>

novosti logo

Piše M. Bačić

Medicinsku opremu nabavljaju kockari, stolari, poljoprivrednici...

Iz dana u dan mediji u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini te Sloveniji, otkrivaju nove sumnjive nabave medicinske opreme kojih nije pošteđena niti Hrvatska

Pandemija koronavirusa, uz iznimno velike troškove testiranja i posljedice bolesti koju izaziva, donijela je i sumnjive nabavke medicinske opreme. Mehanizmi kontrole javne nabave, uslijed izvanredne situacije, znatno su smanjeni, ako uopće i postoje, a popustila je i demokratska procedura pod izlikom uspostavljanja mjera restrikcije.

GRECO – grupa država protiv korupcije, tijelo Vijeća Europe, krajem prošlog mjeseca upozorio je na rizik od korupcije tijekom pandemije kojem je posebno izložen zdravstveni sektor.

‘Ne bi trebalo podcijeniti rizik od porasta korupcije dok se zemlje suočavaju s izvanrednom situacijom, koncentracijom moći i ograničavanjem prava i sloboda, a velike količine novca usmjeravaju se u gospodarstvo kako bi se ublažile posljedice krize‘, naveli su iz GRECO-a u smjernicama koje je ovo tijelo uputilo državama članicama, među kojima su i zemlje u regiji.

U nekima od njih mediji su već otkrili nepravilnosti u nabavama medicinske opreme i testova.

U BiH, gdje su kao i u Hrvatskoj, zbog pandemije, promijenjeni uvjeti javnih nabava pa se tako primjenjuje postupak direktne nabave, tužiteljstvo već ima pune ruke posla. I to zahvaljujući otkrićima medija.

Naime, nakon pisanja portala Žurnal tužiteljstvo u BiH provjerava nabavku testova tvrtke Cubicus, registrirane za proizvodnju namještaja. Ova kompanije nabavila je 20.000 testova za 400.000 eura, od ukupno 150.000 koliko ih je Federalna vlada kupila.

Osim toga, vlasti u BiH istražuju i nezakonitosti u vezi s nabavkom respiratora iz Kine putem tvrtke Srebrena malina, registrirane za uzgoj i preradu voća i povrća. I to nakon što je portal Klix.ba otkrio da je 100 respiratora nabavljeno po cijeni od 10,5 milijuna konvertibilnih maraka, dok je prosječna cijena između 70 i 80 tisuća eura po komadu.

Ni Slovenija nije lišena sumnji u korupciju. Slovenci su tijekom prosvjeda održanih prije četiri dana protiv vlade upozorili na učvršćivanje ‘autoritarne’ vlasti premijera Janeza Janše, kao i zloupotrebe te političke intervencije i korupciju prilikom nabave medicinske opreme. Tijekom zadnjeg tjedna ožujka slovenska vlada potpisala je ugovore za nabavu opreme vrijedne 80 milijuna eura o kojima je javno objavljeno malo informacija.

Portal Oštro.si otkrio je kako je najveći ugovor, vrijedan 25.4 milijuna eura, za zaštitnu opremu slovenska vlada potpisala s tvrtkom Public Digital Infrastructure, koja je u vlasništvu nizozemske tvrtke Elektronček Group B.V. jednog od najbogatijih Slovenaca Joce Pečečnika. On se inače bavi kockarskom industrijom.

Osim nje, niz je drugih tvrtki koje se inače ne bave prodajom medicinske opreme sudjelovalo u nabavi. Tako je za nabavku opreme angažirana i kompanija XAN_MAX, koja se inače bavi prodajom antioksidanskih sokova. U međuvremenu zbog oštrih kritika javnosti, niz nabava je poništen, no ne i sve.

Baš kao i u Hrvatskoj, gdje je krajem ožujka nakon otkrića da je Vlada na telefonskoj sjednici odlučila nabaviti zaštitne maske u vrijednosti od gotovo 19 milijuna kuna od tek osnovane tvrtke Medical and pharm trading, narudžba otkazana jer je Hrvatska dobila veliku donaciju. Ipak, kako je saznao Index, mjesec dana kasnije Vlada je od navedene tvrtke ipak kupila opremu i to po puno većoj cijeni od one koju su prvo nudili. Tadašnja cijena maski bila je od 2,8 do 3 kune, a Ministarstvo gospodarstva ovaj put ju je nabavilo za 7,31 kunu. Nabavljeno je 130.000 zaštitnih maski i preko milijun komada rukavica.

I dok se u susjednoj BiH i Sloveniji, epidemija koronavirusa, koliko je zasad poznato, koristi i za sumnjive poslove države u nabavkama medicinske opreme, u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori dolazi do srozavanja ljudskih prava i demokratskih procedura.

Tako su u najnovijem izvještaju Freedom Housea, koji se bavi ljudskim pravima i demokracijom, Srbija i Crna Gora izgubile oznaku ‘djelomično konsolidiranih demokracija’ te su vraćene u grupu ‘hibridnih režima’. FH je u svom izvještaju promatrao situaciju i prije epidemije koronavirusa, no kritike vezane u snižavanje demokratskog standarda i ograničavanja ljudskih prava tijekom epidemije ove dvije zemlje već mjesecima pune novinske natpise. Od uhićenja novinara do policijskih satova i objavljivanja imena građana u samoizolaciji Srbija i Crna Gora prednjače ukidanjem prava u regiji. Tamošnje opozicije su ove poteze proglasile diktaturom i ukidanjem ustava te zatražile povratak u ustavne okvire.

1/1