>

novosti logo

Kronika Kronika

Idemo na izbore

Svjesni smo da budućnost Srbije ponajviše ovisi o participaciji političkih stranaka u izbornom procesu. A hoće li se Hrvati u većem broju odazvati na izbore? Činimo sve da tako bude, no stječe se dojam da je mnogima stalo da se to ne ostvari, kaže Tomislav Žigmanov

Epidemija Covida-19, zajedno s protuepidemijskim mjerama, poharala je sve zemlje regije, uključujući Srbiju. Susjednu državu i Hrvatsku nakon borbe s koronom čekaju izbori, pa će tokom ljeta biti oformljene nove vlade i parlamenti: kako se hrvatska manjinska zajednica u Srbiji nosi s tim iskušenjima, rekli su nam njezini čelnici - predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

- Svaka nova situacija zahtijeva prilagodbu, reorganizaciju i preslagivanje prioriteta, pa tako i izvanredno stanje. HNV se u danima izolacije posvetio stvarima koje dosad, radi obima posla nismo bili u mogućnosti privesti kraju - ističe Vojnić. HNV se tako posvetio izradi strategije informiranja na hrvatskome jeziku, strategije službene uporabe hrvatskoga jezika i pisma, izradi biltena o hrvatskim udrugama i brošure o kršenju manjinskih prava, organizaciji nastave na daljinu te internetskoj promociji upisa djece u programe i nastavu na hrvatskome jeziku.

Naša inicijativa da proširimo suradnju s institucijama srpske zajednice Hrvatske lanjskim susretom u Subotici i održavanjem manjinske nogometne utakmice osporena je tako da Republika Srbija još nije pokrila osnovne financijske troškove tog susreta - ističe Žigmanov

- Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata su također radili: po mnogima, više i bolje, s obzirom na to da je tijekom izvanrednog stanja svaki broj Riječi bio dostupan online. Može se reći da nam je cijela situacija donijela i razvoj empatije, pogotovu stoga što smo akcije pomoći najugroženijima provodili putem našeg Cro-fonda. Pored toga, izmaknutost iz svakodnevnog žrvnja brojnih izazova donijela nam je neke nove poglede i perspektive – kaže Vojnić.

Mješoviti međudržavni odbor Hrvatske i Srbije posljednjih se godina, premda uglavnom tek formalno, bavio i manjinskim pitanjima, a izvjesno je da će se nakon formiranja novih vlada i parlamenata obiju zemalja formirati i novi Odbor.

- Iščekujemo to s nelagodom: usprkos izvanrednoj suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, nije lako nazočiti sastancima na kojima se iznose činjenice koje znate ali nerado osvještavate. Naime, Hrvati u Srbiji na samom su dnu ljestvice ostvarenosti manjinskih prava, premda radi medija postoji deklarativna dobra volja da se ta prava rješavaju. No ne predajemo se: novi saziv srpske Skupštine, nove vlade u obje države, novi ministri i novi hrvatski veleposlanik u Beogradu daju nadu da će pomaci koje unatoč svemu, a ponajviše uslijed naše istrajnosti i posvećenosti, ipak bilježimo postati dijelom ne svakodnevnice nego povijesti našeg života na ovim prostorima – istaknula je Vojnić. Tomislav Žigmanov ne zna što očekivati.

- Ako se ne ostvari politička reprezentacija Hrvata u tijelima u kojima se donose odluke na svim razinama vlasti, čini mi se da je novi sastanak MMO-a nepotreban. Hrvatska javnost mora znati da ključna pretpostavka demokratskog modela integracije nacionalnih manjina, zastupljenost u tijelima vlasti koja donose odluke, ovdje ne postoji: svako rješavanje problema, naime, počiva na tome načelu, napose u zemljama nekonsolidirane demokracije, poput Srbije. Zašto bi se takav sastanak održao kada u posljednje dvije godine srpska strana nije realizirala nijednu od tridesetak preporuka Odbora, a posljednjih šest mjeseci grubo je, činjenjem ili nečinjenjem, prekršila zamalo deset članaka međudržavnog sporazuma? Srbiju bi, iz tih razloga, trebalo suočiti s činjenicom da bi taj sporazum možda valjalo suspendirati - smatra on.

