>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Nikola Bajto

Koga siše Davor Huić

Tvrtke predsjednika udruge poreznih obveznika Lipa samo 2016. su direktno iz Državnog proračuna uprihodile od Vlade i ministarstava 2,3 milijuna kuna, a još milijune su namaknule od javnih poduzeća, agencija, fondova, ustanova, županija i gradova: Pule, Rijeke, Splita, Zagrebačkog holdinga, HNB-a, HBOR-a, FINA-e, HŽ-a, HEP-a, HAC-a, HRT-a…

Novosti, medij financiran novcem poreznih obveznika, pokušavaju sabotirati i diskreditirati demokratski proces hrvatskih poreznih obveznika, tih istih od čijeg novca Novosti žive – stajalo je u prvoj rečenici priopćenja udruge poreznih obveznika Lipa, na čijem je čelu poduzetnik Davor Huić, nakon što su Novosti objavile tekst o nevjerodostojnosti Lipine peticije protiv uvođenja poreza na nekretnine. Zadnja rečenica priopćenja završavala je riječima da su Novosti tjednik ‘koji se financira iz državnog proračuna, dakle novcem poreznih obveznika’. Davoru Huiću, neoliberalnom borcu protiv poreza i velike države, bilo je toliko važno da istakne da su Novosti, kako to njegovi istomišljenici vole reći, ‘na državnoj sisi’, da je svojem priopćenju dao i naslov ‘Sabotaža demokracije u režiji državnog medija’.

Huićev Presscut je u svibnju 2016., dok je on bio savjetnik Tihomira Oreškovića, sklopio milijunski posao s hrt-om, a istovremeno je poslovao i sa samim Uredom predsjednika Vlade

Budući da nas je Huić, simptomatično, u samo jednom priopćenju čak tri puta prozvao da smo financirani iz državnog proračuna, novcem poreznih obveznika čije interese njegova udruga tobože predstavlja, odlučili smo istražiti od čijeg novca živi porezni obveznik Davor Huić, a rezultat do kojeg smo došli – naime, taj da porezni obveznik Davor Huić živi od novca poreznih obveznika – nije nas nimalo iznenadio. Nije nas nimalo iznenadilo što brojne Huićeve tvrtke sišu milijune direktno iz državne riznice, što imaju unosne ugovore s Vladom, Saborom, Uredom predsjednice i gotovo svim ministarstvima, niti nas je iznenadilo što dodatne milijune cuclaju iz javnih poduzeća, fondova i ustanova, državnih agencija, županija, gradova i drugih tijela javne vlasti. Kako bi nas tako nešto moglo iznenaditi kad smo, pišući ranije o Huićevim istomišljenicima, već navikli da najgorljiviji hrvatski zagovornici tržišta redovito prodaju svoje usluge državi, kojom su možda baš zbog toga toliko opsjednuti? Ipak, kod Davora Huića, mora se priznati, postoji značajna razlika u kvantiteti – lakše je nabrojati državne i državno kontrolirane subjekte s kojima on ne posluje nego sve one s kojima posluje, zbog čega se unaprijed ispričavamo čitateljima na dugačkom popisu koji slijedi u ovom tekstu. Vrijedilo je sve te subjekte zabilježiti, čisto da se vidi, crno na bijelo, s kojih se sve državnih žiro-računa slijeva novac poreznih obveznika na račune Huićevih firmi.

Šest Huićevih tvrtki čije smo prihode provjerili zovu se Briefing komunikacije, Briefing e-servisi, Briefing mediji, Briefing analize, Media net i Presscut. Godišnji prihodi uglavnom im se kreću na razini od par milijuna kuna, osim onih tvrtke Presscut, koja godišnje uprihođuje oko 15 milijuna kuna. Direktori Briefing komunikacija su Davor Huić i njegova supruga Tatjana Korceba-Huić koja se, nakon što se Davor Huić osobno u lipnju i srpnju 2016. ispisao iz vlasništva svih njihovih tvrtki, danas vodi kao jedina vlasnica te tvrtke i tvrtke Briefing e-servisi. Preostale četiri tvrtke drži u suvlasništvu sa slovenskom podružnicom češke grupe Newton Media, koja je s Huićima prije nekoliko godina ušla u partnerstvo. Iako ti vlasnički i suvlasnički udjeli danas glase na ime njegove supruge, Davor Huić bio je dakle i direktni suvlasnik svih tih tvrtki u vrijeme kad je, od ožujka do listopada 2016. godine, bio savjetnik predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića za unutarnju politiku.

