Hrvatska radiotelevizija u ovom trenutku vodi najmanje 23 sudska postupka protiv medija, uključujući i dva protiv strukovnog Hrvatskog novinarskog društva i njegovih čelnih ljudi. Radi se uglavnom o tužbama zbog povrede ugleda i časti čiji se broj povećao zadnjih mjeseci jer je tuženo nekoliko medija za koje je - nakon što je na HRT-u dobio izvanredni otkaz - govorio predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. Točan broj HRT-ovih tužbi protiv drugih medija ne znamo, s obzirom da do zaključenja teksta nismo dobili odgovor s HRT-a o tome. No prema našem istraživanju, HRT-a je najviše tužbi, po pet, podnio protiv portala Index.hr i novinske kuće Styrija, četiri tužbe dobio je tjednik Nacional, po dvije Slobodna Dalmacija i HND, najmanje dvije Jutarnji list, a po jednu Novi list, Tportal i Novosti.

Kako je Index razotkrio i niz afera unutar samog hrt-a, posebno bivše i aktualne uprave, tako smo postali i omiljena meta odvjetničkih timova javne televizije - kaže novinar Indexa Ilko Ćimić

Protiv Indexa su podignute četiri tužbe zbog povrede časti i ugleda te jedna zbog objave ispravka, kazala je Novostima Indexova odvjetnica Vanja Jurić. Sveukupno, HRT od Indexa traži 160.000 kuna, pri čemu su četiri tužbe protiv nakladnika, a jedna protiv glavne urednice Andreje Hudike. Četiri predmeta su u prvostupanjskom postupku, dok je jedan tužbeni zahtjev u travnju 2018. odbijen prvostupanjskom presudom.

- Kako je Index razotkrio i niz afera unutar samog HRT-a, posebno bivše i aktualne uprave, tako smo postali i omiljena meta odvjetničkih timova javne televizije. ‘Bombardirani’ smo bizarnim ‘zahtjevima za ispravak informacijama’, hrpama opomena pred tužbu te naposljetku samim tužbama – kaže Indexov novinar Ilko Ćimić i ističe da su sličnu praksu imale i prethodne uprave, ali da je u mandatu sadašnjeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića sudski progon medija i novinara intenziviran.

HRT je protiv tjednika Nacional podigao četiri tužbe. Jedna je iz vremena kad je na HRT-u dužnost v. d. ravnatelja obnašao Siniša Kovačić i za nju se uskoro očekuje presuda. Ostale tri, protiv časti i ugleda, dolaze iz Bačićevog mandata. U dvije od izdavača traže po 25 tisuća kuna, a u trećoj objavu ispravka netočnih navoda i podmirenje sudskih troškova, kako nam je potvrdila zamjenica glavnog urednika Orhidea Gaura Hodak, napominjući kako očekuju i nove tužbe od javnog servisa.

- Na svaki tekst HRT je podnio zahtjev za ispravak u kojem su branili svoje stare teze, iako smo im u svakom od njih dali priliku da iznesu svoje stavove, nakon čega bi uslijedile tužbe. Takav odnos apsolutno smatram pritiskom na medije i pokušajem uvođenja cenzure kad se govori o HRT-u – navodi Gaura Hodak, dodajući da takvo ponašanje vodstva HRT-a podržava i državni vrh. Kaže da upravo zbog takvog stanja sve više zaposlenika odlazi s HRT-a, što također potvrđuje da situacija na Prisavlju nije ‘divna i krasna kakvom se želi prikazati’.

Najmanje pet tužbi HRT-a imaju izdanja Styrije, od kojih se tri odnose na tekstove iz dnevnog lista 24 sata, među kojima je i jedan o političkim smjenama na HRT-u. Glavni urednik 24 sata Goran Gavranović kaže da je u prethodnoj godini broj tužbi protiv te medijske kuće ostao na razini prosjeka iz prošlih godina, ali i da one ne utječu na uređivačku politiku.

- Jedino što možemo napraviti je da, bez obzira na tužbe, nastavimo i dalje objavljivati tekstove za koje smatramo da su u interesu javnosti. Od toga ne odustajemo – kratko kaže Gavranović.

Slobodna Dalmacija, poručio je glavni urednik Jadran Kapor, ima dvije tužbe s HRT-a od kojih se jedna odnosi na neobjavljivanje njihovog reagiranja na objavljeni tekst.

Smatram da je općenito praksa tužbi neutemeljena. Čitao sam napise o kojima je riječ i zbog kojih je hrt podigao tužbe i nisam u njima vidio baš ništa utuživo - kaže član saborskog Odbora za medije Bojan Glavašević

- HRT je previdio da je to reagiranje objavljeno, a pripremno ročište je 1. veljače. Utuženi iznos je 10.000 kuna – kaže nam Kapor, koji zbog godišnjih odmora i bolovanja u pravnoj službi nije govorio o drugom slučaju, ali kako neslužbeno doznaju Novosti, HRT je tužio Slobodnu Dalmaciju i zbog kritički intoniranog teksta o ukidanju sada već legendarne emisije ‘Hrvatska uživo’ koju je zamijenila znatno ‘lakša’ emisija mozaičnog tipa.

