>

novosti logo

Piše Ana Brakus

HAZU može gore

Izjava Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, kojom se od Sabora traži da ne ratificira Istanbulsku konvenciju, u potpunosti je lišena znanosti, kao i refleksije i brige o važnom društvenom problemu nasilja nad ženama. To je vijeće osnovano s jednim ciljem – rušenje kurikularne reforme, kaže za Novosti Boris Jokić

Ugled Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), ako je išta od njega ostalo, opao je do te mjere da se sama Akademija nemušto ograđuje od priopćenja koje njezino članstvo odašilje u javnost. Prošle srijede Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a u medije je lansiralo izjavu poslanu i na adrese predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i svih saborskih zastupnika, a kojom traži da se Istanbulska konvencija ne ratificira ‘s ideološki spornim formulacijama’ ili da se ne ratificira uopće, već da se umjesto toga ‘hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom’. Ideološki sporne formulacije, očekivano, označavaju praktički svako spominjanje roda u konvenciji, što za akademike, baš kao i za klerike, a i njihove desne ruke smještene u kvazicivilnim organizacijama kao što su notorni Vigilare ili U ime obitelji, predstavlja rodnu ideologiju.

Pitala bih članove Znanstvenog vijeća, koji među svojih 13 redovitih članova nemaju niti jednu ženu, kako objašnjavaju takav sastav Vijeća bez pojma roda – kaže sociologinja Karin Doolan

Nakon bure javnih kritika iz HAZU-a je prošlog tjedna, samo dan nakon odaslane izjave Znanstvenog vijeća, poslano još jedno priopćenje. ‘Službeni stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odražava odluku Predsjedništva ili Skupštine Akademije’, stajalo je u tom priopćenju, uz napomenu da ‘svaki član Hrvatske akademije i svako njezino Znanstveno vijeće iznose vlastita mišljenja i odgovorni su za svoje stavove’. To bi trebalo značiti da ostatak HAZU-a nije odgovoran za stavove članova Znanstvenog vijeća, da je odgovornost samo njihova.

Nekoliko tjedana ranije, u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matije Gupca vjeroučitelj Krešimir Bagarić na satu vjeronauka podučavao je učenike i učenice osmog razreda da su Hrvati ‘nezahvalna stoka’, a da bivšeg predsjednika Stjepana Mesića i nekadašnju ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić treba strijeljati. Učenička snimka tog Bagarićevog istupa napravljena je na dan samoubojstva Slobodana Praljka, odnosno izricanja pravomoćne haške presude kojom je hercegbosanska šestorka osuđena za ratne zločine. Bagarić je otpušten i uhićen, a Ured za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije priopćenjem se u rekordnom roku ogradio od njega. ‘Ured se, kao tijelo nadležno za provedbu školskog vjeronauka, ograđuje od izrečenih stavova g. Bagarića te izražava žaljenje što je zloupotrijebio nastavu vjeronauka’, napisali su, što bi značilo da je i vjeroučitelj Bagarić izrekao vlastite stavove i da je odgovornost samo njegova.

Uz gotovo zapanjujuću razinu nepreuzimanja odgovornosti i licemjerstva, ova dva slučaja, uz ime Slobodana Praljka, povezuje još jedno ime, ono Ljiljane Klinger. Riječ je o ravnateljici Osnovne škole Matije Gupca, ujedno voditeljici Sekcije za odgoj Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koja je jedna od potpisnica priopćenja Znanstvenog vijeća. Klinger se nalazi među nekih 130 vanjskih, odnosno suradničkih članova i članica Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koji imaju pravo glasa, iako nisu akademici. Samo Znanstveno vijeće ima trinaestoricu redovnih članova, odreda muškaraca. To su Igor Anić, Leo Budin, Dubravko Jelčić, Mislav Ježić, Ivica Kostović, Zoran Juranić, Ranko Matasović, Krešimir Nemec, Mladen Obad Šćitaroci, Stanko Popović, Tomislav Raukar, Vladimir Bermanec i Vladimir Paar. Geolog Bermanec je potpredsjednik Znanstvenog vijeća, a predsjednik je fizičar Paar, akademik poznat po tome što osporava znanstveni konsenzus o postojanju globalnog zatopljenja. Paarovo Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo nije jedno od starih tijela unutar HAZU-a. Osnovano je tek u veljači 2016. godine, očigledno da bi se akademici uključili u priču oko kurikularne reforme, koju je Paar naročito strastveno napadao u javnosti.

