>

novosti logo

Piše Novosti

Ignoriranje klimatske krize imat će gore posljedice od pandemije

Prošle godine je u Europi zabilježena najtoplija godina od kada se vode mjerenja, a 11 od 12 najtoplijih godina bile su u posljednja dva desetljeća. Stručnjaci upozoravaju kako protiv klimatskih promjena treba djelovati složno kao i u slučaju pandemije

Izvještaji za prethodnu godinu o globalnom zatopljenju, kao i predviđanja o poplavama i dalje prikazuju zabrinjavajuće stanje na našoj planeti. Stručnjaci upozoravaju kako se protiv ovih pojava, uzrokovanih najviše djelovanjem ljudi, treba boriti jednako odlučno i ujedinjeno kako se ovih dana svijet bori protiv pandemije koronavirusa.

Naime, do 2030. godine broj ljudi koji će biti pogođeni poplavama će se udvostručiti, piše The Guardian. Istraživačka organizacija World Resources Institute (WRI) predviđa da će do kraja ovog desetljeća 147 milijuna ljudi biti pogođeno poplavama rijeka i na obalama mora, dok je taj broj prije deset godina iznosio 72 milijuna. Šteta koju će pritom izazvati procjenjuje se na iznos od 174 do čak 712 milijardi dolara godišnje.

Do 2050. godine očekuju nas dodatne klimatske katastrofe. Čak 221 milijun ljudi živjet će u riziku. Kada je WRI razvio svoj model predviđanja poplava u 2014. godini, njihovi nalazi činili su se ‘kao fantastika’, kako je rekao za The Guardian Charlie Iceland, jedan od direktora u WRI-ju. ‘Sada vidimo rast štete u stvarnom vremenu. Nikada do sada nismo svjedočili ovakvim poplavama‘, rekao je Iceland. Poplave postaju sve češće i veće zbog klimatske krize, kao i odluke da se naseljavaju rizična područja.

Najviše će pogoditi područja u južnoj i jugoistočnoj Aziji, uključujući Bangladeš, Vijetnam, Indoneziju i Kinu, gdje se smatra da velik dio stanovništva spada u ranjive skupine.

S nešto manje strašnim, ali ipak ozbiljnim posljedicama, bit će pogođene i SAD, odnosno njihova obalna područja. Kad je riječ o riječnim poplavama, one će također rasti u SAD-u, no zbog velikih ulaganja u zaštitu, štete će biti manje.

Kad je riječ o poplavama na obalama mora situacija je drugačija. Nakon Kine i Indonezije, SAD je zemlja za koju se predviđa da će doživjeti najveće gubitke od obalnih poplava u sljedećih deset godina. Šteta nastala od obalnih poplava u toj državi narast će s 1,8 milijardi dolara u 2010. godini na 38 milijardi u 2050. godini. Najviše će biti pogođene Louisiana, Massachusetts i Florida. Druga studija pokazala je da će na ovom području poplave, koje su se inače događale tijekom jednog životnog vijeka, postati uobičajena pojava zbog uragana koji postaju sve razorniji, razina mora viša, a padaline nepredvidive. I to ponajprije zbog globalnog zatopljenja koje uzrokuje ljudski faktor.

Prošle godine je u Europi tako zabilježena najtoplija godina od kada se vode mjerenja, a posebne vrućine zabilježene su tijekom veljače, lipnja i srpnja. Dok je studeni bio mjesec s najviše padalina ikada.

Osim toga, prema izvještaju European State of the Climate 2019. 11 od 12 najtoplijih godina, bile su u posljednja dva desetljeća. Tijekom prošlog ljeta u središnjoj Europi bilo je suše, no krajem 2019. u zapadnoj i južnoj Europi palo je četiri puta više kiše negoli je uobičajeno.

Toplinski valovi na Grenlandu su doveli do rekordnog topljenja, iako je gledajući cijelu godinu europski Arktik bio nešto hladniji tijekom cijele godine u odnosu na prethodna razdoblja te je imao najniži prosjek od 2010. godine. Osim toga, od 1997. godine europski ledenjaci izgubili su u prosjeku 16 tona vode po metru kvadratnom.

Ljetne temperature prošle godine su u dijelovima Europe bile 3 do 4 stupnja Celzijusova toplije nego inače. A u Francuskoj i Njemačkoj zbog toplinskih valova zabilježena su rekordna mjerenja.

I izvještaj organizacije World Meteorological Organisation (WMO) za prošlu godinu također potvrđuje trendove zatopljenja. Prošla godina je prema njihovim podacima bila druga najtoplija u svijetu otkad postoje mjerenja. A oceani su bili najtopliji ikad do sada.

Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a rekao je za The Guardian da, iako će kriza uzrokovana koronavirusom vjerojatno rezultirati trenutnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova, teže će biti pružiti pomoć onima koji su pogođeni klimatskim promjenama. Dodao je i kako će ignoriranje klimatske krize imati veće posljedice nego pandemija.

‘Dok je Covid-19 doveo do ozbiljne međunarodne zdravstvene i ekonomske krize, nedostatak bavljenja klimatskim promjenama prijeti ljudima, ekosistemu i ekonomijama za buduća stoljeća. Moramo izravnati i krivulju pandemije, ali i klimatskih promjena. Moramo pokazati istu odlučnost i jedinstvo protiv klimatskih promjena kao što smo pokazali protiv Covida-19. Moramo zajedno djelovati u interesu zdravlja i dobrobiti čovječanstva, ne samo za naredne tjedne i mjesece, već za brojne buduće generacije koje dolaze’, rekao je.

Inače, globalno gledajući u posljednjih pet godina temperature su bile 1,1 stupanj Celzijusa iznad onih koje su bile tijekom predindustrijskog doba te se približavaju prema 2 stupnja Celzijusa. Ako se to dogodi, znanstvenici predviđaju da će posljedice biti katastrofalne i nepovratne.

1/1