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić je na godišnjem odmoru pa nam je e-mailom odgovorio da Jutarnji ima nekoliko tužbi koje je HRT podnio protiv njih. Zbog kratkih rokova od pravne službe Hanza medije nismo dobili odgovor o kojem se broju točno radi. Koliko je poznato, jedna tužba odnosi se na tekst o imenovanjima na HRT-u.

Tportal, kaže glavna urednica Danijela Jozić, trenutno ima 15 tužbi, ali odmah naglašava da ih je 13 podignuto protiv izdavača, a dvije su privatne protiv novinara za koje se postupci vode pred Općinskim kaznenim sudom, što smatra posebno ozbiljnim pritiskom na novinare.

- HRT je protiv Tportala podnio jednu tužbu i to zbog teksta o krojenju jesenske sheme. U tužbi tvrde i da nismo objavili demanti, koji smo, baš kao i svaki drugi, objavili. Za naknadu štete traže 40.000 kuna – kazala je Danijela Jozić.

Iz Novog lista nismo dobili odgovor na pitanje, ali prema onome što neslužbeno doznajemo, HRT je podignuo barem jednu tužbu i to zbog teksta o promjeni imena dopisništva u Rijeci.

S najvećim problemom suočava se HND. U dvije tužbe HRT od samog HND-a, njegovog predsjednika Hrvoja Zovka i predsjednice Ogranka HND-a na HRT-u Sanje Mikleušević Pavić ukupno traži pola milijuna kuna kao nadoknadu štete zbog saopćenja Ogranka iz rujna prošle godine u kojem su, kako drže na HRT-u, javnoj medijskoj kući ‘grubo povrijeđeni ugled, čast i ime’. Ogranak se u saopćenju ogradio od afera koje su potresale HRT, poput one vezane za preprodaju karata za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018., ali i sadržaja, načina izbora i iznosa plaćenog za projekt ‘Je li moglo drugačije’. HRT od HND-a traži 200.000 kuna, od svoje zaposlenice Sanje Mikleušević Pavić 50.000 kuna, a od Zovka, koji je nakon izvanrednog otkaza vraćen na posao pa odmah suspendiran, još 250.000 kuna. Ovi nevjerojatno visoki odštetni iznosi mogli bi u slučaju donošenja presuda u korist HRT-a dovesti do gašenja HND-a, a što će napraviti Zovku, koji sada prima pola plaće, ne treba ni govoriti. Da bi se platio takav iznos, uvećan za sudske troškove i kamate, potrebne su godine, čak i više i od desetljeća, ali vodstvo HRT-a ta mogućnost očito ne brine, bez obzira što se radi o njihovim zaposlenicima. Primjer da javni servis tuži strukovno društvo, koliko je poznato, u Europi ne postoji, ali su se zato u HND-u potrudili da Europa dozna za ovu autohtonu hrvatsku praksu, pa su o tužbi obaviještene sve relevantne institucije, a o njoj će se govoriti i u Europskom parlamentu, preko liberalnih zastupnika iz grupacije ALDE.

HRT je povodom dizanja tužbi protiv HND-a poslao saopćenje u kojem kaže da su dužni ‘poduzeti pravne radnje kako bi zaštitili čast i ugled HRT-a i vrijednih novinara koji na HRT-u rade, a zbog neistinitih navoda da se na HRT-u uskraćuje sloboda mišljenja i izražavanja misli novinara (cenzura), što po hrvatskim pozitivnim propisima predstavlja kazneno djelo’. Morali su, kažu, ‘podići tužbe radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda HRT-a, te privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete - zato što su neistinito tvrdili da kod HRT-a postoji cenzura, premda su znali da ista ne postoji’.

- Očito je da već godinama imamo problem sa zakonom koji regulira uvrede, klevete i javno sramoćenje, samo što je sada taj problem, zahvaljujući zvučnim primjerima, eskalirao – kaže potpredsjednik HND-a Denis Romac.

- Taj zakon ugrožava slobodu govora i medija, a time i demokraciju, jer sudska praksa potvrđuje da on ne služi zaštiti od uvreda, kleveta i sramoćenja, nego se često koristi i kao instrument za suzbijanje kritike i zastrašivanje novinara. Postupanje trenutačnog vodstva HRT-a i bjesomučno parničenje samo potvrđuje takav zaključak. Podsjećam kako je Programsko vijeće HRT-a, o čemu su izvijestili gotovo svi mediji, nedavno odbilo program HRT-a za 2019. godinu, zatraživši od vodstva javne radiotelevizije i ponovno slanje ispravnog i dopunjenog izvješća o ostvarenju ciljeva i obveza ugovora HRT-a s Vladom za prvo polugodište prošle godine. No to očito ne brine aktualno poslovodstvo HRT-a, koje ugrozu HRT-ove časti, ugleda i imena ne vidi u svojoj nesposobnosti da sastavi program i ispravno izvješće, već ga vidi u kritikama Ogranka HND-a na HRT-u, koji ukazuje na probleme na javnom servisu – kaže Romac.

