Novosti

Politika

HDZ traži svoje izborne jedinice

Pitanje je hoće li Plenković na idućim izborima smoći dovoljno političke drskosti i autarkičnosti da nametne izborna pravila isključivo u skladu s interesima svoje stranke

Large fotka

Premijer Andrej Plenković sa suradncima (foto Josip Regović/PIXSELL)

Rezultati prošlogodišnjeg Popisa stanovništva pokazali su da je Hrvatska u posljednjem desetljeću ostala bez više od 400 hiljada ljudi. Jedna od posljedica depopulacije – koja je neke krajeve pogodila teško, neke nešto manje teško, dok neke regije nije ni dotakla – jest i dodatno produbljivanje nejednakosti u pogledu vrijednosti glasa ovisno o izbornoj jedinici.

Ustavni sud upozorio je na taj problem prije više od deset godina, a njegov predsjednik Miroslav Šeparović ovih je dana skrenuo pažnju na matematičku činjenicu da se problem nejednake vrijednosti glasa u međuvremenu ozbiljno povećao i da bi ustavnost sljedećih parlamentarnih izbora mogla biti vrlo upitna.

Andrej Plenković, premijer i predsjednik HDZ-a, načelno i mlako složio se da tu anomaliju treba otkloniti, no kaže da se u HDZ-u još nije razgovaralo o modelu koji bi se primijenio, jer da ima dovoljno vremena do izbora. Za koje će se rješenje odlučiti HDZ? Kažemo HDZ, premda izmjene izbornog zakonodavstva zahtijevaju 76 glasova u Saboru: naime, vrlo je vjerojatno da Plenković neće imati većih problema s okupljanjem većine u parlamentu za koju god opciju da se odluči, a sigurno je da se neće odlučiti za model koji bi na bilo koji način škodio HDZ-u.

To znači da HDZ neće odabrati najjednostavnije, najbrže i najlogičnije rješenje koje bi podrazumijevalo da broj izbornih jedinica ostane isti, dakle deset, i da ostanu teritorijalno nepromijenjene, ali da se u svakoj od njih ne bira isti broj zastupnika, a taj broj sada je četrnaest. HDZ neće tim putem, jer bi se manji broj parlamentaraca birao u slavonskim izbornim okruzima koji su doživjeli najveći gubitak stanovništva, okruzima u kojima je HDZ tradicionalno dominantan.

Uostalom, potpredsjednik HDZ-a i osječko-baranjski župan Ivan Anušić odmah se javno usprotivio takvim razmišljanjima. HDZ-u, također, ne bi odgovaralo ni kad bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica: u toj varijanti HDZ bi vjerojatno izgubio i više nego u prethodnoj soluciji.

Sljedeća opcija je teritorijalno prekrajanje postojećih izbornih jedinica, neovisno o tome da li bi njihov broj ostao isti ili bi ih bilo manje od deset. To je teže, delikatnije i sporije rješenje, a vrijeme u ovome nije nevažan faktor, pri čemu toj mogućnosti ne ide u prilog ni to što je zagovara SDP i što je sa sličnim prijedlogom odavno izišao i GONG. Nije izgledno da će HDZ krenuti ovim putem: em zbog toga što je, rekosmo, mukotrpniji u tehničkom pogledu, em zbog toga što, po svemu sudeći, ne bi HDZ-u donio nikakvu korist.

Najisplativijim konceptom HDZ-u bi se moglo ispostaviti pretvaranje dvadeset županija i Grada Zagreba u dvadeset i jednu izbornu jedinicu. „Brojka od 21 izborne jedinice, s obzirom na 140 mandata u parlamentu, proizvela bi veliki broj jedinica s malo mandata. Kod izbornih jedinica s malo mandata proporcionalnost u preračunavanju glasova u mandate, pogotovo uz D'Hondtovu metodu, ima vrlo disproporcijske učinke koji u pravilu djeluju u korist najvećih stranaka“, rekao je profesor Goran Čular, stručnjak za izborne sustave s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, za Jutarnji list.

U nekim okruzima, to jest županijama, birala bi se tri ili četiri zastupnika, pa ni 20 posto glasova ne bi bilo dovoljno za osvajanje jednog mandata. Dodatna prednost ovog modela, iz perspektive HDZ-a, jest i to što bi na neki način i na neko vrijeme bila zacementirana sadašnja teritorijalno-administrativna struktura koju je HDZ osmislio i na kojoj uporno inzistira.

Pitanje je samo hoće li Andrej Plenković smoći dovoljno političke drskosti i autarkičnosti da nametne izborna pravila isključivo u skladu s interesima svoje stranke, mada bi bilo normalno da se oko pravila igre usuglasi većina relevantnih sudionika te igre, odnosno i aktualna vlast i jasna većina opozicijskih stranaka.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više