Nakon punog desetljeća okapanja Zelenog telefona s financijama iz javnog proračuna Grada Zagreba i 28 godina od osnutka tog servisa Zelene akcije, zagrebačka gradska uprava odlučila mu je probleme konačno riješiti – potpunim ukidanjem financiranja. Riječ je o ekološko-aktivističkoj službi s mogućnošću ponuđenom građanima koji žele dojaviti za neki slučaj ugrožavanja okoliša i prirode ili sugerirati ponešto u tom kontekstu, čime bi se dalje bavili aktivisti koji su oko dotičnih konkretnih predmeta povezivali nadležna tijela vlasti, stručne adrese, razne udruge itd. Zeleni je telefon u prosjeku obrađivao preko tisuću takvih prijava godišnje i participirao gotovo trećinom udjela u aktivnosti mreže sličnih zelenih telefona u Hrvatskoj, a na ime takve djelatnosti dobivao je od Grada Zagreba svake godine po 150 tisuća kuna.
Prve ozbiljne nevolje u njegovim odnosima s gradonačelnikom Milanom Bandićem započele su 2010. godine, kad se u jednom od predmeta počeo baviti projektom Tomislava Horvatinčića u Varšavskoj ulici, ali vremenom sve više i drugim Bandićevim investitorskim te ostalim partnerima. I dok je gradonačelnik u prvom desetljeću upravljanja Zagrebom rado pozirao fotografima prilikom svojih marketinških dežurstava na Zelenom telefonu, u sljedećem gradska dotiranja bilježe drastične redukcije, sve do 50 tisuća odobrenih za 2018. godinu, pa opada i intenzitet djelatnosti tog servisa.
Naredne dvije godine financiranje se nekako vuklo u istom ritmu, pa je Zeleni telefon do danas prešao brojku od 30 tisuća zaprimljenih prijava, da bi kraj ove jeseni dočekao s viješću o završetku svake gradske javne potpore. Odavno već ta ekološka služba nije budžetski tretirana kao zasebna stavka, te se i očekivalo da će s natječajnim modelom funkcioniranja zapadati u sve veće teškoće. One su na koncu kulminirale osvetničkim guranjem ispod crte natječaja za potporu udrugama za 2021. godinu, čime ostajemo bez još jednog od važnih demokratskih uporišta u zaštiti najširih javnih dobara.