Prema njegovim riječima, gotovo sve novine i portali koji su u zadnje dvije godine kritički pisali o HRT-u su tuženi. Također ističe da bi se HRT od kritika bolje branio boljim programom i transparentnijim poslovanjem, nego tužbama, pri čemu se zloupotrebljava rašireno nerazumijevanje slobode medija i slobode govora kod prvostupanjskih sudaca, koji očito nedovoljno poznaju ili namjerno ignoriraju praksu Europskog suda za ljudska prava.

- Tužbama i prijetnjom enormnim odštetnim zahtjevima pokušava se spriječiti kritički govor novinara i ostalih zaposlenika javnog servisa o programu, organizaciji rada i kadrovskoj politici, ali i na najgrublji način onemogućiti rad i djelovanje Ogranka HND-a na HRT-u. HND stoga već godinama upozorava da kaznena djela protiv časti i ugleda treba dekriminalizirati, suce educirati o važnosti slobode govora tako da slobodu izražavanja ne podređuju zaštiti ugleda i časti, a novinare educirati da profesionalno i odgovorno obavljaju svoj posao – zaključuje Romac.

Ilko Ćimić dodaje da je krajnji rezultat politike sve većeg podizanja sudskih tužbi, u čemu uz HRT prednjače sami suci, bogati zastupnici, lokalni politički moćnici i ljudi koje je zbrinula vladajuća kasta, zastrašivanje i onemogućavanje svakog istraživačkog novinarskog rada i gušenje medijskih sloboda. Pri tome, kaže dalje, tužitelji imaju najboljeg saveznika u samom pravosuđu, jer sudske presude protiv medija i novinara imaju neuobičajeno visoke novčane odštete, dok su obrazloženja takvih presuda često bizarna i nelogična.

- HRT se umjesto obavljanja funkcije javne radiotelevizije prometnuo u jedan od alata takvih politika koje imaju za cilj nametanje nekritičkog i za vladajuće obrambenog stava u medijima, što svakodnevno viđamo u središnjem Dnevniku. HRT-ove tužbe zastrašuju novinare kako bi takvo izvještavanje postalo standard – smatra Ćimić.

Ministarstvo kulture u odgovoru Novostima o HRT-ovim tužbama poziva se na trodiobu vlasti i praksu da se ne komentiraju sudskih sporovi koji su u toku. Ministarstvo ističe da je HRT ‘neovisna o bilo kakvom političkom utjecaju’, da je prema posljednjim podacima ‘poslovanje HRT-a uredno i registriraju se pozitivni trendovi’, da ‘Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti prati izvršavanje ugovornih obveza’ te da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ‘primila na razgovor predstavnike HND-a i s njima razmotrila cijeli niz pitanja vezano uz planove Ministarstva kulture za 2019. godinu’, pa i ‘stanje na HRT-u’. Kad već Ministarstvo kulture ne brine što mu se događa u resoru ili čak odobrava sudski progon drugih medija, strukovnog društva i HRT-ovih vlastitih novinara, odgovor smo pokušali dobiti i u Saboru čiji bi Odbor za medije trebao raspravljati o ovom pitanju. Međutim, kad će biti sazvana njegova sjednica, trenutno očito ne zna nitko, s obzirom da odgovor na to pitanje nismo dobili. Predstavnik Kluba nezavisnih zastupnika i član Odbora Bojan Glavašević kaže da će prvom prilikom razgovarati s kolegama i inzistirati da se razmotri ovo pitanje.

- Smatram da je općenito praksa tužbi neutemeljena. Čitao sam napise o kojima je riječ i zbog kojih je HRT podigao tužbe i nisam u njima vidio baš ništa utuživo. Praksa da javna televizija tuži svoje kolegice i kolege, kao i medije koji nisu objavili ništa neutemeljeno o postupcima te javne kuće, izaziva opravdan strah da bi nekakav pravosudni epilog mogao biti štetan za slobodu medija u Hrvatskoj, s obzirom na presude koje gledamo u zadnje vrijeme. Ispada da je Hrvatska na dobrom putu da postane zemlja u kojoj čovjek ne može ništa reći, nego samo trpjeti nepravdu – rekao je Glavašević.

I da, baš dok smo prikupljali podatke o HRT-ovim tužbama za ovaj tekst, stigla je ovog utorka i HRT-ova tužba protiv SNV-a kao izdavača Novosti. Zbog jednog manjeg teksta o otkazu Hrvoju Zovku, traže čak 200.000 kuna.