Nakon već odrađene kandidacijske procedure na Pravnom fakultetu u Zagrebu, bude li volje među akademicima, hazu bi ipak mogao dobiti jednu novu članicu – zagovornicu ultrakonzervativnih vrijednosti Dubravku Hrabar

‘Naša izjava je na tragu stava predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Što se tiče zaštite žena, to treba podržati, ali ne i te ideološke elemente. Neki u Vijeću su bili za još radikalniju izjavu, mogao bih čak reći mnogo njih, a neki da se uopće ne ide s time, i na kraju je nađeno suglasje. Tako je i u Saboru, odlučuje većina i ja je podržavam’, rekao je Paar za portal Forum.tm. Istraživanje novinarke tog portala pokazalo je da većina redovnih članova Vijeća nije ni bila prisutna na sjednici na kojoj je odlučeno da će se spomenuta izjava odaslati medijima. Zoran Juranić izjavio je da nije znao za priopćenje i da se od njega ograđuje, dok su Dubravko Jelčić i Ranko Matasović Forumu rekli da su bili na sjednici, ali da su bili protiv priopćenja.

Uz jasne i brze kritike istupa Znanstvenog vijeća koje su objavile članice Ženske mreže Hrvatske i udruge Kontra, među prvima je javnim priopćenjem reagirao i Boris Jokić, nekadašnji voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Jokić je zatražio od predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića da se javno i nedvosmisleno ogradi od takve izjave Akademijina Znanstvenoga vijeća, nakon čega je uslijedilo već opisano izvlačenje HAZU-a priopćenjem o ‘vlastitim mišljenjima’ članova Znanstvenog vijeća.

- U toj se izjavi ne nalazi niti jedan znanstveni argument koji bi pridonio raspravi u Hrvatskoj o prihvaćanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Izjava je u potpunosti lišena znanosti, kao i refleksije i brige o važnom društvenom problemu nasilja nad ženama i nasilju u obitelji koje sustavno adresira Konvencija - kaže Boris Jokić za Novosti.

Dodaje da je dio izjave koji se tiče odgojno-obrazovnog sustava, a u kojem se govori da se uvođenjem kurikuluma međupredmetnih tema nameće i uvodi određena ideologija, u potpunosti neistinit i nedostojan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

- Dokumenti Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su na temelju znanstvenih spoznaja te ne nameću niti uvode određene ideologije. Premda je pojam roda desetljećima dio hrvatskog zakonodavstva i samog sustava znanosti, on se ne spominje ni u jednom kurikulumu međupredmetne teme izrađenom u okviru Cjelovite kurikularne reforme. Takvo ponašanje dijela akademika koji su uključeni u rad tog vijeća postalo je pravilo, a ne iznimka. Nadam se da će vodstvo HAZU-a, ali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja napokon reagirati na ovakav rad Znanstvenog vijeća jer ovakvo djelovanje ne služi na čast ni samoj instituciji ni akademskoj zajednici. Uostalom, prema svemu sudeći, to je vijeće osnovano s jednim ciljem, a to je srušiti kurikularnu reformu, čime je instrumentalizirana cijela Akademija. Takav cilj protivan je znanstveno utemeljenim i suvremenim promjenama hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja, što bi trebala biti misija HAZU-a - zaključuje Jokić.

Na izjavu Vijeća HAZU-a reagiralo je i Hrvatsko sociološko društvo (HSD), jedna od strukovnih organizacija čije je članstvo nesumnjivo među najpozvanijima za komentiranje pojma roda i demitologiziranje takozvane rodne ideologije.

