Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u srijedu je najavio da će Hrvatska primiti 20 Afganistanaca koji su radili u delegaciji Europske unije u Afganistanu a sada im prijeti osveta nove talibanske vlasti, dok je njegov slovenski kolega Anže Logar kazao da će ta država ponuditi smještaj tek za maksimalno petero bivših suradnika kao i da Slovenija ne namjerava primati izbjeglice iz Afganistana.
Europska služba za vanjsko djelovanje pozvala je članice Unije da prihvate osoblje EU-a iz Afganistana, odnosno oko 500 tamošnjih prevoditelja, logističara i njihovih obitelji. "Oni su bili potpora našim snagama i naša dužnost i obveza je zaštititi ih. Prošli su sve potrebne sigurnosne provjere i natječaje za rad u institucijama, visoko su obrazovani, to nisu neregistrirane osobe bez dokumenata, već poznate osobe u sustavima naših institucija", kazao je Grlić Radman.
Ministri zemalja EU-a su na neformalnom susretu razgovarali o potencijalnom migrantskom valu. Kako bi se spriječio taj ishod, ministar kaže da je "važno imati komunikaciju s talibanima, komunikaciju s trećim zemljama, susjednim zemljama, koje bi također trebale podnijeti teret odgovornosti eventualnog migrantskog vala". Istaknuo je da ni Hrvatskoj nije u interesu da postane migrantsko žarište.
"Naravno da Hrvatska isto ne želi biti 'hot spot'. Mi smo isto imali i imamo još uvijek tzv. balkansku rutu. Vi znate koliko je to iznimno zahtjevan i izazovan posao, gdje 6500 hrvatskih policajaca čuva najdužu granicu EU-a", rekao je Grlić Radman.
Crna Gora, kao država koja je bila dio NATO misija u Afganistanu, pridružuje se apelima međunarodne zajednice da se osigura siguran izlazak iz države za savezničke i partnerske snage, kao i stanovnike Afganistana, koji to žele, ali su objavili i da u ovoj fazi neće primati izbeglice.
Treba naglasiti da je Hrvatska izbjeglicama i migrantima samo tranzitna zemlja tako da iz nje bježe čak i azilanti. U Hrvatskoj, prema podacima iz prošle godine, ostane tek njih nešto više od 10 posto, dok je ostali tretiraju kao prepreku na putu do željenih odredišta. Od 250 preseljenih osoba koje je RH primila u sklopu mehanizma EU solidarnosti, u Hrvatskoj je ostalo njih samo 67, što znači da je 73,6 posto odlučilo da ne želi ostati u državi u koju su ih doveli iz prenatrpanih kampova.
Čak i oni koji zatraže azil u Hrvatskoj kao prvoj državi EU u koju stupe, i što im Hrvatska mora ponuditi u trenutku kad dođu na njezin teritorij, ovdje ne ostaju čak ni do završetka procesa, već nastavljaju put prema zapadnoj Europi. Od 2016. do 2020. u Hrvatskoj je podneseno 6873 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, no 5031 azilanta – što je 73,2 posto – nije dočekao kraj procedure, nego je jednostavno otišao dalje.
Tokom 2020. godine podnesena su 1932 zahtjeva za azilom, no njih 1675 – što je čak 87% – obustavljeno je. Naime, dok traje procedura dobivanja azila, kao i nakon toga, tražitelji se smiju slobodno kretati, što iskoriste da krenu dalje prema zapadnim zemljama.
S druge strane raste broj registriranih nezakonitih prelazaka hrvatske granice, kao i prijavljenih slučajeva represije hrvatske policije prema ilegalnim migrantima. U prva tri mjeseca 2021. evidentirano je 3267 slučajeva, što je na razini lanjskih kretanja, dok se u odnosu na iste mjesece 2019. bilježi 17% povećanja. Tijekom 2020. evidentirana su 29.094 slučaja nezakonitih prelazaka granice, što je 43,5 posto više slučajeva nego 2019. kada je evidentirano 20.278 slučajeva. Najzastupljenija državljanstva osoba koje su zatečene u nezakonitom prelasku granice su državljani Afganistana, Pakistana, Bangladeša i Maroka. Udio državljana Maroka, Bangladeša i Afganistana u nezakonitim migracijama značajno je porastao u odnosu na 2019., dok je značajnije pao broj državljana Turske.
