>

novosti logo

Godišnjica zapadnoslavonskog egzodusa

Ovih dana obilježena je godišnjica ‘humanog preseljenja’ stanovništva iz zapadne Slavonije, kada je u jesen i zimu 1991. u izbjegličkim kolonama svoja ognjišta napustilo oko 50.000 Srba. Iz tog perioda potječe i jedan od najsramotnijih službenih dokumenata na osnovu kojeg je provedena ideja ‘humanog preseljenja’, odnosno etničkog čišćenja. Dokument nosi potpis Kriznog štaba Požege, a njime je naređeno da se u roku od 48 sati evakuiraju 24 sela podno Papuka i Psunja u kojima je živjelo srpsko stanovništvo. Iako je izgovor za evakuaciju bio ‘zaštita civilnog stanovništva od borbenog djelovanja četničkih terorističkih snaga i jedinica Jugoslavenske armije’, ona nije obuhvatila etnički hrvatska sela. Nakon izvršene ‘evakuacije’, 31. oktobra krenula je i akcija hrvatskih snaga ‘Otkos 10’ s istočne Bilogore, odakle je u dva dana izbjeglo 4.000 ljudi.

Sljedeći veći udari Hrvatske vojske desili su se 10. i 13. decembra u podravsko-slatinskom kraju, u kojem je tokom 1991. i početkom 1992. ubijeno i nestalo oko 120 Srba. U izuzetno teškim uvjetima, pod izrazito niskim temperaturama i snježnim nanosima, tih decembarskih dana preko šumskih puteva izvlačilo se stanovništvo s konjskim zapregama i traktorskim prikolicama. Nakon protjerivanja stanovništva, organizirani su pljačka, sistematsko paljenje i miniranje kuća u vlasništvu Srba. Neki od starijih ljudi, koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti svoja ognjišta, ubijeni su.

Po podacima Documente, posljedice akcija Hrvatske vojske na području općina Virovitica, Grubišno Polje, Daruvar, Slatina, Orahovica, Požega i Nova Gradiška, u periodu od septembra do decembra 1991., bile su 428 ubijenih ili nestalih osoba srpske nacionalnosti, od kojih 250 civila, dok Veritas raspolaže brojkom od 739 poginulih i nestalih, od kojih je 300 nestalih i 439 sahranjenih.

No svi ti podaci ne znače previše Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske: za ratne zločine nad Srbima u zapadnoj Slavoniji pred hrvatskim pravosuđem još nitko nije odgovarao, a predistražni postupci i dalje se vode pod dobro poznatom oznakom ‘u tijeku’, iako je još 2000. godine u organizaciji Ministarstva branitelja u selu Šnjegaviću iz zajedničke grobnice ekshumirano 13 tijela Srba ubijenih decembra 1991.

U atmosferi zavjeta šutnje o ratnim zločinima nad srpskim stanovništvom, jedino se 2012. godine tadašnji predsjednik Ivo Josipović poklonio srpskim žrtvama kraj spomen-obilježja koje je podigao VSNM Požeško-slavonske županije između stradalih sela Šnjegavića i Jeminovca. Šestu godinu zaredom četiri županijska Vijeća srpske nacionalne manjine organiziraju parastos i komemoraciju. Na ovogodišnjem pomenu u Grubišnom Polju zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević još jednom je rekao da od hrvatske države srpske žrtve nisu dobile ni pravdu ni zakonitost, a ni suosjećanje.

- Razmjeri stradanja naroda Bilogore i zapadne Slavonije s pravom se mogu označiti terminom iz Biblije – egzodus. Taj prostor nikada više neće izgledati isto. Naše organizacije podnijele su i kaznene prijave, a više puta smo rekli da osuđujemo sve zločine počinjene sa srpske strane i pozvali sunarodnjake koji imaju informacije o njima da ih daju državi - rekao je Milošević.

Kao svjedok ovih potresnih događaja govorio je aktivist iz Slatine Mladen Kulić.

- Obaveza je županijskih vijeća da se sačini popis stradalih i da se uz pomoć SNV-a objedini i dokumentira - kazao je Kulić.

1/1