Na objedinjenoj saborskoj raspravi povodom trogodišnjih izvještaja o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014., 2015. i 2016. godinu, Milorad Pupovac je ocijenio kako je šteta što izvještaji niza ključnih državnih institucijama kasne po nekoliko godina.
- Vijeće za elektroničke medije i Agencija za elektroničke medije su vjerojatno među tolerantnijim institucijama u Hrvatskoj, kada su posrijedi medijske pojave i medijski fenomeni. No s obzirom na stanje u našim medijima, posebno elektroničkim, broj sankcija trebao bi biti mnogo veći nego što jest. Proteklih godina, oni koji su vodili Vijeće i Agenciju bili su preblagi prema pojavama najveće moguće grubosti u medijskom prostoru. Neophodno je provjeriti da li su medijske prakse i medijske kuće u skladu sa zakonskom regulativom, jer najčešće u mnogočemu nisu. Bujice mržnje dolaze s pojedinih medijskih mjesta, iz ključnih emisija, a koje služe jedino da šire mržnja prema pojedincima, grupama i idejama. Još uvijek se proizvode neprijatelji u ovoj zemlji, tamo gdje ih nema. Još uvijek se stigmatiziraju etničke, vjerske i druge grupe, a pojedince se nastoji učiniti metama najrazličitijih grupa. Vijeće bi trebalo više raditi na tome - rekao je Pupovac i naveo dao dobar dio sredstava iz Fonda za medijski pluralizam odlazi za radijske i televizijske kuće u svrhu programa namijenjenih pripadnicima manjina, ali neki onda ne provode manjinske programe. Zbog toga se zapitao: ‘Zašto bismo trošili taj novac za nešto za što neće biti namijenjen? Također, zašto u Hrvatskoj imamo manje manjinskih programa nego što smo ih imali do 1991. i zbog čega se sada teže održavaju manjinski mediji nego do tada?’.
- Osim u Rijeci i Istri, situacija po tom pitanju ne valja. Trošimo novac Fonda za pluralizam medija, na način da se daje medijskim kućama koje s manjinskom problematikom imaju vrlo malo, a istovremeno ne dopuštamo da se formiraju manjinski elektronički mediji. Nekoliko pokušaja da se dobije koncesija za manjinski ili barem mješoviti radio nije prošlo, ali nećemo posustati. Ozbiljan problem je govor mržnje koji se javlja u medijima, u samim emisijama i u komentarima ispod tekstova, a nad time nema adekvatnoga nadzora - naveo je Pupovac i dodao da je dobro što je 2016. godine pokrenut internetski portal Medijskapismenost.hr te što su donesene preporuke za zaštitu maloljetnika i sigurno korištenje elektroničkih medija, a u suradnji sa UNICEF-om nastavljena medijska kampanja ‘Birajmo što gledamo’.
Porez na četiri krmače
Na raspravi o konačnom prijedlogu Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u ime Kluba SDSS-a u Dragana Jeckov govorila je o statusu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
- Hrvatska je među retkim članicama EU koje imaju svoj Zakon o OPG-u. No nedostaje nam strategija razvoja poljoprivrede u skladu sa vremenom u kojem živimo. Ovim Zakonom, na jednom mestu su uređena prava i obaveze OPG-ova, a intencija je da se to uredi kroz registar OPG-a, te spreče eventualne zloupotrebe korištenjem benefita koji dolaze sa statusom OPG-a. Zakon o OPG-ima izdvojiće i tržišne proizvođače od onih koji proizvode za sebe, a ide se u susret malim poljoprivrednicima, dajući im mogućnost da u radu na sezonskim, povremenim poslovima angažiraju srodnike bez obaveze zasnivanja radnog odnosa što je dobar prvi korak koji će omogućiti da se OPG razlikuje od ostalih gospodarskih subjekata - rekla je Jeckov. Navela je sporan čl. 15. po kojem fizička osoba koja radi samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura, postaje obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit.
- Smatram da je neophodno da se povisi nivo ekonomske veličine gospodarstva na 8.000 eura, a ne da proizvođač koji ima četiri krmače bude uvršten u vrednost višu od 3.000 eura. OPG mora biti održiv i ne smemo gospodarstva opteretiti sa plaćanjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno - istakla je Dragana Jeckov.
