Kako izložbom "Koraljni greben. Regenerativni dizajn", otvorenom u Historijskom muzeju BiH, povezujete regenerativne principe prirode s dizajnom?

Odlučili smo publiku upoznati s regenerativnim dizajnom kroz brojne intervencije koje su spoj konkretnih primjera dizajna i pripadajućih istraživanja. Tako jedna projekcija prikazuje složeni istraživački rad o principima dizajna u prirodi, odnosno o tome kako ih je moguće primijeniti u dizajnerskom procesu. Druga projekcija donosi usporedbu jedinog prirodnog regenerativnog sustava, koraljnog grebena, i konkretnih upotrebnih predmeta poput Nespresso kapsule i Wolfordove biorazgradive košulje.

U participativnom segmentu pozivamo posjetitelje da na cedulje ispišu svoje ideje za sistemske promjene i osmisle bolju budućnost. Sama arhitektura izložbe "Koraljni greben" pokušaj je iskoraka prema regenerativnom dizajnu, traženju novih puteva i nadahnuća u svim životnim sferama. U skladu s time osmisli smo je kao putujuću, edukativnu izložbu.

Koraljni greben za vas je metafora složenih ekosustava koje ugrožavaju klimatske promjene. Kako ste osmislili koraljne grebene za potrebe izložbe?

Makrokoralje, koji su centralni dio izložbe, izradio je naš tim. Open design upute za njihovu izradu naslijedili smo iz projekta "Tkanje koraljnog grebena" Christine i Margaret Wertheim iz losanđeleskog Instituta za oblikovanje. Dosad smo ovaj projekt realizirali uz pomoć volontera na čak 50 "satelitskih grebena" u umjetničkim institucijama diljem svijeta. Skupine koralja su isprepleteni hiperbolični oblici koje smo ručno izradili od 30 kilometara bijelog papira i pretvorili u velike valovite kolaže koji se prelijevaju i podsjećaju na uspomene pejzaža s dna oceana.

Strukture se pritom mogu prilagođavati lokalnom kontekstu. Kao izravna referenca na slučajeve bijeljenja koralja, instalacija odvodi gledatelja u podvodni svijet neposredno prije njegove smrti. Tako sudjelujemo u posljednjem momentu te zastrašujuće ljepote, kada alge koje žive na polipima koralja počinju svijetliti, prije nego što ih umirući organizam odbaci.

Jedna ste od izvršnih direktorica u organizaciji Eoos Next, koja se bavi promicanjem društvenih i održivih inicijativa u dizajnu. Što sve vaše aktivnosti obuhvaćaju i kako je došlo do suradnje sa Historijskim muzejem BiH?

Eoos Next osnovan je 2020. kao društveni pokret Eoos Designea jer smo željeli poticati razvoj društvenih i održivih projekata u dizajnu. U sferi produkt dizajna zalažemo se za pozitivne promjene kroz razvoj transformativnih tehnologija u nizu sektora. Mi smo interdisciplinarni tim, surađujemo sa sveučilištima, istraživačkim ustanovama te socijalnim, dobrotvornim i neprofitnim organizacijama diljem svijeta.

U vrijeme našeg prvog istraživačkog putovanja posjetili smo više institucija u Sarajevu i pokrenuli suradnju s Akademijom primijenjenih umjetnosti, a Historijski muzej BiH pokazao se kao idealna lokacija za našu izložbu, s obzirom na lokaciju i dostupne izložbene prostore.