Istovremeno, njegove tvrtke inkasirale su iz državnog proračuna milijune na poslovima s državnim subjektima, uključujući i poslove sa samom Vladom RH. Kao što se može doznati na internetskoj tražilici Državne riznice o izvršenju proračuna, tvrtka Presscut za medijske i tržišne komunikacije, koja se bavi izradom izvještaja o pisanju medija, uprihodila je 2016. godine 1,8 milijuna kuna direktno iz državnog proračuna. Ustvari, ta tvrtka predsjednika udruge poreznih obveznika Lipa, da budemo sasvim sitničavi, uprihodila je iz džepova poreznih obveznika točno 1.767.493 kune i 45 lipa.

Davor Huić naprosto posluje s cijelom državom – gdje god je i u kojem god obliku ima – ubirući novac RTV pretplatnika, platiša raznih naknada, prireznih i poreznih obveznika, tih istih čije interese navodno zastupa

Najveći korisnik usluga bilo je Ministarstvo kulture, koje je lani vodio Zlatko Hasanbegović, i od kojeg je Huićeva tvrtka uprihodila 241.854 kune i 49 lipa, ali na popisu se s manjim isplatama nalaze još 23 državna tijela. Tu je, s resorom kulture, ukupno 16 ministarstava: pravosuđa, zdravstva, turizma, rada i mirovinskog sustava, znanosti i obrazovanja, zaštite okoliša, graditeljstva, prometa i infrastrukture, regionalnog razvoja, poljoprivrede, obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova, branitelja, gospodarstva, poduzetništva i obrta. Lakše bi bilo, napomenuli smo već, nabrojati ministarstva s kojima Presscut nije poslovao, jer su to samo četiri resora: rada i mirovinskog sustava, socijalne politike i mladih, financija te uprave. A na popisu njegovih klijenata su još Ustavni sud, Povjerenik za informiranje, Ured pučkog pravobranitelja, Pravobranitelj za djecu, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Državni ured za reviziju, Hrvatski sabor i, šlag na kraju, sama Vlada RH, koja je lani Presscutu isplatila 238.430 kuna i osam lipa. Od tog Vladinog iznosa najveći dio, 214.143 kune i 19 lipa, došao je upravo iz Ureda predsjednika Vlade Tima Oreškovića – čiji je u to vrijeme Huić bio savjetnik. Presscut je prema podacima Državne riznice i u 2017. poslovao više-manje s istim državnim tijelima, uprihodivši u nepunih osam mjeseci 1.229.067 kuna i 54 lipe. Ove godine popisu klijenata pridružio se i Središnji državni ured za sport.

Što je s ostalih pet tvrtki? Direktno iz Državne riznice 221.585 kuna i 50 lipa uprihodila je lani i Huićeva tvrtka Briefing komunikacije, u kojoj je on i danas direktor, i to od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Isto ministarstvo ove godine zasad joj je isplatilo 106.545 kuna i 63 lipe. Tvrtka Briefing mediji uprihodila je 2016. godine iz državnog proračuna 260.439 kuna i 19 lipa, i to od četiri ministarstva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ureda predsjednice RH, koji joj je bio i najveći klijent, sa 134.726 kuna i 54 lipe. Ove godine posao s državom ide joj još bolje pa je već do sada uprihodila 266.464 kune i pet lipa. Tvrtka Media net uprihodila je 2016. godine 57.469 kuna i sedam lipa, a ove godine 34.733 kune i deset lipa. Briefing e-servisima isplaćeno je lani 18.629 kuna i 56 lipa, a u 2017. godini 11.310 kuna, ravno u lipu. A kad već brojimo svaku lipu, dodajmo i 12.125 kuna, koliko je, ravno u lipu, inkasirala tvrtka Briefing analize od Agencije za zaštitu osobnih podataka. Huićeve tvrtke lani su iz proračuna dobile ukupno 2.337.741 kunu i 77 lipa, a ove godine, kako je krenulo, mogle bi i više.

Sve ovo što smo dosad nabrojali samo su poslovi za koje su u posljednje dvije godine Huićeve tvrtke bile plaćene direktno iz Državne riznice. No to tako traje već godinama, pa su, primjerice, Huićeve tvrtke Presscut i Media net 2013. godine, za vrijeme vlade Zorana Milanovića, kao jedini ponuditelj sklopile s Uredom za opće poslove Sabora i Vlade dvogodišnji ugovor za usluge praćenja i analize medija težak 6,5 milijuna kuna ili, ravno u lipu, 6.486.770 kuna. Radi se dakle doslovno o milijunima kuna i stotinama milijuna lipa poreznih obveznika, a gdje su tek svi oni poslovi koji se ne plaćaju direktno iz Državne riznice, nego iz proračuna županija, gradova, javnih poduzeća, ustanova i sličnih državnih subjekata? Evo ih u nastavku.

