>

novosti logo

Izolir-trakavica

Plenković odgovara na bunt vukovarskih veterana izolacijom neposlušnih braniteljskih skupina, a istovremeno zauzima čvršći gard prema stranačkom zamjeniku Milijanu Brkiću, kojeg samo teška nevolja može natjerati da se udruži s likovima poput Bujanca, Hasanbegovića, Željke Markić ili Đapića

Subota, 13. listopada, mogla bi se pretvoriti u dan izbijanja prvog ozbiljnijeg rasjeda unutar dosad politički monolitne ili više-manje monolitne grupacije koju čine vodstva mnogobrojnih hrvatskih veteransko-stradalničkih organizacija. Tog dana u Vukovaru će se održati prosvjedni skup protiv navodne inertnosti državnih represivnih mehanizama u istraživanju i procesuiranju srpskih ratnih zločina nad Hrvatima na vukovarskom području u jesen 1991., naročito zločina počinjenih nad stotinama civila i zarobljenih vojnika u krugu poljoprivrednog dobra Ovčara. Ivan Penava, HDZ-ov gradonačelnik Vukovara, odjednom se dosjetio nerasvijetljenih ratnih zločina i odmah odlučio organizirati prosvjed, u čemu su ga snažno podržale dvije braniteljske udruge – Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata predvođena Zoranom Marasom i Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih brigada na čelu s Miljenkom Kolobarićem. Te udruge, kao i političke i nevladine skupine s krajnje desnice koje su prigrlile Penavino okupljanje, ubrzo su kompleksnu temu neprocesuiranih ratnih zločina zamijenile potpuno nepotkrijepljenim optužbama na račun Samostalne demokratske srpske stranke i njezinog predsjednika Milorada Pupovca da štite i skrivaju zločince u istočnoj Slavoniji: pravi motiv je u tome što troje SDSS-ovih parlamentarnih zastupnika sudjeluje u HDZ-ovoj koalicijskoj vlasti, a to je nepodnošljivo rigidnijoj desnici, kao što je bilo nepodnošljivo i bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku. Odmah je bilo posve jasno da se radi o iskonstruiranom povodu za napad zdesna na premijera Andreja Plenkovića i aktualnu politiku HDZ-a.

Dovođenje Brkića u kontekst vukovarskih prosvjeda može biti i odraz Plenkovićeve želje da iskoristi ovu priliku da svog zamjenika konačno izvede na čistac i da prestane strahovati od njegovih unutarstranačkih zakulisnih operacija – smatra naš izvor

Shvatio je to i sam premijer, pa je prionuo ozbiljnoj i širokoj operaciji političke kompromitacije te smanjivanja potencijalne štete i sužavanja razmjera vukovarskog bunta: poslao je u akciju ministre Medveda i Krstičevića, zapovjednike ratnih brigada Hrvatske vojske, i sve druge ljude iz svoje blizine s utjecajem na braniteljsku populaciju, a iz toga se ubrzo rodila pukotina u braniteljskim redovima, pukotina uvjetovana materijalnim interesima te političkim sklonostima i privrženostima vrhuški pojedinih organizacija. U utorak je tako vodstvo HVIDRA-e, najsnažnije udruge ratnih stradalnika koja je tradicionalno pod kontrolom HDZ-a, odlučilo da se mijenja datum održavanja njihovih sportskih igara u Vukovaru. Bilo je planirano da igre traju od 12. do 14. listopada, ali su pomjerene na još uvijek neutvrđeni termin, e da više od tisuću sudionika spomenute manifestacije ne bi došlo u iskušenje da se priključi Penavinim prosvjedima. Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e i saborski zastupnik HDZ-a, izjavio je da je gradonačelnik Penava radio iza leđa organizatorima sportskih igara vojnih invalida. Plenkovićeva taktika sastoji se u izolaciji neposlušnih i društveno preambicioznih braniteljskih skupina, a od optužbi s te strane, uz uobičajeno političko diskvalificiranje, kani se braniti povremenim nacionalističkim ispadima svoje vlade i stranke te novim oblicima financijskog vezivanja veteranskih udruženja.

