Novosti

Društvo

Guverner u magli

Boris Vujčić bio je zvijezda konferencije u Dubrovniku na kojoj je, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sudjelovalo tridesetak guvernera središnjih banaka

Tazydngnpyajfimfjaysfmzfm6u

Boris Vujčić bori se protiv privilegija u dubrovačkom hotelu (foto Grgo Jelavić/PIXSELL)

Guverner Boris Vujčić bio je zvijezda konferencije u Dubrovniku na kojoj je, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sudjelovalo tridesetak guvernera središnjih banaka. Poznato je da naš guverner voli putovati svijetom, ali i da nije vičan originalnim idejama. Tako je opet pokušao građanima prodati ideološku maglu, istovremeno ih podcjenjujući. Najavio je da Hrvatskoj slijede nove strukturne reforme, uz opasku da je šira javnost neupućena u značenje tog termina, udijelivši usput packu onima koji se reformama protive, prozvavši ih ‘dobro organiziranom manjinom’ koja bi njihovim provođenjem bila na gubitku. Ta ‘dobro organizirana manjina’ su zapravo oni koji su i dosadašnjim reformama mnogo toga izgubili: radnici, seljaci, sindikati, mali obrtnici, većina građana…

Ekonomist Vladimir Cvijanović za Novosti podsjeća kako se pojam ‘strukturnih reformi’ obično odnosi na smanjivanje socijalnih prava i/ili javnog sektora, pa je jasno da prema njima, u državi opterećenoj socijalnim problemima i nejednakostima, postoji otpor.

- Inzistiranje guvernera Vujčića na strukturnim reformama donekle je razumljivo s obzirom na HNB-ov osnovni cilj postizanja i očuvanja stabilnosti cijena. Međutim, u uvjetima deflacije proizvođačkih cijena industrije i izrazito niske inflacije potrošačkih cijena, kao i važnosti domaće potražnje za BDP, čak i takva izjava je, u najmanju ruku, dvojbena. Štoviše, u ovako teškoj dugoročnoj stagnaciji domaće ekonomije HNB bi trebao pridonijeti izgradnji povjerenja između socijalnih partnera jer upravo o njima ovisi njezin dugoročni uspjeh - kaže Cvijanović.

Dodaje da centralne banke u zemljama s izraženim korporativističkim sustavom, poput Švedske i Norveške, jako paze na odluke socijalnih partnera, s kojima nastoje postići određenu razinu indirektne koordinacije. U takvom sustavu je ujedno lakše voditi ekonomsku politiku nego kada je razina pregovaranja o plaćama uglavnom decentralizirana. Takvom modelu industrijskih odnosa bismo trebali težiti. To trebaju uvidjeti i guverner Vujčić i HNB te promijeniti svoj pristup.

No kako ga promijeniti kada, usuđujemo se dodati, od inzistiranja na daljnjim ‘strukturnim reformama’ jedna ‘dobro organizirana manjina’, poznata po prehrambenom luksuzu i neumjerenim plaćama, već godinama itekako dobro živi.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više