>

novosti logo

Kronika Kronika

Friške fige za manjinske brige

Iako su sve uprave HRT-a redovito upozoravane na loš programski i sadržajni ‘tretman’ manjinskih tema, na argumentirane se kritike iz javnog servisa uglavnom uzvraća tek pozivima na ‘konstruktivan dijalog’ i sličnim floskulama

Hrvatska radiotelevizija s predstavnicima nacionalnih manjina već dugo igra igru skrivača. Naime, Savjet za nacionalne manjine RH redovito objavljuje godišnje izvješće o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima, u kojem su navedene i nabrojane sve emisije i prilozi o manjinskim temama emitiranima u sklopu radijskih i televizijskih programa HRT-a. Potom se manjinski predstavnici obraćaju vodstvu te kuće sa svojim komentarima i kritikama, uglavnom vezanima uz getoizaciju manjinskih tema i njihovu podzastupljenost u programima na svim razinama, a vodstvo HRT-a im obično uzvraća ‘pozivom na dijalog’, popraćenim serijom floskula o posvećivanju znatne pozornosti manjinama i njihovim zajednicama.

A kako taj ‘dijalog’ izgleda s novim vodstvom HRT-a, zorno se pokazalo na sjednici Programskog vijeća HRT-a u travnju, kada je njegov član Saša Milošević, generalni tajnik Srpskog narodnog vijeća, upozorio na to da javni medijski servis ima idolopoklonički odnos prema novoj vlasti te da se pretvara u platformu nazadnoga konzervativizma. Vršitelj dužnosti ravnatelja programa Jozo Barišić odgovorio mu je pitanjem zašto mu smeta konzervativni pristup i tvrdnjom da se miješa u uredničke ovlasti. Milošević, koji se dobro sjeća devedesetih, kada je HRT bio servis nacionalističke ratne propagande s kojeg je kao mladi reporter dobio otkaz bez prihvatljivih argumenata, smatra da se s dolaskom v.d. ravnatelja Siniše Kovačića i njegove ekipe - koja je u kratkom vremenu nakon preuzimanja dužnosti smijenila više od 70 urednika - ta vremena vraćaju.

Jasno je da je hrt premalo kritički odmaknut od vlasti, no većim mi se problemom čini aktualno promoviranje nacionalističkog i ultrakonzervativnog svjetonazora, kaže Saša Milošević, član Programskog vijeća hrt-a

- Nakon silnih smjena i urednika, HRT je postao jasno društveno svrstan. Čini mi se da je važno vidjeti razliku između jasnoga političkog svrstavanja i društvenog angažmana. Iako je i u usko političkom polju jasno da je HRT premalo kritički odmaknut od vlasti, većim mi se problemom čini aktualno promoviranje nacionalističkog i ultrakonzervativnog svjetonazora. HRT gubi i ono malo odmaka, odustaje od uloge onog koji propituje, a postaje zastupnik i graditelj ‘nacionalnog identiteta’. Kuda to vodi, vidimo na primjeru državnih medija današnje Poljske i Mađarske – obrazložio je svoj stav Milošević.

U Večernjem listu od 25. svibnja objavljen je zamalo tradicionalan odgovor HRT-a na upozorenja o maloj zastupljenosti manjina u programima te nedovoljnom posvećivanju pozornosti manjinskim temama; ‘zabrinuto’ vodstvo HRT-a ponovno je pozvalo predstavnike manjina na ‘pokretanje konstruktivnoga dijaloga u cilju pronalaženja manjina i manjinskih pitanja u programima javnoga medijskog servisa’.

O konstruktivnosti dijaloga s vodstvom HRT-a ponešto zna i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.

