>

novosti logo

HBOR i odaja tajni

Petogodišnja borba novinara Novosti urodila sudskom presudom na visokoj instanci: Vrhovni sud donio je odluku nakon koje bi konačno moralo biti poznato koga sve javnim novcem kreditira državna banka

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presedansku odluku koja će dugoročno promijeniti praksu Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) da tvrdoglavo skriva informacije o tvrtkama koje kreditira. Sve do sada državna banka je nedavanje podataka opravdavala tajnošću i Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Sudsko vijeće u sastavu Jadranko Jugo, Gordana Jalšovečki, Viktorija Lovrić, Branko Medančić i Goranka Barać-Ručević odbilo je zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za izvanredno propitivanje zakonitosti presude Visokog upravnog suda koji je naložio HBOR-u da autoru ovoga teksta dostavi popis tvrtki koje su javnim novcem kreditirane od 2010. do kraja 2013. godine.

Vrhovni sud je potvrdio odluke prijašnjih instanci prema kojima informacije o nazivima kreditiranih tvrtki ili iznosi koje su one dobile ne bi smjeli biti tajni podatak kada je riječ o HBOR-u, banci koja raspolaže javnim novcem. Na isti način sud se postavio oko popisa osoba kojima je HBOR uplaćivao honorare, ističući da je u ovom slučaju prevagnulo pravo javnosti na uvid u trošenje javnih sredstava nad zaštitom osobnih podataka. ‘Sama činjenica da nešto predstavlja osobni podatak ne znači da će isti biti automatski nedostupan (…) Imena i prezimena fizičkih osoba, iznos koji im je uplaćen i svrha uplate u konkretnom slučaju ne bi trebali biti zaštićeni ‘, stoji u presudi koja predstavlja konačan udarac svim nastojanjima HBOR-ove vrhuške da prikrije najosnovnije podatke o svome poslovanju.

Prije gotovo pet godina potpisani novinar tražio je spomenuti popis, pod obrazloženjem da javnost ima pravo znati koga kreditira banka u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Neposredan povod bio je kredit od četiri milijuna eura koji je HBOR dodijelio tvrtki Facta vera u suvlasništvu obitelji Branka Šegona, tadašnjeg pomoćnika ministra financija Slavka Linića. HBOR je odbio ustupiti popis kreditiranih firmi, pozivajući se na bankovnu tajnu. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa potom je donijela suprotnu odluku, ističući da je riječ o instituciji u vlasništvu RH koja je stotinama milijuna kuna sufinancirana sredstvima iz proračuna pa se ne može rukovoditi argumentima klasičnih banaka. U tome trenutku počinje višegodišnje nastojanje HBOR-ovih odvjetnika da ponište odluku povjerenice. Žalili su se Visokom upravnom sudu, koji je nakon godinu i pol dana potvrdio rješenje povjerenice Muse, ponavljajući da javnost ima pravo znati kako se troše javna sredstva, bez obzira na tutorsku ulogu Nadzornog odbora i Sabora kojemu HBOR podnosi godišnja izvješća. Zahvaljujući toj odluci, banka nam je bila prisiljena dostaviti imena nekoliko tisuća pravnih osoba koje je kreditirala, kao i popis fizičkih osoba kojima su isplaćivani honorari od 2010. do početka 2014. godine. Bila je to prva takva presuda u kontekstu HBOR-a koju se citiralo u svim sličnim zahtjevima. Rukovodstvo banke se, međutim, odbilo povinovati odlukama više nadležnih tijela. Na isti način tretiralo je još 26 zahtjeva o kreditiranju firmi.

Protiv obje sudske odluke, one o popisu kreditiranih tvrtki i honoriranih osoba, uprava HBOR-a podnijela je ustavne tužbe, tvrdeći da je takvim pravorijekom prekršen Ustav. U ožujku 2016. godine Ustavni sud ih je odbio pod obrazloženjem da ta institucija ‘nije ovlaštena podnositi ustavne tužbe u postupku zaštite ustavnih prava pred Ustavnim sudom’. HBOR je potom alarmirao Državno odvjetništvo. Iako je imao zakonsku mogućnost odbacivanja dopisa iz HBOR-a, DORH je Vrhovnom sudu RH podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti presuda Visokog upravnog suda. Nakon zadnje sudske odluke, međutim, nema dalje.

1/1