Tridesetak pripadnika srpske zajednice i potomaka žrtava, okupilo se 6. maja na pravoslavni praznik Đurđevdan u Veljunu i odalo počast za 525 nevinih civilnih žrtava, Srba s Korduna, koje su ustaše ubili 1941. godine.

Zločin se dogodio u mjestu Hrvatski Blagaj. Nakon oslobođenja posmrtni ostaci žrtava su preneseni u spomen-kosturnicu uz državnu cestu D-1 za Plitvice, a kasnije je pored Mjesnog ureda podignut spomenik s poimeničnim spiskom 525 stradalih. Na mjestu zločina, na kosturnicu uz cestu i na spomenik položeni su vijenci.

Ustaše su masakr pokušali opravdati lažima da su Srbi - "četnici" ubili članove familije lokalnog mlinara Jose Mravunca, što nije bila istina. To je pokazala poslijeratna istraga u kojoj su ustaški zločinci priznali djelo i sve potanko opisali, a to je u knjizi "Radio sam svoj seljački i kovački posao". detaljno opisao historičar Đuro Zatezalo. Pomen i parastos veljunskim žrtvama služio je nadležni paroh sa Kolarića kod Vojnića Branko Santrač.

Komemoraciji su između ostalih prisustvovali predsjednik SNV-a Boris Milošević i dožupan Dejan Mihajlović.

- Dok je Srpskog narodnog vijeća i saradnje sa antifašistima mi ćemo u Veljun dolaziti i dostojanstveno obilježavati imena stradalih. Njih se sjećamo ne da bi zazivali osvetu i raspirivali mržnju, nego da bi upozorili do čega je doveo ovaj zločin kao posljedica uspostave vlasti i režima koji su bili ispunjeni mržnjom prema drugima. Teško je i zamisliti taj Đurđevdan prije 84 godine kada su ljudi pokupljeni sa svojih ognjišta i dovedeni na egzekuciju. Nije bilo utvrđene krivnje, nije bilo suda - istaknuo je Milošević.

- Moralo se dogoditi da se Srbi ustanu i počnu boriti protiv takve vlasti zajedno sa svojim susjedima Hrvatima i na tome im hvala. Ove godine obilježavamo 80 godina od pobjede nad fašizmom i to ne smijemo zaboraviti - zaključio je Milošević.

Predsjednik Zajednice udruženja antifašista Karlovačke županije Rade Kosanović je istaknuo da je spomenik više puta devastiran i obnavljan ponajprije sredstvima i zaslugom Srpskog narodnog vijeća, a da su počinioci uglavnom ostajali nepoznati. Rekao je da se danas u Hrvatskoj antifašizam gotovo ne smije ni spomenuti te da je on kao predsjednik županijskih antifašista nakon tri i pol godine traženja, tek prošlog tjedna bio primljen kod županice Martine Furdek Hajdin, a za to vrijeme udruženje od Karlovačke županije nije dobilo ni centa za rad.