- Problema koji tište Hrvate u Srbiji je mnogo, a među najvažnijima su brojne aktivne politike što ih godinama provode razne instance vlasti a kojima je cilj spriječiti razvoj hrvatske zajednice, od politike negativnih priznanja i ponižavajuće rigidne politike financiranja pa do konstantnog zaprečavanja razvojnih programa zajednice koji su izvan domene države. U svemu tome te politike polučuju uspjeh: primjerice, naša inicijativa da proširimo suradnju s institucijama srpske zajednice Hrvatske lanjskim susretom u Subotici i održavanjem manjinske nogometne utakmice osporena je tako da Republika Srbija još nije pokrila osnovne financijske troškove tog susreta, unatoč brojnim obećanjima - ističe Žigmanov. Međutim, njegov Demokratski savez će kao odgovoran politički faktor sudjelovati na predstojećim izborima.

- Unatoč brojnim poteškoćama vezanima uz neslobodu medija i bitne deficite u funkcioniranju demokracije, kao i činjenicu da nacionalne manjine još nemaju institut zajamčenih mandata, svjesni smo da budućnost Srbije ponajviše ovisi o participaciji političkih stranaka u izbornom procesu. Dodatno smo tu odluku učvrstili time što smo politički predstavnici najomraženije nacionalne zajednice u Srbiji, prema kojoj se kontinuirano produciraju javna negativna stajališta, što uslijed konstantne napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima, što kroz nespremnost da se rješavaju otvorena pitanja, a što kroz pokušaje ‘izvoza’ nestabilnosti. A hoće li se Hrvati u većem broju odazvati na izbore? Činimo sve da tako što bude, no stječe se dojam da je mnogima stalo da se to ne ostvari – zaključuje Žigmanov.

S njom se slaže i Žigmanov. – Od pitanja povijesnog razvoja jezika napravljen je slučaj koji je za cilj imao dodatno oblatiti hrvatsku zajednicu u Srbiji. Ta će medijska halabuka o ustašizaciji Hrvatske, kao i dominantni narativ u medijima i vladajućim strukturama, samo otežati ionako težak položaj Hrvata u Srbiji – smatra predsjednik DSHV-a.

Afera ‘jezik u NDH’ i položaj obrazovanja

Čelni ljudi hrvatske zajednice u Srbiji komentirali su tabloidnu aferu vezanu uz korištenje priloga iz nastave na daljinu iz hrvatskog manjinskog programa u Srbiji, emitiranog na RTV Vojvodina gdje je korištena lekcija iz udžbenika koji potječe iz Hrvatske. U udžbeniku je navedeno da se ‘u NDH vodila briga o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskog jezika i pravopisa’, star je desetak godina i uskoro će biti povučen. Udžbenik je prije desetak godina usvojio nadležni vojvođanski zavod za obrazovanje, ali navodi u njemu očito su dio šireg obrazovnog problema u Hrvatskoj.

- Taj nas događaj, nažalost, nije iznenadio, svjesni smo da je medijski spin dio predizborne atmosfere; strategija medijskog prikazivanja Hrvata u Srbiji kao incidentne, nekompetentne i provokacijama sklone zajednice provodi se i mimo izbora. Navikli na to ili ne, ne možemo zatvarati oči pred posljedicama koje takva strategija proizvodi – kaže Vojnić.

- ‘Slučajno’ su upravo sada u tijeku upisi u vrtiće i škole, polaganje državne mature, postupak osnivanja hrvatskog školskog centra, katedre i ostvarivanje mnogih drugih pozitivnih pothvata i programa hrvatske zajednice. Posljedica spomenutih strateških ‘akcija’ je to što nastavne programe na hrvatskom jeziku i pismu pohađa samo tisuću djece, što je svega pet posto one koja bi takvom nastavom mogla biti obuhvaćena. No, ponajviše nas čude stav i borba svih srpskih instanci i institucija da se taj postotak ni pod koju cijenu ne poveća. Tolika energija se ulaže u provedbu strategije razbijanja zajedništva 57.900 Hrvata, koji bi kroz sva moguća prava i jačanje zajednice do krajnjih granica mogli biti jedino zadovoljni i lojalni građani Srbije, pa bi zemlja uzdignuta čela mogla zakoračiti u EU.

1/2