Novosti

Društvo

Izgradnja nepovjerenja

Knin i Novi Sad prošli su bez iznenađenja. Govori iz sfere srpsko-hrvatskih odnosa i jednostranog prebacivanja krivnje prelomili su još jednu godišnjicu "Oluje", a jedina novost je Plenkovićevo odbijanje odgovornosti Hrvatske za zločin na Petrovačkoj cesti

Large paulina oluja

Malo ljudi u Kninu na 27. obljetnici "Oluje" (foto Šime Zelić/PIXSELL)

Knin i Novi Sad bili su centri ovogodišnjeg obilježavanja 27. godišnjice Vojno-redarstvene operacije "Oluja". U Kninu centralna proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a u Novom Sadu centralna komemoracija za Dan žalosti za stradanje i egzodus srpskog stanovništva tijekom i nakon "Oluje". Bez političkih, vizionarskih iznenađenja bilo je i u Kninu i u Novom Sadu. Godinama dobro uvježbani politički govori iz sfere srpsko-hrvatskih odnosa, jednostranog prebacivanja krivnje, prelomili su još jednu "Olujnu" godišnjicu. Jedina novost bilo je grčevito odbijanje premijera Andreja Plenkovića za bilo kakvim preispitivanjem odgovornosti za ratni zločin nad srpskim civilima na Petrovačkoj cesti i u Svodnoj za što je podignuta optužnica Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu. "Hrvatska će nastaviti raditi na miru, dobrosusjedstvu ali to isto očekuje od svih svojih susjeda", rekao je Plenković a zatim ustvrdio da su sasvim neprihvatljive najavljene optužnice iz Beograda protiv hrvatskih pilota.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje sa prošlošću ističe da ni ove godine u Kninu nisu na primjeren način povezali obilježavanja povrata okupiranih područja u ustavnopravni poredak i izražavanje pijeteta prema ubijenima.

- U našem društvu mnogi prije svega pamte progon Hrvata i neke od najtežih ratnih zločina, poput onog u Škabrnji 1991. a za suočavanje bi trebalo zapamtiti i zločine nad Srbima.  To bi bilo lakše kad bi vlasti konzistentno slale poruku o priznavanju svih žrtava rata. Ubijeni i nestali Srbi bili su građani i državljani Republike Hrvatske. Predsjednik Milanović i premijer Plenković istakli su odgovornost Srbije i Miloševićevog režima, ali nisu smogli snage priznati dio odgovornosti Hrvatske za protjerivanje i sprječavanje i otežavanja povratka Srba. Odgovornost je bila zajednička, možemo se samo sporiti oko toga koliki dio je bio na Miloševićevom režimu a koliki na tadašnjim vlastima Hrvatske predvođenih predsjednikom Tuđmanom – ističe Teršelić navodeći da ni poruke predsjednika Srbije Vučića ne pridonose izgradnji povjerenja.

- Važno je da su u Kninu pročitana imena 244 hrvatska branitelja, od kojih su 242 smrtno stradala i dva nestala. No kada će se u organizaciji vladinih institucija RH pročitati imena bar nekih od 677 civilnih žrtava stradalih tijekom i nakon Oluje – pita Teršelič napominjući da se nada, na osnovu Plenkovićevog oštrog i isključivog govora povodom beogradskih optužnica, da da to nije najava ometanja procesuiranja ratnih zločina na Petrovačkoj cesti i Svodnoj koji su nedvojbeno počinjeni.

Bivši saborski zastupnik i zadarski filozof Marko Vučetić ističe da Hrvatska nikako da se suoči s činjenicom da je država stvorena i da treba procesuirati sve zločine koji su počinjeni u ime Hrvatske jer se zločin ne može činiti u ime suvremene države.

- Dokle god se ponašamo kao da je riječ o pobjedi jednog naroda nad drugim narodom, a ne o pobjedi jedne vojske nad drugom, naši političari u sebi nose prijezir prema hrvatskoj državi. To je jedna temeljna nemoć hrvatske politike i iz koje proizlazi i taj prijezir hrvatskih političara ne prema Srbiji i srpskom narodu nego prvenstveno prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Zrelost i odgovornost suvremene države dokazuje se u suočavanju sa vlastitom prošlošću. Neprocesuiranjem zločina u Oluji, jasno da se neće procesuirati ni oni zločini koji su počinjeni nad hrvatskim stanovništvom. Tu činjenicu naši poluprimitivni i poluinteligentni nacionalisti ne shvaćaju. Braneći vlastite zločine, mi branimo zločine koji su počinjeni uvjetno rečeno nad nama – poručuje Vučetić.

