>

novosti logo

Krvavo zarađene mirovine

Broj ustaša koji primaju mirovine pod nazivnikom "Hrvatske domovinske vojske" još uvijek je čuvan poput najstrože – vojne tajne

Da nije bilo pisma Efraima Zuroffa, šefa Centra Simon Wiesenthal koji je od hrvatskog premijera Zorana Milanovića zatražio da se ukinu penzije bivšim ustašama, mediji ne bi iščačkali točan broj i visinu mirovina koje primaju bivši pripadnici tzv. Hrvatske domovinske vojske. Za razliku od njih, pojedini bivši zvaničnici kao što je Stjepan Mesić, koji je 1993. potpisao akt kojim se ustašama i domobranima omogućava to pravo, negiraju da je među njima bilo i ustaša, dok nadležne institucije šute i daju podatke na kapaljku.

Iako se 1993. očekivalo da će takvih mirovina biti do 6.000, njihov se broj 1999. popeo na 34.090. Tome je doprinijelo i više nego olakšano dokazivanje da su korisnici bili u službi režima NDH. Ako nisu imali sačuvan originalni "ausvajs" koji bi dokazao da su bili pripadnici tzv. Hrvatske domovinske vojske (HDV), morali su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) dostaviti pismenu potvrdu od Hrvatskog državnog arhiva ili od udruga Hrvatski domobran i Društvo bivših vojnika regularne hrvatske vojske. Prvo udruženje je iščezlo iz javnosti nakon 2004., kada su njihovi aktivisti u ustaškim uniformama marširali Zadrom. Drugo, sudeći po odsustvu zapisa u Registru udruga, nije ni postojalo.

Iako se mnogi u Evropi pozivaju na praksu da pripadnici regularnih snaga sila Osovine mogu primati penzije, ali ne i pripadnici kvislinških paravojski kao što su ustaše, činjenica je da u Hrvatskoj i bivši ustaše primaju penziju. HZMO ne saopćava njihov broj, mada se svaki podnosilac molbe u obrascima podrobno morao izjasniti u kakvim je jedinicama služio i u kom svojstvu je zarobljen. Naime, njima se kao poseban staž u dvostrukom trajanju računa vrijeme koje su proveli u sastavu HDV-a od 17. aprila 1941. do 15. maja 1945., odnosno u zarobljeništvu, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu u razdoblju od 16. maja 1945. do otpuštanja iz zarobljeništva. Svima se uzimao samo petogodišnji prosjek, a bilo je i priznavanja beneficiranog staža, odnosno devet za 12 mjeseci, čime su po pravima izjednačeni s partizanima koji su bili u ratu prije 1943. godine. Obiteljske mirovine koje primaju njihovi bračni drugovi za bivše partizane iznose 70 posto osnovne mirovine korisnika prije smrti, a za bivše ustaše i domobrane 85 posto. U svakom slučaju, prosječna penzija za 8.995 hrvatskih kvislinga iznosi 2.280,81 kunu, za što će u ovoj godini biti isplaćeno 250 miliona kuna. To je manje od prosječnih 2.661,15 kuna koliko prima 19.492 pripadnika NOR-a, ali oni su u prosjeku imali duži radni staž i veća primanja.

- Izraz Hrvatska domovinska vojska je falsifikat - kaže za "Novosti" predsjednik SABA RH Franjo Habulin.

- Sve bivše domobrane, oružnike ili ustaše koji su danas u visokoj životnoj dobi trebalo je zbrinuti, ali to je trebalo učiniti putem sistema socijalne skrbi, a ne im davati prava kakva ne bi trebali ostvarivati i stavljati ih u jednakopravan položaj s pripadnicima NOV-a, pogotovo zato što je današnja Hrvatska nastala na temeljima antifašističke borbe, AVNOJ-a i ZAVNOH-a, a ne NDH. Zato se borci osjećaju izdanima - govori Habulin i dodaje da bi o tome trebalo organizirati znanstvenu konferenciju čime bismo zatvorili tu stranicu povijesti, jer Hrvatska danas ima i ozbiljnijih problema.

Nakon Zuroffovog otkrića da Litva i Latvija također isplaćuju penzije i povlastice kvislinškim vojnicima, obje zemlje poništile su dio tih penzija. U Hrvatskoj šute, očito čekajući da biologija i pogrebna udruženja odrade svoje, s obzirom na to da je 2001. broj korisnika iz redova HDV-a bio 30.829, deset godina kasnije 16.072, a sada ih je "tek" 8.995.

1/1