CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, poslala je pismo čelnicima Vlade, zastupnicama i zastupnicima u Saboru te europarlamentarcima, tražeći da Hrvatska primi izbjeglice iz Afganistana, posebno zato što je s vojnim jedinicama u okviru međunarodnih snaga sudjelovala u vojnoj akciji u toj državi.
Pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
U jeku borbi koje se upravo odvijaju na teritoriju Afganistana, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da iskaže solidarnost s izbjeglicama iz te zemlje i hitno im ponudi azil te osigura podršku u evakuaciji i osiguranju sigurnih i legalnih puteva prema sigurnosti. Kao što znamo, od 2003. do 2020. godine u misiji u Afganistanu sudjelovalo je preko 5500 hrvatskih vojnika.
Na svečanom dočeku 12. hrvatskog kontingenta obilježen je završetak hrvatske misije u Afganistanu, a ministar obrane Mario Banožić je izjavio: "Kad se bude analizirao doprinos očuvanju i izgradnji mira u Afganistanu, uvjeren sam kako će biti zapisano da je Hrvatska vojska dala nemjerljiv doprinos." Na žalost, mir u Afganistanu nije potrajao i kako bi se barem djelomično ublažila ljudska i humanitarna katastrofa kojoj upravo svjedočimo, pozivamo Vladu RH i sve relevantne institucije da hitno pruže pomoć izbjeglicama iz Afganistana u vidu utočišta i međunarodne zaštite.
Pozdravljamo inicijativu kanadske vlade koja je pozitivno reagirala i ponudila azil za 20.000 izbjeglica, ali upozoravamo da to nije ni izbliza dovoljno, te da se i Hrvatska mora uključiti kako bi dala svoj doprinos u zbrinjavanju ljudi i ublažavanju ove humanitarne katastrofe.
Od Premijera, svih članova Vlade i svih saborskih zastupnika tražimo i očekujemo da se u skladu sa svojim ovlastima, ali i sa svojom savješću, angažiraju na tome da se pod hitno reagira i donese odluka o doprinosu RH u zbrinjavanju izbjeglica iz Afganistana u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na ranjive skupine kao što su žene, aktivisti za ljudska prava, LGBT osobe, kao i svi ostali koji su zbog svojeg djelovanja ili identiteta nabilo koji način životno ugroženi.
Očito je da se Afganistan više nikako ne može smatrati sigurnom zemljom, te je potrebno zaustaviti sve deportacije iz Europske unije prema Afganistanu, te sukladno tome tražimo da se Hrvatska kroz svoje predstavnike u EU založi za hitnu promjenu ove prakse. Također, od MVEP-a očekujemo da poduzme sve moguće korake kako bi se osigurala pravovremena pomoć i zaštita hrvatskih državljana u Afganistanu, te osigurao njihov siguran povratak.
Saopćenje je potpisala koordinatorica CROSOL-a Branka Juran. Među članicama platforme, između ostalih, nalaze se Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, DOMINE – organizacija za promicanje ženskih prava, Gong, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava Zagreb, Srpski demokratski forum…
Inače, kosovska predsjednica Vjosa Osmani potvrdila je da su, na zahtjev Sjedinjenih Država, na Kosovu u tijeku pripreme za prihvat afganistanskih izbjeglica, dok analitičari upozoravaju na sigurnosni rizik od mogućne "infiltracije talibana", javljaju prištinski i beogradski mediji. Osmani je, kako navodi izvjestitelj RTS-a iz Prištine, objavila da će građani Afganistana, u kojem su talibani preuzeli kontrolu i u nedjelju ušli u glavni grad Kabul, proći kroz sigurnosnu procjenu Sjedinjenih Država, a da će na Kosovu boraviti privremeno, "dok se ne prilagodi njihova dokumentacija za odlazak u SAD".
Vlada Kosova je odmah nakon zahtjeva SAD-a formirala radnu skupinu koja se bavi organizacijskim pitanjima zajedno s američkim partnerima, rekla je Osmanii dodala da joj je američki veleposlanik u Prištini Philip Cosnet 16. srpnja proslijedio zahtjev predsjednika SAD-a Josepha Bidena i državnog tajnika Antonyja Blinkena da Kosovo omogući privremeno utočište afganistanskim civilima koji su sada na meti talibana kao lokalni djelatnici angažirani u radu s američkim snagama i zapadnim saveznicima.
Opravdavajući plan prijema afganistanslkih izbeglica Osmani je navela kako "nitko ne zna bolje (od Kosovara) što znači biti prognan i napustiti mjesto na kojem si odrastao i biti prisiljen bježati kako bi spasio živote".
Istodobno, javnost na Kosovu podijeljena je u povodu najave prihvata afganistanskih izbjeglica.
Među brojnim komentarima različitih analitičara, dominiraju i upozorenja kako je "Kosovo u obavezi da se odazove pozivu SAD", ali i da je "priljev izbjeglica sigurnosni rizik za Kosovo", poglavito zbog očekivanog ubacivanja talibana, objavio je portal Kossev.
Nuredin Ibishi, predstavljen u kosovskim medijima kao stručnjak za sigurnosna pitanja, kaže kako u odluci o prihvatu izbjeglica vidi "elemente infiltracije talibana i uznemirujuće elemente".
„Vidim da je rizik veoma velik, različiti ljudi mogu da se infiltriraju u ovaj izbjeglički val, ali ne vidim i da će to možda biti samo privremeno", rekao je Ibishi za TV Klan Kosova, prenosi agencija Hina.
Njegovo stajalište dijeli i Drizan Shala, koji prihvat izbjeglica vidi kao "dobru stvar u humanitarnom smislu", ali sugerira oprez. „U dugotrajnom procesu postoji opasnost za Kosovo da će doći do infiltracije talibana u civilno stanovništvo i da će to onda imati posljedice“, rekao je Shala.
I albanski premijer Edi Rama najavio je u nedjelju da će i Albanija prihvatiti izbjeglice iz Afganistana koje poslije povlačenja SAD-a i zapadnih saveznika žele napustiti zemlju u strahu od odmazde talibana.