Presscut je u svibnju 2016., dok mu je Huić bio direktni suvlasnik, ali i premijerov savjetnik, sklopio kao jedini ponuditelj ugovor s HRT-om vrijedan 1.019.562 pretplatničke kune i 50 pretplatničkih lipa. Takvih ugovora pronašli smo toliko da više nemamo volje brojati svaku lipu, a ni prostora da ih sve navedemo, pa ćemo samo iznijeti gomilu primjera iz raznih područja javne nabave. Hrvatska narodna banka za usluge obrade medijskih sadržaja s Presscutom već čitav niz godina sklapa ugovore vrijedne između 100 tisuća i 300 tisuća kuna. Hrvatska pošta posljednjih je godina sklopila s Presscutom više ugovora vrijednih po 50 tisuća kuna, Agencija za elektroničke medije ugovor vrijedan 39 tisuća kuna, Agencija za promet nekretninama 36 tisuća kuna, Zavod za mirovinsko osiguranje 78 tisuća i 95 tisuća kuna, Državni zavod za statistiku 15 tisuća i 66 tisuća kuna, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja 74 tisuće kuna, Infrastruktura 81 tisuću kuna, a Zagrebački holding ugovore vrijedne 41 tisuću, 51 tisuću i 83 tisuće kuna. Ima toga još: Brodsko-posavska županija ugovorila je 23 tisuće kuna, Varaždinska županija 66 tisuća kuna, Zagrebačka županija 85 tisuća, 87 tisuća, 101 tisuću i 170 tisuća kuna, Grad Split 67 tisuća kuna, Grad Pula 87 tisuća kuna, a Pula film festival 40 tisuća kuna, Grad Rijeka 14 tisuća, pa 40 tisuća i zatim 63 tisuće kuna, uz što su ranije bila sklopljena dva ugovora s Presscutom i Media netom zajedno, teška 271 tisuću i 295 tisuća kuna. Ima još: Huićeve tvrtke Presscut i Media net dobile su zajedno od Hrvatskih autocesta 2012. godine ugovor na 173 tisuće kuna, a 2013. na 140 tisuća kuna.

A naravno da ima još, jer Huić ima još takvih firmi. Briefing mediji u posljednje dvije godine dobili su od svojeg starog klijenta HBOR-a ugovore o praćenju medija od 48 tisuća i 53 tisuće kuna, a od stare klijentice FINA-e samo nakon 2012. ugovore od 56 tisuća, 67 tisuća i dvaput po 70 tisuća kuna, dok su Briefing analize od FINA-e dobile 29 tisuća, a Briefing e-servisi pet tisuća kuna. Media net je 2013. sklopio s HEP-om ugovor za praćenje i analizu medija vrijedan 259 tisuća kuna, a s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovor vrijedan 148 tisuća kuna. Briefing komunikacije su 2013. od Hrvatskih voda dobile ugovor vrijedan 662.500 kuna, a dotad već utržile 2,7 milijuna kuna. Zajedno s danskim Rambollom dobile su od pulskog komunalnog poduzeća Kaštijun 446.750 eura za odnose s javnošću u projektu županijskog centra za gospodarenje otpadom, a ugovor vrijedan 1,2 milijuna kuna dobile su i za marketinške usluge šibenskog centra za zbrinjavanje otpada Bikarac.

Na popisu Huićevih klijenata su i Hrvatske ceste, i Agencija za investicije i konkurentnost, i Grad Samobor, i EKO Kaštelanski zaljev, i KBC Rijeka… ali nakon što smo već nabrojali 60 različitih državnih i javnih subjekata daljnje nizanje zaista nema smisla. Davor Huić, šef udruge poreznih obveznika Lipa, naprosto posluje s cijelom državom – centralnom, regionalnom i lokalnom, vertikalnom i horizontalnom, gdje god je i u kojem god obliku ima – ubirući novac RTV pretplatnika, platiša raznih naknada, prireznih i poreznih obveznika, tih istih čije interese navodno zastupa. I kako to da se baš takav Davor Huić, koji se financira iz proračuna i koji živi od novca poreznih obveznika, našao na čelu udruge koja se u ime poreznih obveznika tako gorljivo zalaže za manju državu i manje poreze? Pa tako što je njemu stalo do svake lipe. Nakon što je natrpao džepove milijunima kuna poreznih obveznika, on bi htio da se ono što je na taj način stekao i što još uvijek unosnim poslovima s državom stječe oporezuje što je manje moguće ili čak nimalo, kao u slučaju poreza na nekretnine. Trenutak u kojem se novac iz državnog proračuna sigurno slio u njegov džep, trenutak je u kojem Davor Huić počinje vikati da ga država dere.

Od čovjeka kojem nije sporno da preuzme ulogu savjetnika predsjednika Vlade dok u isto vrijeme s Vladom i državnim tijelima sklapa milijunske poslove, teško je očekivati da mu bude sporno što zastupa porezne obveznike dok im istovremeno cucla novac. Ne vidi on tu sukob interesa. Vidi samo interes.

1/3