- Već godinama na HRT-u slušamo istu priču. Kroz dulje sam razdoblje razgovarao s desetak čelnika tog servisa, a problemi bi ostajali isti. Manjine su getoizirane u jednu ili dvije emisije, naše teme nisu vidljive u ostalim dijelovima programa, pa ispada da bi mi sami sebe trebali gledati. Dodatan je problem sada i to što emisija ‘Prizma’, posvećena manjinskoj problematici, sada ide u skraćenoj verziji; zahtijevamo da joj se vrati stara minutaža, da opet traje sat vremena – kaže Tolnauer.

I Saša Milošević smatra da je programska getoizacija manjinskih problema loše rješenje.

- Emisije o manjinama su svojevrsna geta i njihov je sadržaj neadekvatan, ne govori o onome doista bitnom za njih, premda je ‘Prizma’ bila na tom putu. Pored toga, to se bitno nikada, osim u ekscesnim situacijama, ne vidi i ne čuje u ‘općem’ programu, u emisijama poput Dnevnika ili ‘Otvorenog’. Konkretno, to što je iz ove zemlje nestalo dvije trećine jednog naroda nije važno, kao i problemi hiljada onih koji su izbjeglice četvrt stoljeća poslije rata ili činjenica da se ubojstva stotina staraca nakon Oluje slabo istražuju i procesuiraju… Puno je sličnih tema koje su vrijedne vijesti, reportaža i tematiziranja u programima HRT-a. Sram me kada s HRT-a tako nesadržajno i mehanički govore o silnim minutama posvećenima manjinama – upozorava Milošević na rutinske i šablonske odgovore HRT-a na kritike, u kojima se redovito navodi da su manjine ‘važan dio programa Hrvatskog radija, da se rade specijalizirane emisije te da su manjinske teme prisutne i u Informativnom programu’.

Istina jest da na Hrvatskom radiju ide emisija ‘Multikultura’, posvećena manjinskoj problematici: u njoj se prati kalendar manjinskih događanja, kulturnih zbivanja i sadržaja u organizaciji manjinskih udruga i ustanova te rad Savjeta za nacionalne manjine, Vijeća nacionalnih manjina, Koordinacije nacionalnih manjina i drugih manjinskih tijela.

Izvješće Savjeta za 2015. govori da se manjinska problematika na Hrvatskom radiju prati i u informativnim emisijama poput ‘Jutarnje kronike’, ‘Kronike dana’ i ‘Aktualno u 17’; međutim, sadržaj tih vijesti vezan je uz obljetnice manjinama važnih događaja, obljetnice stradanja u Drugome svjetskom ratu, aktualne političke prijepore o npr. dvojezičnosti u Vukovaru ili provokativne izjave javnih osoba ili političara, poput onih Ruže Tomašić ili Branimira Glavaša. Potkraj prošle godine održani su i parlamentarni izbori, pa je dio radijskih informativnih emisija bio posvećen i političkim predstavnicima manjina. No, tema o kojima govori Saša Milošević u Informativnom programu radija - nema. Manjinske su teme, istina, prisutne i u Religijskom programu Hrvatskog radija, ali uglavnom opet samo povodom vjerskih blagdana. U radijskim emisijama Regionalnog programa malo je bolja situacija, pa tako Radio Osijek svakodnevno ima emisiju na mađarskom jeziku, a tjedno emisiju ‘Slovaci u Hrvatskoj riječju i pjesmom’. Manjinskom tematikom bave se i ostali regionalni centri, poput Radio Splita koji dvaput mjesečno daje emisiju ‘Tu pored nas’, čiji naslovom ironično sugerira društvenu uklopljenost manjina… Radio Rijeka i Radio Pula dosta programske pozornosti posvećuju talijanskoj nacionalnoj manjini, na čijem jeziku ide nekoliko emisija. Međutim, ne postoji nijedna emisija Hrvatskog radija na srpskom jeziku - čak i na istoku zemlje, gdje ta manjina živi u značajnijem broju.