Premijer je prionuo rečenom poslu ponajprije zato što zna da ideja o prosvjedu nije izišla iz Penavine glave ili iz glave Penavinog braniteljskog savjetnika Tomislava Josića. Branimir Glavaš, saborski zastupnik HDSSB-a, u ponedjeljak je gostovao na N1 televiziji i iznio teoriju da Penavinim potezima upravlja Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora. Glavaš je svoju teoriju utemeljio na situaciji iz 2013. godine, kad se osvjedočio da Penava bespogovorno ispunjava Brkićeve naredbe. Smetnuo je s uma, međutim, da je otada prošlo pet godina i da se u tih pet godina izdogađalo svašta: Brkić i tadašnji šef HDZ-a Karamarko od saveznika i kompanjona došli su do toga da uopće ne komuniciraju, a Penava je bio odan Karamarku i ostao lojalan karamarkovskom poimanju politike i Hrvatske; dotični je, usto, postao gradonačelnik Vukovara i domogao se realne političke moći, koja mu je pomalo udarila u glavu. ‘Glavaš privatno ne voli Brkića, pa je smišljeno izveo zaključak iz zastarjelih informacija. Ili mu je netko iz Plenkovićeve blizine sugerirao da izvede takav zaključak’, kaže naš sugovornik dobro upućen u odnose u HDZ-u. ‘Naravno da u redovima HDZ-a, pa i među visokopozicioniranim ljudima i saborskim zastupnicima ima onih koji podržavaju vukovarski skup i kojima Plenković i koalicija sa SDSS-om nisu dragi, ali organizacija tog okupljanja, ipak, ograničena je na Penavu i na niže razine, odnosno na ljude koji uglavnom nisu u HDZ-u. Osim što je plod Glavaševe neinformiranosti ili zlobe, dovođenje Brkića u kontekst prosvjeda može biti i odraz Plenkovićeve želje da iskoristi ovu priliku da svog zamjenika konačno izvede na čistac i da prestane strahovati od njegovih unutarstranačkih zakulisnih operacija.’ U prilog tezi o Plenkovićevom posrednom pritisku na Brkića moglo bi govoriti i to što su u javnost dospjeli detalji USKOK-ove istrage o Franji Vargi, bivšem policijskom informatičaru iz Belišća, koji je za potrebe Zdravka Mamića prije nekoliko mjeseci bio proizveo diletantsku SMS-prepisku, čiji je cilj ponajprije bila kompromitacija donedavnog glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana: saznalo se da je Varga bio u dobrim odnosima i s Karamarkom i s Brkićem te da ga je Blaž Curić, vozač potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića i Brkićev kum, prošli tjedan upozorio da ga se prisluškuje i da uništi sve dokaze. Zamjenik predsjednika HDZ-a demantirao je svoje posebne veze s Vargom i pozvao istražna tijela da do kraja obave svoj posao. Izjavio je, također, da ne podržava vukovarski prosvjed, premda razumije ogorčenje zbog nekažnjenih srpskih ratnih zločina i zbog Pupovčevog prisustva na skupu u Bačkoj Palanki na kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrijeđao Hrvatsku i Hrvate.

Centralni operativac pokušaja da se stvori nova verzija braniteljskog protestnog šatora na Savskoj cesti u Zagrebu, ovaj put u Vukovaru, jest Velimir Bujanec, koji se otvoreno diči ucjenjivačkim i odstreljivačkim potencijalom svoje medijske aktivnosti

Milijan Brkić u velikoj je mjeri rezerviran prema Andreju Plenkoviću i jasno je da tu nema dubljeg međusobnog povjerenja, i da ga vjerojatno nikad neće ni biti, ali još je nepovjerljiviji i prezriviji prema ekipi koja stoji iza Penavine inicijative i družini koja se nastoji politički zakačiti na vukovarski prosvjed. A centralni operativac pokušaja da se stvori nova verzija braniteljskog protestnog šatora na Savskoj cesti u Zagrebu, ovaj put u Vukovaru, jest Velimir Bujanec, autor i voditelj televizijske emisije ‘Bujica’, koja se emitira na Z1 televiziji i mreži lokalnih stanica: on je, uostalom, bio aktivni pripadnik štaba koji je upravljao akcijama šatora u Savskoj. ‘Bujica’ i općenito bavljenje novinarstvom Bujancu služe kao sredstvo konkretnog političkog aktivizma, jer on je zainteresirani politički akter a ne netko tko promatra i analizira političke događaje i procese: on to i ne skriva, nego se otvoreno diči ucjenjivačkim i odstreljivačkim potencijalom svoje medijske aktivnosti. Bujanec sebi, ne sasvim bez osnove, pripisuje enormne zasluge za dolazak na vlast i HDZ-a i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a sad se osjetio zaboravljenim i nedovoljno namirenim za svoje domoljubne napore. Povrijedilo ga je što je oćutio da ga se premijer i predsjednica najednom srame i da se distanciraju od njega, pa je pokrenuo osvetu. A gdje je Bujanec, tu je i njegov prijatelj Zdravko Mamić, bjegunac koji se od osude osječkog suda sakrio u Bosni i Hercegovini, i koji se, također, osjeća izigranim od aktualne vlasti: valjda misli da pokretanjem političkih nemira i rušenjem Plenkovića može olakšati svoju pravosudnu situaciju. Gdje je Bujanec, tu je i njegov prijatelj Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku: on Plenkovića optužuje za uzurpiranje vlasti i otvoreno zaziva raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora. Ako su u igri Bujanec i Hasanbegović, u blizini mora biti i Karamarko, koji je ovog ljeta u intervjuu tjedniku ‘7Dnevno’ najavio svoj ‘suverenistički’ politički povratak. Tu je zatim Željka Markić i udruga U ime obitelji, pa Anto Đapić, Hrvoje Zekanović i Željko Sačić, teško će to proći i bez nekoga iz Mosta nezavisnih lista, a sigurno će se priključiti i još ponešto onih s ličnim motivima za bunu protiv Plenkovića, poput Darka Milinovića.

1/1