- U HSD-u se već neko vrijeme raspravlja o zabrinjavajućem širenju moralne panike u vezi pojma roda od strane nekoliko konzervativnih udruga u Hrvatskoj, pa je izjava Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a bila zapravo samo okidač za našu javnu reakciju. Kao strukovna udruga čiji su članovi znanstvenici i znanstvenice u polju sociologije i srodnih znanstvenih polja, smatrali smo nedopustivim da određeni članovi HAZU-a koriste svoj znanstveni legitimitet i pozivaju se na važnost ‘znanstveno potvrđenih dosega znanosti’ kako bi u javnosti plasirali svoja subjektivna uvjerenja. Dapače, iako je u njihovoj izjavi navedeno da odgojno-obrazovni sustav ne bi smio biti ideološki obojen, ironično je što se njihova izjava zapravo može svesti na zagovaranje konzervativne ideologije u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu - pojašnjava za Novosti Karin Doolan, članica predsjedništva HSD-a i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Da je izjava koju je odaslalo Znanstveno vijeće HAZU-a potpuno znanstveno neutemeljena smatra i Ivana Radačić, pravna stručnjakinja i znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, koja je prije nekoliko mjeseci imenovana u Radnu skupinu UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi.

- Ta izjava pokazuje nerazumijevanje osnovnih postavki i pojmova znanstvenog polja rodnih studija (u Hrvatskoj uvrštenog u klasifikaciju 2009. godine), a i prava. Proglašavati rodnom ideologijom to što Konvencija koristi pojam roda i rodno-uvjetovanog nasilja te iz toga izvlačiti zaključke o obvezama države koje Konvencija u tekstu ne propisuje i prenositi ih u medije kao znanstvenu istinu, u suprotnosti je s načelima znanosti na koje se u priopćenju pozivaju potpisnici, a to su: ‘znanstveno potvrđeni doseg znanosti’, važnost kritičkog promišljanja i novih spoznaja te osporavanje partikularnih ideologija - kaže za Novosti Ivana Radačić.

Posebnu lavinu kritika HAZU je još jednom izazvao zbog strukture svojega članstva. Naime, više od 90 posto članstva Akademije čine muškarci. Među 160 redovnih članova HAZU-a samo 13 mjesta pripalo je ženama. Na tu su se sramotnu činjenicu osvrnule i naše sugovornice.

- Priopćenje ukazuje na stanje u hrvatskoj znanosti i marginalizaciju polja rodni studiji. Postavlja se pitanje o tome koje se ljude smatra vrhunskim znanstvenicima u Hrvatskoj te koliko su dobro postavljeni kriteriji i proces postajanja članom, odnosno članicom HAZU-a. Osim toga, to što su žene manje zastupljene u HAZU-u upravo ukazuje na važnost pojmova rod i spol te potrebu mijenjanja diskriminirajućih društvenih obrazaca. To nije pitanje rodne ideologije već društvene pravednosti - napominje Ivana Radačić.

Na sličan način reagira i sociologinja Karin Doolan.

- Pitala bih članove Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koji među svojih 13 redovitih članova nemaju niti jednu ženu, kako objašnjavaju takav sastav Vijeća bez pojma roda. Nije valjda da činjenicu da su samo muškarci redoviti članovi Vijeća objašnjavaju spolnim razlikama u strukturi mozga i hormonalnom sastavu, pri čemu je krajnja posljedica toga, seksistička i opasna, da žene ‘po prirodi’ nisu za status akademkinje - kaže Karin Doolan.

Kako Novosti doznaju, nakon već odrađene kandidacijske procedure na Pravnom fakultetu u Zagrebu, bude li volje među akademicima, HAZU bi ipak mogao dobiti jednu novu članicu – donedavnu dekanicu spomenutog fakulteta Dubravku Hrabar. Ona je u javnosti prepoznata po zagovaranju ultrakonzervativnih stajališta, borbi za ograničenje abortusa i zabranu korištenja termina brak za istospolna partnerstva, a bliska je suradnica notornih konzervativnih udruga i jedna od glavnih autorica povučenog i diskreditiranog prijedloga Obiteljskog zakona. Uz takvo pojačanje i već postojeću garnituru akademika koja se iskazala protivljenjem provođenju kurikularne reforme, nazivanjem nedavne haške presude Prliću i ostalima ‘nepravednom i neutemeljenom na povijesnim činjenicama’, potpisivanjem peticije za uvođenje ustaškog pozdrava u službenu vojnu upotrebu i odbijanjem primanja u članstvo jednog od najpriznatijih hrvatskih znanstvenika, Ivana Đikića, ne treba sumnjati da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti može gore.

1/1