- Mi posjedujemo balkansku ratničku, hajdučku svijest u kojoj se ne možemo nositi s mirom nego mir neprestano promatramo jednim razdobljem u iščekivanju željenog rata. Plenković nije u stanju provoditi javne politike u korist suvremene države kao što je Hrvatska nego politiku negiranja zločina i obrane zločinaca što je u temelju protuhrvatska politika. Hrvatskoj danas ne treba sloboda zločinaca, ali joj trebaju slobodni hrvatski građani i državljani. Na deklarativnoj razini govorimo kako su sve žrtve jednake, ali nisu, jednaki su svi zločinci, sa neljudskim likom, dok su žrtve različite, svaka u sebi nosi svoje dostojanstvo i ljudski lik – govori Marko Vučetić podsjetivši i na još uvijek žive komentare u hrvatskom javnom prostoru, pogotovo na društvenim mrežama gdje se dio javnosti ismijava zbjegom Srba iz Hrvatske nazivajući je "trakotrijada".

- Nismo u stanju saživjeti sa običnim sudbinama hrvatskih građana kojima ova domovina pripada na jednak način kao i Hrvatima. Takvi krugovi promatraju Srbe kao manje građane, u odnosu na Hrvate koji su valjda urbani, aristokratskog porijekla. Opet, ti takvi primitivci među nama ne shvaćaju da time Hrvatsku promatraju kao hangar za traktore. To je temeljni segment izrugivanja, nemogućnosti da se nosimo sa različitošću i demokracijom. U toj koloni nisu bili traktori, nego ljudske sudbine koje su čeznule za Hrvatskom kao svojom domovinom u koju su se mnogi vratili već nakon godinu-dvije - kaže Vučetić navodeći da se nažalost ništa u hrvatskom političkom i javnom životu nije promijenilo od tada povijesno ocjenjenog dolaska političkog predstavnika Srba u Hrvatskoj, tadašnjeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin, na 25-tu proslavu "Oluje".

- Nije se ništa promijenilo jer je Boris Milošević smatran za uljeza na mjestu gdje ne bi smio biti. Javnost promatra kroz nacionalističku prizmu i svatko tko ne udovoljava nacionalističkim kriterijima, biva proglašen uljezom, neovisno je li to Boris Milošević ili je riječ o Hrvatu koji na drugačiji način promatra hrvatstvo. Naše državljane srpske nacionalnosti u jednoj metafori kao što je država pretvorili smo u one koji se konstantno moraju dokazivati toj državi, a ne obrnuto. Srbi i Hrvati nisu ti koji trebaju razvijati odnos obožavanja prema državi nego je država ta koja na jednak način treba poštovati i vrednovati svoje građane zato što su različiti – zaključuje Vučetić.

Europarlamentarac i bivši ministar branitelja Fred Matić postavlja pitanje da li se s obzirom na vladajuće političke elite u Srbiji i Hrvatskoj išta više novo može reći nakon 27 godina.

-  Sve smo rekli. Mi sa lijeve strane rekli smo i govorimo da žalimo za svakom nepotrebnom srpskom žrtvom u "Oluji" koja je nažalost, bila potrebna vojna operacija oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija. Mi ne likujemo zbog nečijeg poraza, mi slavimo svoju pobjedu, ne likujemo zbog žrtava, a posebno zbog nevinih žrtava. Često svi danas zaboravimo onu narodnu "u pobjedi se ne uzvisi, u porazu se ne ponizi". Rat je prljavština koja je uništila generacije, a u miru svjedočimo mnogim unosnim poslovima ulaganja u mržnju i daljeg trovanja mladih generacija.  Sa ove vremenske distance, potpuno je jasno, da su predsjednici Josipović i Tadić došli ne 20 godina prerano, nego mnogo više. Njih dvojica su ispred i ovog vremena sada: pokrenuli su proces pomirenja i to je bio pokazatelj da se to može. Ali 30 godina nakon rata mi još uvijek živimo u ratu. Ljudi parazitiraju na toj ratnoj priči – govori Matić i ističe da bi trebalo uvesti samo obilježavanje okruglih obljetnica "Oluje".

- Dvadeset godina nakon Drugog svjetskog rata partizani su počeli obilježavati samo okrugle obljetnice, smatram da je to vrijeme i za nas što se tiče "Oluje". U prilog tome ide činjenica da je ove godine u Knin došlo tek nekoliko stotina ljudi, za razliku od Vukovara gdje još uvijek dolazi 50-60.000 posjetitelja. Ili da slavimo samo okrugle obljetnice "Oluje" u Kninu ili da na vlast dođe SDP i tad će opet HDZ skupiti u Kninu 20 000 ljudi da izviždaju predsjednika ili premijera po scenariju koje smo već imali prilike gledati – reći će Matić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više