>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Mirna Jasić

Manjinski zastupnik: Agrokor: sumnje i indicije

Nakon objave ugovora o tzv. roll-up kreditu za Agrokor, sada je potrebno razjasniti: jesu li ta upravljačka prava ičim i u kojem opsegu dovedena u pitanje, a ukoliko jesu, tko je za to dao suglasnost? Ako je to urađeno bez suglasnosti, onda je sasvim jasno tko je za to odgovoran, rekao je Milorad Pupovac

Zbog ugovora o tzv. roll-up kreditu za Agrokor proteklog su tjedna stanku u Saboru zatražili saborski klubovi. U ime Kluba SDSS-a Milorad Pupovac je naveo da su zastupnici u Saboru u najboljoj vjeri glasali za lex Agrokor kako se ne bi dogodio nekontroliran proces financijskoga sloma koji bi mogao pogubno djelovati na ukupne financijske odnose.

- Drugi razlog glasanja za taj zakon je bio taj što je Vlada preuzela upravljački proces sa namjerom da zaustavi negativne posljedice oko gubitka radnih mjesta. Nije suspendirala vlasništvo, ali je preuzela upravljačka prava i ona su povjerena privremenom upravitelju i njegovim ljudima. No sad je potrebno, nakon objave ovog ugovora, razjasniti: jesu li ta upravljačka prava ičim i u kojem opsegu dovedena u pitanje, a ukoliko jesu, tko je za to dao suglasnost? Ako je to urađeno bez suglasnosti, onda je sasvim jasno tko je za to odgovoran - rekao je Pupovac i dodao da o svemu sada postoje samo indicije.

- Stvar je preozbiljna da bi se skakalo u vrelo ulje. Indicije su da je netko motiviran posebnim interesima suspendirao dio upravljačkih prava koje je Vlada prenijela na privremenu upravu. Za čiji interes i s kojim posljedicama? Ovdje je rečeno da to neće imati posljedice po budžet RH, to nije jasno. Ako su indicije imalo točne, onda se Vlada našla u škarama između vjerovnika od ranije i vjerovnika koji su dobili povlašten status. Tko će to platiti? Oni sami? – naveo je Milorad Pupovac.

Decentralizacija u zastoju

Na saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, SDSS-ov zastupnik Boris Milošević je naveo da se tim zakonom ne narušavaju osnovna načela na kojima počiva lokalna samouprava u RH - načelo autonomije i načelo supsidijarnosti.

- Zakonom se pokušava napraviti pravedna raspodjela koja će umanjiti razlike u razvijenosti između jedinica. Svakako je dobro da osigurana sredstva za decentralizirane funkcije koje u stvarnosti jedinice nisu preuzele, mogu koristiti za one decentralizirane funkcije koje su u stvarnosti preuzete. Dobro je i što su prijedlogom zakona utvrđene tri referentne vrijednosti, posebno za općine, posebno za gradove, posebno za županije, te da se model fiskalnog izravnanja temelji na izračunu fiskalnog kapaciteta jedinica - rekao je Milošević i osvrnuo se na nedovršenu decentralizaciju.

Snažnija decentralizacija započela je 2000. godine s promjenama Ustava, no nikad nije provedena do kraja te su sve Vlade od tada deklaratorno izražavale namjeru da se uhvate u koštac s procesom decentralizacije.

- Decentralizacija u RH nije zaokružena. Decentralizacija jest proces koji traje i zapravo ne prestaje. No imamo velik broj jedinica lokalne samouprave i među njima su jako velike razlike po broju stanovnika, fiskalnom i ljudskom kapacitetu. Nema ni distinkcije između nadležnosti, na primjer, grada od 30 hiljada stanovnika i općine s dvije hiljade stanovnika. Potrebna nam je simultana politička i funkcionalna decentralizacija, dakle trebalo bi pratiti prihode i poslove koje bi te jedinice obavljale. Na taj način bi se ostvario proklamirani cilj svake Vlade: približi državu građanima, približi općinu građanima - rekao je Milošević i podsjetio na pomalo zaboravljenu reformsku mjeru: spajanje jedinica lokalne i regionalne područne samouprave.

- Zakon o područjima županija, općina i gradova mijenjan je 2015. godine i njime je uveden institut dobrovoljnog spajanja. No nikad se nije dogodio nijedan primjer dobrovoljnog spajanja općina i gradova. Mislim da bi tome pomogla poticajna mjera koja bi motivirala čelnike općina i gradova da razmisle o dobrovoljnom spajanju dvije ili više jedinica. U suradnji s drugim ministarstvima, Ministarstvo financija bi trebalo razmotriti na koji način potaknuti općine na spajanje - zaključio je Boris Milošević.

1/2