MEĐUNARODNA ZAJEDNICA; dosta širok, neprecizan i frazeološki pojam koji se pojavljuje u sferama internacionalne geopolitike, a naročito često na njega nalijećemo kada su u pitanju aktivnosti Ujedinjenih naroda. Ovaj termin je vrijednosno, ideološki i u praksi, poveziv s pojmovima globalizacija, slobodni svijet, međunarodno pravo, internacionalizam... Međunarodna zajednica pritom ne označava, kako bi riječ zajednica ovdje možda mogla pogrešno sugerirati, neku jasno i precizno definiranu skupinu zemalja, nacija, naroda i/li institucija povezanih u nekakvu utopijski zamišljenu transnacionalnu, globalno-planetarnu sferu u kojoj su svi jednaki, gdje vladaju načela univerzalizma i humanizma.

Suprotno tako naivnom, idealističkom tretmanu zamišljenog značenja ovog termina, u ovozemaljskoj je praksi naravno tek riječ o određenim povijesnim modelima politike intervencionizma tzv. zapada, odnosno zapadnih zemalja i sjevernoatlantske vojne alijanse NATO, nominalno motivirane rješavanjima globalnih problema poput ratnih sukoba, agresija šireg obima, obuzdavanja vojno-režimskih diktatura, raznih sistemskih represija, kršenja ljudskih prava itd. Takva agenda i njoj srodne ekonomsko-politički motivirane aktivnosti, često i vojnog tipa, praćene su ispraznim demagoškim narativima o širenju demokracije, ljudskih prava i tome sličnih priručnih ideoloških tlapnji.

No kroz sve ove decenije od kraja Drugog svjetskog rata do danas, koliko svjedočimo agendi međunarodne zajednice u praksi, arhivirano je obilje nepobitnih dokaza, neposrednih uvida, izvedene su brojne analize i utemeljene kritike u kojima se ne prepušta ni milimetar prostora sumnji u tezu koja je danas opće mjesto na ovu temu: u slučaju politike koja nastupa pod zastavom međunarodne zajednice, radi se o pukim imperijalnim interesima najjačih zemalja svijeta, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, koje pod krinkom zaštite ljudskih prava i promocije demokratskih vrijednosti neokolonijalnom politikom skrojenom u okvirima ideologije liberalnog kapitalizma zapravo tek proširuju svoju moć i ostvaruju svoje partikularne interese, prvenstveno ekonomske i političke.

Međunarodna zajednica bila je vrlo prisutan faktor na našim prostorima tokom ratova 1990-ih, pritom nerijetko osporavana i kritizirana zbog svoje nekonzistentne politike, nedorečenosti i nespremnosti da jasno zauzme pozicije po pitanju jugoslavenskih konfliktâ, a uz to podupirući upravo ovakvu ekonomsku tranziciju kakvu prolazimo. Simbolički vrhunac javno-medijske i društvene osude politike međunarodne zajednice na prostoru SFRJ u spomenutoj dekadi desio se nakon genocida u Srebrenici, krunskom zločinu svih naših proteklih ratova.