Novosti

Kronika

Kolika je socijalna distanca između Srba i Hrvata

Srbima u Srbiji drugi narodi najprihvatljiviji su kao prijatelji, a tek 55 posto slaže se s ulaskom u brak s njima, dok bi preko 77 posto Hrvata u toj državi bilo spremno na bračni odnos s nekim iz druge zajednice, zaključak je istraživanja o socijalnoj distanci između etničkih zajednica, rečeno je na "Danima srpske kulture"

Large granica

Istraživanje iz 1987. pokazalo je da 74% Srba/Srpkinja nije imalo ništa protiv vjenčanja s Hrvatom/Hrvaticom, dok je taj postotak kod Hrvata bio 76% (foto Igor Šoban/PIXSELL)

U okviru "Dana srpske kulture", koje organizira SKD "Prosvjeta", u četvrtak je održana online rasprava nazvana "Istraživanje socijalne distance etničkih zajednica: Primjeri Srbije i Hrvatske" na kojoj su, uz moderaciju Vladimira Vuletića, govorili Goran Bašić i Ksenija Marković iz Instituta društvenih nauka u Beogradu. Osnova za raspravu bilo je ovogodišnje istraživanje o socijalnoj distanci etničkih zajednica u Srbiji na kojem su radili govornici.

Ksenija Marković podsjetila je da je pojam "socijalna distanca" vezan za odnose između zajednica koje imaju različito etničko porijeklo, ali da se zbog epidemije češće veže uz fizičku udaljenost pojedinaca. U istraživanju su, kako je kazala, ispitivani stavovi prema manjinskim pravima i manjinskoj samoupravi, kao i odnosi većine prema manjini i obratno.

- Srbija se obavezala da će poštovati prava nacionalnih manjina i usvojila je afirmativne mere, ali ni posle 15 godina aktivne primene zakona koji garantuje prava nacionalnih manjina, država nije pokazala interes da se bavi pitanjem u kojoj meri su poštovana njihova prava, da li je stepen distance manjina i većine veći ili manji i u kojoj su meri manjine integrisane u društvo – upozorila je Ksenija Marković.

Podsjetila je i da je EU postavila standarde kopenhaškim kriterijima, dajući zemljama da same urede pitanje sigurnosti i ljudskih prava, dok mehanizmi evropskih institucija kontroliraju njihovu primjenu.

Najveća odgovornost za stanje ljudskih i manjinskih prava je na državi, naglasila je, dodavši da su zajednice spremnije prihvatiti pripadnike manjina kao ljekare ili profesore, nego kao predsjednika ili nekog drugog tko ima političku moć.

Goran Bašić naglasio je da se rijetko mjerila bliskost odnosa, posebno na razini mladih i njihovih trendova, spomenuvši da je istraživanje jednom rađeno u Beogradu, Nišu i Novom Sadu u Srbiji, te u Osijeku u Hrvatskoj,

- Iz istraživanja se može zaključiti da postojeći okvir u kojem se razvijaju manjinska prava nije pravičan, jer je skrojen za nacionalne manjine s više pripadnika ili one koje su dobro politički organizovane. Osim toga sistem je centralizovan, a manjinske samouprave odvojene su od pripadnika manjina koje zastupaju. Kako je Srbija dezintegrisano društvo, pitanje je kako uspostaviti konsenzus da svi imaju jednako poverenje u druge zajednice - rekao je Bašić i naglasio je da je integracijski potencijal izuzetno nizak, te da postoji distanca između većine i manjina, ali i između samih manjina.

– Vladalo je uverenje da Romi imaju najveći interkulturni potencijal, odnosno spremnost za kontakte s drugima, ali se pokazala visoka distanca Roma prema drugima - nisu srećni što imaju druge pored sebe, ne bi da uđu u mešoviti brak i ne bi želeli da budu s nekim drugim na radnom mestu - rekao je i dodao da Romi na sve nepravde prema njima, kako ih oni vide, još ne odgovaraju šoviniznom, ali da nacionalizam postoji.

