Novosti

Društvo

Etatizam u modi

Deutsche Telekom nije zainteresiran za kvalitetno internetsko povezivanje slabije naseljenih krajeva. Takve projekte može svojim građanima osigurati jedino država, pa se boljoj razvojnoj perspektivi mogu nadati i krajevi od posebne državne skrbi, odnosno povratnička žarišta

Y9os24vat2fmvmgvrkiobm58kci

Privatni telekomi nisu zainteresirani za umrežavanje svakog sela 

Vlada je zauzela neposredno uoči Božića napadno etatističko stajalište, ako je suditi prema dvjema strateškim ekonomsko-političkim odlukama. Jedna se tiče loših vijesti o arbitraži oko Ine, a gdje je dosuđeno u korist mađarskog Mola, i takav je ishod prošle subote nagnao hrvatske izvršne vlasti da upadnu zamalo u ponoćni termin Josipu Bozaniću te objave plan za nacionalizaciju, tj. otkup mađarskog udjela u Ini. Novost je zasluženo privukla pažnju javnosti, a dalje se uglavnom još raspravljalo otkud li će se smoći novac za taj pothvat.

Druga slična vijest ostala je zbog navedene u razmjernoj sjeni, mada joj je itekako srodna prema političkom značaju. Nakon dugogodišnjeg hvatanja zaleta koji je – kao jako malo pozitivnih aspekata hrvatske politike – ujedinio vlasti tzv. lijevog i desnog centra, objavljeno je da će država uskoro krenuti s gradnjom optičke internetske mreže koja će ostati u državnom vlasništvu te će se iznajmljivati komercijalnim operaterima. Za sve koji su pratili višekratno monotono reketiranje u odnosima Berlina i Zagreba, ovo znači – nadajmo se – konačnu odbijenicu diktatu Angele Merkel u obrani monopola Deutsche Telekoma u Hrvatskoj.

Jer to međudržavno iznuđivanje traje još od otvorenog pokušaja zavrtanja ruke Zoranu Milanoviću, dodatno pojačanog intervencijom preko Kolinde Grabar-Kitarović, pa sve do malo uvijenijeg apeliranja kod Andreja Plenkovića. Podsjetimo se, na prijelazu stoljeća njemački je teleoperater otkupio Hrvatski telekom i s njime se, u nejasnim okolnostima, dokopao i stare infrastrukture. Riječ je o tisućama kilometara bakrenih žica u kanalima diljem Hrvatske, no te se vodove u novije doba posvuda mijenja suvremenim protočnijim svjetlovodnim kablovima – osim u Hrvatskoj, gdje njemački gazda tvrdi da za to nema potrebe, da se sve može i sa starim dobrim bakrom.

Za to vrijeme, statistički podaci otkrivaju da Hrvatska ima najgori internet u EU-u, a čije naprednije članice pravo svih na širokopojasni internetski priključak već stavljaju u ustave. Upravo ovo ‘svih’ možda je najvažnije mjesto u političkom stavu hrvatskih vlasti: Deutsche Telekom nije zainteresiran za kvalitetno internetsko povezivanje slabije naseljenih krajeva. Takve projekte može svojim građanima osigurati jedino država, pa se boljoj razvojnoj perspektivi stoga mogu nadati i na primjer krajevi od posebne državne skrbi, odnosno povratnička žarišta.

Gradnja nove mreže bila bi najvećim dijelom plaćena iz EU-fondova; iz toga se izvora može računati na oko 88 milijuna eura za ovu svrhu. Raduju se tome i manji privatni operateri poput Vipneta, koji su ranije bili osuđeni na životarenje uz lavovsku figuru Deutsche Telekoma. Raduje se i Most koji već neko vrijeme svoj razlikovni identitet u odnosu na HDZ gradi baš po pitanju državnog vlasništva nad tom infrastrukturom. No ipak ne treba odviše slaviti, jer će Njemačka zacijelo pronaći načina da zaobilazno, u nekom drugom poslu, kompenzira svoj interes na općenito podjarmljenom hrvatskom tržištu.

O takvim izgledima dobro svjedoči izjava neimenovanog vladinog dužnosnika na ovu temu u subotnjem ‘Jutarnjem listu’, pri čemu se odluka o gradnji infrastrukture i njezinu zadržavanju u državnom vlasništvu opravdava iz više lako shvatljivih kutova. Ipak, granice slobodoumnog razmišljanja naših političara i dalje su vrlo sužene: ‘Ideja nije da država ima vlastiti telekom koji će pružati usluge krajnjim korisnicima, niti bi to bilo dobro.’ E pa zašto to ne bi bilo dobro, a svoj smo telekom prodali kompaniji čiji najveći udio posjeduje druga država?

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više