>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Korona-profiteri

Zbog pandemije koronavirusa je u samo dva mjeseca bez posla ostalo 38,6 milijuna Amerikanaca. U istom periodu ukupno bogatstvo američkih milijardera povećalo se za 15 posto i naraslo s 2,9 na 3,4 bilijuna dolara. Samo su vlasnici Amazona i Facebooka, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg, zaradili 60 milijardi

U periodu između 18. ožujka, kada je u Sjedinjenim Državama službeno proglašena epidemija koronavirusa, pa do 21. svibnja, kada je vlada već bila krenula s popuštanjem mjera socijalne distance, bez posla je ostalo 38,6 milijuna Amerikanaca, a 16 milijuna njih izgubilo je zdravstveno osiguranje. U istom tom periodu, ukupno bogatstvo američkih milijardera povećalo se za 15 posto i naraslo s 2,9 bilijuna na 3,4 bilijuna dolara, a broj milijardera u ta dva mjeseca povećao se sa 614 na 630. Samo su vlasnici Amazona i Facebooka, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg, u dva mjeseca zaradili 60 milijardi dolara, a još osmero njih postalo je u vrijeme pandemije bogatije za najmanje 10 milijardi dolara. Ovo su neka od saznanja objavljena u izvještaju progresivnog američkog Instituta za studije politike (IPS) pod naslovom ‘Billionaire Bonanza 2020’, zbog kojih je jedan od autora Chuck Collins rekao da se, ‘unatoč tome što se već 25 godina bavi problemom nejednakosti, šokirao kada je vidio kojom brzinom su američki milijarderi pandemiju pretvorili u profit’.

Kada se sagledaju ukupni financijski trendovi milijardera tijekom pandemije, njih polovica zabilježili su porast zarade, a njihovo ukupno bogatstvo povećalo se za gotovo 300 milijardi dolara

Jeff Bezos, čija imovina sada iznosi 147 milijardi dolara, zabilježio je, kako piše u izvještaju, ‘rast bogatstva bez presedana u povijesti modernih tržišta’. Na takozvani ‘crni četvrtak’ 12. ožujka, kada su američki burzovni indeksi imali najveći pad, imovina najbogatijeg čovjeka za svijetu bila se ‘srozala’ na 105 milijardi dolara, da bi nakon toga počela bez prekida rasti pa je sada u odnosu na ožujak veća za čak 29 posto. Osim što je vlasnik najveće globalne online trgovine, čiji je promet eksplodirao zbog mjera izolacije, Bezosova kompanija Amazon Web Services za klijente ima i internet tvrtke kao što su Netflix i Zoom, te kompanije koje proizvode audioknjige i videoigre, koje su sve zabilježile ogroman rast prometa. Prema podacima banke Bank of America, cjelokupni sektor e-trgovine porastao je u ožujku za 16 posto u odnosu na prošlu godinu, čemu je u prilog išla i činjenica da su tisuće malih srodnih poduzeća uslijed epidemije bankrotirale. Unatoč profitima, u najmanje deset različitih skladišta Amazona diljem Amerike zabilježeni su proboji zaraze među radnicima jer kompanija nije poduzela nužne mjere njihove zaštite.

Osim Bezosa, u krizi je zaradio i Elon Musk, vlasnik nekoliko tehnoloških kompanija, od kojih je najpoznatija Tesla za proizvodnju električnih automobila. Nakon što mu se bogatstvo početkom krize smanjilo za tri milijarde dolara, Muskova kompanija SpaceX, koja razvija svemirske letjelice, na poziv gradonačelnika New Yorka Billa de Blasija ušla je u partnerstvo s medicinskom kompanijom Medtronic kako bi se povećali kapaciteti za proizvodnju respiratora. Vrijednost njegove imovine nakon toga povećala se do kraja svibnja za osam milijardi dolara i sada iznosi 36,7 milijardi.

Među dobitnike korona-krize ubraja se i bivša supruga Jeffa Bezosa MacKenzie, vlasnica četiri posto dionica Amazona čija imovina vrijedi 47,8 milijardi dolara, te Eric Yuan, vlasnik aplikacije Zoom, koju je u dva mjeseca ove godine koristilo više ljudi nego cijele prošle godine. Bivši šef u Microsoftu Steve Ballmer također je zaradio na dionicama aplikacija za telekonferencije Skype i Teams, a nekretninski mogul John Albert Sobrato na svojih 650 tisuća kvadrata uredskog prostora u Silicijskoj dolini, u kojima su smještene kompanije kao što su Amazon, Google, Facebook i Apple.