Što se tiče prijateljskih i susjedskih veza, Srbi i Hrvati imaju malu socijalnu distancu međusobno, a mala je socijalna distanca i prema Mađarima i Slovacima. Ako se gleda stanje van Vojvodine, mala je i prema Bošnjacima i Romima

Srbima su druge etničke zajednice najprihvatljivije da im budu poznanici i prijatelji, pa tek onda komšije, ali se tek 55 posto slaže s ulaskom u brak s drugima. Pokazalo se da su, kad ih se pita za lični stav, mnogo otvoreniji nego ako ih se pita kako bi drugi reagirali na neki vid odnosa s drugima. Smatraju da su oni lično dobri, ali da su drugi isključiviji. Tako bi tek 21,7 posto ispitanih smatralo da bi neki drugi Srbin bio spreman da uđe u brak s Hrvatom/Hrvaticom.

- Hrvati u Srbiji su bili otvoreniji, pa bi ih preko 90 odsto prihvatilo prijateljske odnose s drugima, da budu komšije ili na istom radnom mestu, a 77 odsto bi bilo spremno na bračni odnos s nekim iz druge zajednice. Stepen otvorenost Hrvata prema većini, veći je nego otvorenost Srba prema Hrvatima, a i kod Hrvata i kod Srba Romi bi bili najmanje poželjni kao (van)bračni partneri/ce - kazao je Bašić.

- Kad dođe do zatvaranja, manje su šanse za integraciju i manje je poverenje. Zato bi trebali da promenimo manjinsku politiku, koja se ne može ostvarivati samo kroz političke stranke manjina ili manjinske samouprave, već se mora ostvarivati na svim poljima delovanja - istaknuo je Bašić i zaključio da su međuetničke veze toliko intenzivne da ih nitko ne može promijeniti i da su to odnosi koji obilježavaju živote svih, ne samo ličnom planu, nego i naroda uopće.

- Što se više bliže izbori, ima više etničkih incidenata, jer su svaki izbori dodatni izazov za sudbinu multikulturalnosti zato što nedostaje državotvornosti i odgovornosti političara u regionu. Uvlačiti etnicitet u politiku i koristiti ga radi interesa ne može da dovede do dobrih rezultata. Svest o tome mora da sazri u regionu - podvukao je Bašić.

- Najbolji primer odnosa prema manjinama u Evropi je odnos nemačke manjine u Danskoj i danske manjine u Nemačkoj, gdje je agenda kulturne baštine primer tolerancije. A primer dobrih odnosa je i odnos Srbije i Mađarske, gde su obe zemlje zajednički povukle više praktičnih poteza, što je dobar put za region - naglasio je Bašić.

Uključujući se u raspravu Dejan Jović rekao je da su prije rata rađena istraživanja etničke distance, a jedno od njih je, na primjeru radničke populacije, 1987. godine napravio Dragomir Pantić.

- Tada se pokazalo da 74 posto Srba/Srpkinja ne bi imalo problem vjenčat se s Hrvatom/Hrvaticom, dok je taj procent kod Hrvata bio 76 posto. Vidljive su razlike svih ispitanih u odnosu na Albance, kao i veća distanca Slovenaca prema Muslimanima i to muškarcima, tako da su to bila jedina odstupanja - rekao je Jović.

Podsjetio je i na istraživanje rađeno u Srbiji koju zemlju vide kao potencijalnog neprijatelja. Hrvatsku je u toj ulozi vidjelo 30 posto ispitanih, Albaniju 21 posto, a 13 posto SAD.

- Glavno pitanje bilo bi kolika je ukupna distanca između Srba i Hrvata i može li se smanjiti, a ovo istraživanje bilo bi podstrek da se takva i slična istraživanja rade što češće rekao je Vuletić.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više