>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Marko Poljak: Svjesniji smo govora mržnje

Govor mržnje je svjetski problem što je evidentno i po pažnji koju društvene mreže pridaju reguliranju govora mržnje. To što javni mediji posvećuju više pažnje smatramo pozitivnim, jer je tema došla u javni diskurs, kaže direktor tvrtke Newton Technologies Adria

S kolegicama Jelenom Hadžić i Mašom Martinić proveli ste istraživanje govora mržnje u hrvatskim medijima i na društvenim mrežama. Koliko je prisutan govor mržnje?

Govor mržnje nije samo hrvatski problem, on je svjetski prisutan. To je evidentno i po pažnji koju društvene mreže pridaju reguliranju govora mržnje. To što javni mediji posvećuju više pažnje smatramo pozitivnim, jer je tema došla u javni diskurs. Jedna od mogućnosti jest da govor mržnje jača, a time i pojava javnog diskursa o govoru mržnje. Druga mogućnost je da kroz deset promatranih godina raste javni interes za problem govora mržnje, pa time raste i pojavnost pojma u medijima, što govori o jačanju svijesti o problemu.

S obzirom da smo multinacionalna tvrtka koja se bavi razvojem umjetne inteligencije, a povezano s time i ekstrakcijom znanja iz velikih baza podataka, u ovom slučaju medija, metodološki planiramo izraditi ovakvo istraživanje i u zemljama u okruženju kako bi podaci bili komparabilni.

Među 14 milijuna pojedinačnih medijskih objava njih 50.724 je sadržavalo govor mržnje.

Velika količina takvih objava govori o medijima u Hrvatskoj koji su temu govora mržnje preuzeli kao društveno značajnu. S obzirom na to da se kroz analizirane objave provlači eksplicitna ili prikrivena osuda govora mržnje, mediji na taj način vrše edukativnu funkciju, informirajući javnost o njegovoj neprihvatljivosti. Jedan od ciljeva istraživanja je bio prikazati koliki udio sadržaja se odnosi na stvarne ekscese. Unatoč očekivanjima istraživača, 40 posto analiziranih objava iz uzorka uopće se ne odnosi na negativan događaj govora mržnje nego na inicijative znanstvenika, političkih institucija, studenata, umjetnika, nogometnih klubova i drugih koji nastoje poboljšati društvenu situaciju, a mediji svojim prenošenjem takvih vijesti prihvaćaju promicanje javne svijesti o problemu govora mržnje.

Analizirali ste 72.000 komentara na društvenim mrežama od travnja do srpnja 2019. Kako doskočiti širenju poruka mržnje?

Prilikom izrade ovog istraživanja koristili smo se softverskim alatom Metricom za prikupljanje javno dostupnih objava na društvenim mrežama. Metricom dnevno prikupi u prosjeku 191.000 hrvatskih objava sa Facebooka, Youtubea i foruma, od čega najviše sa Facebooka (prosječno 170.000 dnevno). Naš uzorak od 72.000 analiziranih komentara sa društvenih mreža, kroz 90 dana, čini svega 0,42% ukupno prikupljenih objava.

Društvene mreže se same trude doskočiti širenju govora mržnje i neprihvatljivog govora kontrolom i brisanjem komentara. Problematika je očigledna u području detekcije neprihvatljivog govora i govora mržnje. Unatoč dobroj tehnološkoj osnovi, problem se očituje u detekciji neprihvatljivog govora i govora mržnje zbog kompleksnosti vokabulara i diskursa svake pojedine zemlje. Na primjer, nazvati osobu smećem je neprihvatljivo, ali ne možete tražiti riječ ‘smeće’ kao kriterij jer se neki put govori o problemu zbrinjavanja otpada. Građenje kompleksnog rječnika koji bi u sebi uključivao analizu sintakse, konteksta i namjere pošiljatelja i dalje je znanstveni izazov jer je rječnik svakog jezika različit za svaki jezik i mijenja se po područjima i društvenim skupinama.

1/1