Prema izračunu Forbesa, 25 najbogatijih pojedinaca na listi milijardera ukupno su u periodu krize izazvane pandemijom povećali svoje bogatstvo za 255 milijardi dolara, a njih 25 zajedno su teški 1,5 bilijuna dolara. Uz gore spomenute, Facebookov Mark Zuckerberg apsolutni je rekorder među Amerikancima u smislu rasta vrijednosti dionica kompanije – 60 posto u dva mjeseca, zahvaljujući čemu je izbio sa sedmog na četvrto mjesto liste najbogatijih ljudi na svijetu. Forbes među dobitnicima navodi i Colina Zhenga Huanga, vlasnika druge najveće kineske internet trgovine Pinduoduo, čija se vrijednost dionica u dvomjesečnom periodu udvostručila, te najbogatijeg Azijca Mukesha Ambanija, vlasnika indijskog telekomunikacijskog koncerna. ‘Nijedno od 25 najvećih bogatstava nije se smanjilo od 23. ožujka’, piše Forbes, ‘dok je u Americi u tom periodu nezaposlenost porasla za 39 milijuna pa sada zahvaća oko četvrtinu ukupne radne snage’.

Kada se sagledaju ukupni financijski trendovi milijardera tijekom pandemije, njih polovica zabilježili su porast zarade, a njihovo ukupno bogatstvo povećalo se za gotovo 300 milijardi dolara. Ti podaci pokazuju da se milijarderi u pravilu nakon krize znatno brže financijski oporavljaju od ostalih ljudi, a ta činjenica ustanovljena je i nakon globalne financijske krize koja je započela 2008. godine. Za deset posto najbogatijih američkih kućanstava bile su potrebne samo dvije godine da im se ukupno bogatstvo vrati na razinu prije krize, dok preostalih 90 posto kućanstava još nije dosegnulo tu razinu. Ukupno bogatstvo milijardera u periodu od 2010. do 2020. naraslo je za čak 80,6 posto, dok su srednja primanja kućanstava narasla za tek 15 posto. Brojke su naročito poražavajuće za američke građane koji nisu bijelci jer je razlika u primanjima u odnosu na rasnu pripadnost sada veća nego što je bila 1979. godine. Prema jednom istraživanju koje je provela kompanija za zapošljavanje Career Builder, 78 posto Amerikanaca danas živi ‘od plaće do plaće’, samo 40 posto kućanstava posjeduje tromjesečne rezerve novca za slučaj krize, dok bi si njih samo 60 posto moglo priuštiti iznenadni trošak od 400 dolara, za primjerice popravak automobila, bez da se za to treba zadužiti.

Zahvaljujući poreznim olakšicama te skrivanju imovine u poreznim oazama, između 1990. i 2020. milijarderi su svoje ukupno bogatstvo povećali za 1130 posto. Za to vrijeme srednja vrijednost imovine američkih kućanstava narasla je za 5,37 posto

Osim što su većina milijardera vlasnici tehnoloških kompanija čije su usluge u periodu izolacije bile traženije nego inače, američki bogataši profitirali su i od ‘najvećeg paketa za pomoć ekonomiji u američkoj povijesti’, teškog dva bilijuna dolara. Naime, oko 150 kompanija izlistanih na burzi uspjelo se dočepati 600 milijuna dolara bespovratnih kredita nominalno namijenjenih malim poduzećima, koja su ujedno i najviše pogođena krizom. Mediji su zabilježili i takve kuriozitete kao što je pomoć od dva milijuna dolara privatnom otoku Fisher na Floridi. Otok na kojemu živi petstotinjak pomno izabranih bogataša i koji je poznat kao mjesto s najvećim prihodima po glavi stanovnika od svih mjesta u SAD-u, uspio je prije bailouta pribaviti brze testove na Covid-19 za sve svoje stanovnike, dok je istovremeno na Floridi testirano tek jedan posto stanovništva iako se radi o jednoj od država s najvećim brojem zaraženih.