Manjine su getoizirane u jednu ili dvije emisije, naše teme nisu vidljive u ostalim dijelovima programa, pa ispada da bi mi sami sebe trebali gledati, smatra Aleksandar Tolnauer iz Savjeta za nacionalne manjine RH

Stanje u televizijskim programima javnog servisa još je gore, iako se ‘argumentima’ novoga vodstva HRT-a tvrdi da se manjinske teme, osim u specijaliziranim emisijama, obrađuju i u informativnima - Dnevniku, ‘Otvorenom’, ‘Paralelama’, ‘Studiju 4’… Činjenice kažu da je u popodnevnom Dnevniku HRT-a lani emitirano 25 priloga vezanih uz manjine: bili su to prilozi ili samostalne izjave manjinskih predstavnika sveukupnog trajanja oko 23 minute, što bi značilo da su im posvećene dvije od ukupno 365 emitiranih emisija. U središnjoj informativnoj emisiji, večernjem Dnevniku, manjinske teme boravile su još kraće, svega cca. 75 minuta u 48 priloga tijekom cijele godine – dakle, uvrh glave jedna i pol emisija.

Da nije bilo parlamentarnih izbora i nasilja u Vukovaru oko ćiriličnih ploča, priloga bi bilo i manje. Prema izvješću Savjeta za nacionalne manjine, u središnjem Dnevniku HRT-a lani nije bilo nijednog priloga o problemima Srba povratnika, o njihovu životu bez struje i vode, otimačini zemlje, stanarskim pravima, odštetnim zahtjevima vezanima uz terorističke akte i druge zločine počinjene tijekom rata, čije posljedice i dalje tište ovdašnju srpsku zajednicu.

Slično je bilo i u trećem Dnevniku, gdje je na manjine ‘potrošeno’ ciglih 30 minuta, od čega punih pet na rehabilitaciju Draže Mihajlovića u Srbiji, ali i tri i pol na probleme vojvođanskih Hrvata.

Getoizirani u ‘Prizmi’ i ‘Manjinskom mozaiku’

Poseban ponos svih uprava HRT-a su emisije ‘Prizma’ i ‘Manjinski mozaik’: tako i nova Uprava ističe kako je lani 51 put emitirana prva i to u ukupnom trajanju od 36 sati, 14 minuta i (nezanemarivu!) 21 sekundu. Usput, sa sadržajem ‘Prizme’, tjednoga multinacionalnog magazina, predstavnici srpske manjine godinama nisu bili zadovoljni, jer se ni izdaleka nije doticala stvarnih problema zajednice; trebalo je puno vremena da se stvari koliko-toliko pomaknu nabolje. No emisija se i dalje emitira subotom u 13.50, odnosno u terminu za popunjavanje programa. ‘Prizma’ se u posljednje vrijeme bavi temama vezanima uz program stambenog zbrinjavanja Srba i o tome je lani objavljeno dvanaest priloga. Međutim, getoiziranje manjina u tu emisiju pridonosi tome da većinski narod ne zna ništa o stvarnim problemima manjinskih zajednica, posebice srpske, ali i tome da se manjine uglavnom bave same sobom.

I ‘Manjinski mozaik’ emitira se u sličnom, neatraktivnom terminu - subotom u 18.10. Lani je u toj emisiji, od kojih svaka traje po svega 15 minuta, objavljeno 40 dokumentarnih reportaža, od čega je šest bilo vezano uz srpsku manjinu. Kad se hvale spomenutim emisijama, na HRT-a uporno zaboravljaju da se godišnje na samo jednom njegovom TV-kanalu emitira 8.460 sati programa, dakle ukupno 35.040 na sva četiri. A ukupno trajanje ‘Prizme’ i ‘Manjinskog mozaika’ lani je iznosilo svega nešto više od 46 sati, i to unatoč tome što svaki ‘manjinac’, pa i onaj koji živi u opustošenom i polunapuštenom selu u kojem svako malo nestane struje, mora platiti punu cijenu radijske i TV-pretplate.

1/1