što treba napraviti? Osnovati novu katedru demografije, zaposliti nove demografe, nove političare, uvesti nove poreze, dodati, ukratko, više hadezeovštine i stvari će se popraviti. Šterc se zalaže za osnivanje registra stanovništva i mnoge slične ideje koje bi, kao, trebale sanirati posljedice politika koje se ovdje vode s neobičnom ustrajnošću evo već 30 godina, a oni koji su ih kreirali neprestano se oglašavaju kao stručnjaci koji će njihove posljedice ispraviti. Nama se lijek čini gorim od bolesti, ali utoliko je vjerojatnije da možemo očekivati baš njegovu primjenu.

Dnevnik, HRT, 13. rujna, 19:00

‘Na Jadranu se odmara 200.000 turista. Možemo li još što izvući od sezone?’ kaže u najavi Dnevnika voditelj Đurica Drobac, a riječ ‘izvući’ sažeto, pregnantno, genijalno govori o naravi našeg gospodarstva, turizma, mentaliteta, o prošlosti i, nažalost, našoj budućnosti. Izvući je naime opasno slično riječima ‘iskamčiti’ ili ‘iscijediti’, što nas vodi prema samoj biti naše ekonomije – ona je nešto između rente, dogovora, iznude i milostinje. Možemo li još nešto izvući? Možemo, svakako. Ali – koji mi? Što s onima koji nemaju apartmane, hotele, plaže, koncesije, koji dakle nemaju otkud izvlačiti? Nije, naravno, sve crno. U Dnevniku se opsežnije analizira i pad na početku spomenute hrvatske skupine krijumčara belog – još jedan uspjeh policije, bravo.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/2