Ipak, autori izvještaja IPS-a kao glavni uzrok sve monstruoznije nejednakosti i koncentracije bogatstva navode izrazito niske poreze koje američki milijarderi plaćaju, zbog čega su i mreže socijalne sigurnosti kojima bi se mogli okrenuti krizom pogođeni pripadnici nižih klasa sve osiromašenije. Business Insider tako navodi da su porezi koje bogati danas plaćaju skoro 80 posto manji nego što su to bili 1980, pa sada ‘razni Trumpovi i Zucherberzi plaćaju manje poreze nego učiteljice i podvornici’.

Investitor Warren Buffet, sa 69 milijardi dolara peti na Forbesovoj listi, 2011. godine čak je u New York Timesu objavio tekst u kojemu je napisao da je prethodne godine na svoje prihode platio samo 17,4 posto poreza, ‘najmanje od svih ostalih dvadeset ljudi u mome uredu, čiji je porezni teret iznosio između 33 i 41 posto’.

Zahvaljujući poreznim olakšicama te skrivanju imovine u poreznim oazama, prema izračunu IPS-a između 1990. i 2020. godine milijarderi su svoje ukupno bogatstvo povećali s 240 milijardi na skoro tri bilijuna dolara, što preračunato u postotak iznosi povećanje od 1130 posto. Za to vrijeme, srednja vrijednost imovine američkih kućanstava narasla je za 5,37 posto, što znači da su se bogataši bogatili 200 puta brže od običnih ljudi. Što se, pak, tiče vrijednosti novca u poreznim oazama i druge imovine kao što su nekretnine, brodovi, umjetnička djela i zlato, organizacija Tax Justice Network procijenila je da bi se ukupni iznos te imovine na globalnoj razini mogao kretati između 21 i 32 bilijuna dolara.

S obzirom na globalne razmjere utaje poreza od strane velikih kompanija, parlamenti u Škotskoj i Walesu izglasali su nedavno odluke prema kojima kompanije koje imaju sjedišta ili podružnice u poreznim oazama neće moći dobiti novac iz fonda pomoći zbog koronavirusa. Slične odluke ranije su donijele i Danska, Poljska i Francuska, no kako je krajem prošle godine objavila organizacija Fair Tax Mark, koja se bavi poreznom transparentnošću, upravo su određene članice Evropske unije neke od najvećih poreznih oaza uopće. Naročito se ističe Irska, za koju je organizacija ustanovila da ‘igra centralnu ulogu u izbjegavanju plaćanja poreza’ kompanija Apple, Facebook, Google i Microsoft. Štoviše, Irska se smatra najvećom poreznom oazom na svijetu, a Luxembourg i Nizozemska također su poznate kao države koje profitiraju od stranih kompanija tamo registriranih zbog poreznih olakšica. Stoga je malo izgledno da će se većina EU članica povesti za primjerom onih koje su uvele ograničenja na pristup fondovima financijske pomoći.

Osim putem pristupa javnom novcu, kompanije bi mogle profitirati i od tužbi protiv država zbog uvođenja restrikcija tijekom pandemije koronavirusa. Nevladina organizacija Corporate Europe Observatory (CEO), koja nadzire lobističke aktivnosti, objavila je nedavno sadržaj razgovora iz nekoliko odvjetničkih ureda koji se bave korporativnim pravom, a u kojima odvjetnici raspravljaju o takvim mogućnostima na temelju mehanizma pod nazivom Sustav za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS). Taj je mehanizam sadržan u većini međunarodnih trgovinskih sporazuma, a kompanijama omogućava da na arbitražnim tijelima, umjesto na nacionalnim sudovima, tuže države zbog navodne ‘izgubljene dobiti’ uslijed državnih intervencija kao što su kontrola cijena ili izvoza, te kršenje prava na intelektualno vlasništvo. CEO navodi i da bi kompanije u tim postupcima mogle biti uspješne s obzirom na to da je u posljednjih 25 godina zabilježeno više od tisuću tužbi u tijelima tog ‘paralelnog pravosudnog sustava za bogate’, a dobar dio presuda išao je upravo u korist investitora.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/3