>

novosti logo

Društvo Društvo

Knežija protiv hadžija

Inicijativa ‘Knežija brani park’ prikupila je 4216 potpisa građana protiv izgradnje osmerokatnice investitora Nova Knežija d.o.o. na mjestu sadašnjeg parka. ‘Očekujemo poništenje lokacijske dozvole i u zadanom roku odgovor Ministarstva graditeljstva na našu drugostupanjsku žalbu’, kaže Larisa Petrić

Građanska nastojanja za očuvanjem javnih prostora u Zagrebu traju koliko i pokušaji njihove uzurpacije: na mjestu parkova, livada, dječjih igrališta ili kakvih drugih uglavnom zelenih oaza pojavljuje se, uz blagoslov gradskih struktura, privatni investitor koji kani na tim površinama graditi crkvu ili poslovno-stambenu zgradu ili nastoji nekako drugačije oploditi svoj kapital. Privatni interes tako je prije malo više od desetljeća prevladao u zagrebačkom kvartu Borovje, gdje je unatoč nemalom građanskom otporu na mjestu tamošnjeg parka i dječjeg igrališta izgrađena stambena zgrada. U nadolazećim godinama građani su dodatno zbili redove: organizirani u različite inicijative, uz pridružene nepotkupljive stručnjake različitih profila – arhitekte, urbaniste, pravnike i slično, zajedno su u svrhu sprečavanja devastacije javnog prostora naučili jače parirati gradskoj i državnoj birokraciji, čitajući između redaka pokatkad i dvosmislenih zakona i tražeći rupe u njima kako bi, zakratko ili zadugo, zaustavili bezobzirno nadiranje privatnog kapitala. Primjeri za to su građanske inicijative ‘Ne damo Siget’ i ‘Čuvamo naš park’: prva je zasad spriječila izgradnju poslovnog kompleksa na livadi nasuprot benzinske pumpe u novozagrebačkom naselju Siget, dok je potonji slučaj parka Trnjanska Savica odjeknuo još jače i kvartovski dalje jer je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u drugostupanjskom postupku 2017. godine zbog grubog kršenja odredbi Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Zagreba poništilo lokacijsku dozvolu izdanu za namjeravanu izgradnju crkve i župnog centra u dotičnom parku.

Prema zagrebačkom GUP-u, riječ je o površini mješovite namjene, na kojoj je gradnja moguća, ali članak 63 istog dokumenta ipak spominje ograničenja za gradnju u visoko konsolidiranom dovršenom kvartu, što Knežija svakako jest

Od minulog ljeta o sličnim problemima zbori se u kvartovskim dućanima i na autobusnim stajalištima na Knežiji. Tamošnja inicijativa ‘Knežija brani park’ nedavno provedenom peticijom prikupila je ukupno 4216 potpisa građana, s time da ju je potpisalo 25 posto stanovnika kvarta. Svi oni, uz podršku strukovnih udruga arhitekata i urbanista, traže poništenje izdane lokacijske dozvole od 18. lipnja za gradnju osmerokatnice na mjestu parka, za što je zainteresiran investitor Nova Knežija d.o.o. u vlasništvu Luke Kaića, koji je inače i vlasnik tvrtke Domograd koja je izradila geodetski elaborat.

No prve prepreke za inicijativu nastale su već prilikom predaje potpisa građana i priložene žalbe koju su u ime građana i Mjesnog odbora Knežija predali Gradskom uredu za prostorno uređenje, od kojeg su zatražili i uvid u lokacijsku dozvolu. Iz ureda za informiranje gradonačelnika Milana Bandića hladno su odbijeni s naznakom da nisu stranka u postupku. Inicijativa je potom uputila drugostupanjsku žalbu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, čiji se ishod čeka.

Larisa Petrić, potpredsjednica Mjesnog odbora Knežija iz zeleno-lijeve koalicije i članica građanske inicijative, podsjeća da nasrtaji na javna dobra već duže vrijeme izazivaju revolt ljudi, koji ne moraju nužno biti ni urbanisti ni stručnjaci da shvate bezobzirnost kojom privatni kapital zadire u postojeću gradsku infrastrukturu. Naša sugovornica u najvažnijem ističe da bez obzira na to što je parcela za koju je ishođena lokacijska dozvola nominalno privatna, a to je postala u vrijeme pretvorbe i privatizacije 1990-ih, ona je u katastru upisana kao park. Prema zagrebačkom GUP-u, riječ je o površini mješovite (M1) namjene, na kojoj je gradnja moguća, ali članak 63 istog dokumenta ipak spominje ograničenja za gradnju u visoko konsolidiranom dovršenom kvartu, što Knežija svakako jest: u navedenom članku nalazimo stavku po kojoj gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća, a valja poštivati i urbanu matricu okolnog već izgrađenog naselja.

- U nekadašnjem provedbenom urbanističkom planu razvidno je da je taj dio Knežije dovršen kvart, što smo istaknuli i u žalbi. Jednako tako, u Zakonu o prostornom uređenju piše da su stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola. Budući da ta parcela graniči s gradskom parcelom, onda je Grad kao stranka u postupku sam izdao sebi dozvolu i sam sebe pitao za mišljenje - kaže za Novosti Larisa Petrić.

- Grad bi trebao još dio svoje, odnosno naše javne parcele, a riječ je vjerojatno o dijelu zelene površine do ceste i za kolni ulazni put, dati ili po nekim uvjetima ustupiti investitoru, za što bi trebao provesti određenu proceduru, pa tako očekujemo i dodatno vrijeme za intervenciju. Kako dakle investitor dio svoje parcele mora objediniti s dijelom gradske parcele koja graniči sa susjedima, a to su stanari okolnih zgrada, tako u Mjesnom odboru tvrdimo da bi u uvjetima dovršenog i visoko konsolidiranog naselja i oni trebali biti uključeni u slučaj kao stranka u postupku kako bi u svakom trenutku znali što se na toj parceli radi - dodaje Petrić.

Bit će zanimljivo, ističe naša sugovornica, pratiti dalje navedeni slučaj: kani li primjerice Grad Zagreb prodati dio svoje parcele investitoru za više od milijun kuna, taj se postupak mora provesti na Gradskoj skupštini. Nadalje, vijećnica nam se požalila na ignorantski dugogodišnji nastup gradske uprave spram Mjesnog odbora Knežija. Kaže da je i njihov slučaj pokazao na koji se način u Gradu Zagrebu odlučuje.

- Mi dobivamo na mišljenje plan uređenja nekog dijela u četvrti Dubravi, a za ono što se dešava u našem kvartu nemamo informacije čak i kada ih tražimo, niti nas se pita za mišljenje - ističe Petrić.

Pitamo je za kraj što bi u ovom slučaju zadovoljilo građansku inicijativu s Knežije.

- Prije svega, očekujemo u zadanom roku odgovor Ministarstva graditeljstva na našu drugostupanjsku žalbu. Zadovoljio bi nas pozitivan odgovor na to da su stanari stranka u postupku, što bi nam omogućilo argumentaciju da je takva zgrada protivna GUP-u. Očekujemo i poništenje lokacijske dozvole i stavljanje predmeta u prethodno stanje. Ako odgovor bude negativan, namjeravamo ići s tužbom na Upravni sud, za koji vjerujemo da bismo s istom argumentacijom lakše prošli - zaključuje Larisa Petrić.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1