Vlada je 15. lipnja donijela odluku o proglašenju projekta Specijalna onkološka bolnica – Medicinski centar Medikol (MCM) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske (SIP). Planirano ulaganje u projekt iznosi preko 76 milijuna eura, što ga čini jednim od najskupljih na hrvatskom medicinskom tržištu.
U obrazloženju odluke stoji da je MCM od iznimne važnosti jer "daje doprinos boljoj dostupnosti najkvalitetnije zdravstvene zaštite za sve građane Republike Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe u funkciji povećanja kvalitete života i smanjenja stope mortaliteta od karcinoma koja je u Republici Hrvatskoj značajno veća od prosjeka Europske unije (ukupna stopa mortaliteta u RH 328,2 – prosjek EU-a 190,8 na 100.000 stanovnika), kao i za pacijente iz zemalja Jugoistočne Europe".
Osim pozitivnih promjena u zdravstvenom sustavu, tvrde u Vladi, "kreirat će i multiplikativne učinke na ostale sektore", poput turizma, farmaceutike, hrane i bioekonomije, ali i na razvoj hrvatske znanosti, suradnjom s Institutom Ruđer Bošković. Plan zapošljavanja 129 zaposlenika (medicinskog i pomoćnog osoblja), što će rasti čak do 562 zaposlenika, obećava zapošljavanje liječnika, sprječavanje odljeva stručnih kadrova i edukaciju novih kadrova.
Ovo je drugi put u povijesti zdravstva da privatna poliklinika Medikol ulazi u značajan dio hrvatske onkologije kao najskuplje grane medicine. Prvi put se dogodilo 2007. godine, kada je u KBC Sestre milosrdnice stigao prvi PET CT uređaj u zemlji, u vlasništvu čakovečke tvrtke kojoj su na čelu bili Ivan Rajković, bivši taksist i kuhar, njegova supruga Ivanka Trstenjak-Rajković, liječnica obiteljske medicine, i dvije kćeri, tada studentice.
PET (pozitronska emisijska tomografija) daje prikaz intenziteta nakupljanja glukoze u stanicama, tj. metaboličku aktivnost tkiva i organa, a CT (kompjutorizirana tomografija) anatomiju i izgled organa. Kombinacija PET-a i CT-a istovremeno daje informacije o funkciji i o izgledu tkiva i organa u cijelom organizmu, zbog čega se danas primjenjuje kao standard u dijagnostici onkoloških bolesti.
Tadašnji HDZ-ov ministar zdravstva Neven Ljubičić s Medikolom potpisuje dugoročni ugovor po kojemu se privatna firma obavezuje kupiti pet PET/CT uređaja i instalirati ih u hrvatskim gradovima, dva u Zagrebu, po jedan u Splitu, Osijeku i Rijeci. Ugovor je sadržavao obavezu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da financira određeni broj pretraga, na koje će pacijente upućivati bolnički specijalisti. Javni je skandal izbio 2011., kada se pokazalo da su poslovni interesi privatne firme u cijelosti diktirali uvjete suradnje s HZZO-om, pa i uvjete obavljanja važnog onkološkog dijagnostičkog postupka, počevši od zadržavanja prava na monopol sve do broja pretraga godišnje, kao i cijene.
Onkologija mora biti u rukama javnog zdravstva i države, posebno kada smo u vrhu EU-a po smrtnosti od karcinoma. Rekonstruiramo bolnice, a nitko se ne pita gdje će se liječiti onkološki bolesnici, pod novim krovovima ili u Medikolu – ističe Andro Vlahušić
Tportal je npr. objavio sadržaj dokumenta "Ponuda ugovaranja usluga PET/CT-a" upućen HZZO-u 6. studenoga 2007. pod naslovom "Sažetak Projekta PET/CT Centra poliklinike Medikol" u kojemu ravnateljica Medikola Trstenjak-Rajković obavještava Zavod o dinamici nabavke aparata, navodi cijenu pretrage (1300 eura) i dinamiku godišnjeg rasta broja pretraga od 25 posto nakon otvaranja svakog novog centra. Objavljena je i odbijenica koju je KBC-u Rijeka 5. veljače 2009. poslao tadašnji HDZ-ov ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep nakon što je bolnica zatražila dozvolu da sama nabavi PET CT, isto kao i Klinika za plućne bolesti Jordanovac i KBC Osijek. Svi su službeno obaviješteni da "realizaciju Projekta PET/CT u Republici Hrvatskoj provodi Poliklinika Medikol".
Nakon što je afera buknula, najveću je prašinu digao bivši HDZ-ov ministar zdravstva i radiolog Andrija Hebrang, izjavivši da procjenjuje da je gotovo 50 posto pretraga PET/CT-om učinjeno bez prave indikacije, unatoč dugoročnim rizicima od visoke doze zračenje kojoj su pacijenti izloženi za vrijeme pretrage. USKOK je počeo istraživati uvjete sklapanja ugovora Medikola sa zdravstvenom administracijom, kao i prijavu da je 40-ak liječnika u javnom sektoru bilo na platnom spisku Medikola da bi pacijente upućivali na PET/CT.
Istraga, očekivano, nije dala nikakve rezultate, ali se Medikol u to vrijeme našao u ozbiljnim financijskim teškoćama, između ostalog zato što je KBC Zagreb "profitirao" od afere tako da su napokon mogli nabaviti vlastiti aparat. Konačno, početkom 2014. godine grupacija Medikol ušla je u postupak predstečajne nagodbe uz dug od preko 40 milijuna kuna poreza, a opstanak tvrtke je spasio zdravstveni proračun.
Status najbolje plaćene privatne zdravstvene ustanove iz proračuna HZZO-a učinio je da Medikol do danas naraste u respektabilnu polikliniku s cijenjenim liječničkim kadrom, no afera je u medijima redovito obnavljana, pri čemu su joj dodavani i novi elementi. Godinu i pol dana nakon prvog medijskog udara Večernji list je objavio da je poslovanje Rajkovićeve tvrtke pod nadzorom SOA-e, jer ju je veleposlanstvu SAD-a prijavila američka tvrtka GE Healthcare, koja je Medikolu na petogodišnji leasing dala medicinske aparate i opremu vrijednu pet milijuna eura.
Zbog nevolja s medijima i USKOK-om tvrtka navodno nije mogla redovito servisirati dug. Prema pisanju medija u 2013. godini, Rajković je KBC-u Sestre milosrdnice za najam prostora PET/CT Poliklinike bio dužan 200 tisuća kuna, a stala je i gradnja bolnice u Mandlovoj ulici u Zagrebu koju je trebao financirati temeljem novog ugovora s HZZO-om.
To je bolnica koju je vlada Andreja Plenkovića proglasila strateškim investicijskim projektom. Zašto se HDZ odlučio na to i pored tereta toksične povijesti između stranke i Medikola? Prvo, HDZ svoju korupcijsku prošlost, ni sadašnjost, ne smatra teretom. Nakon toga dolazi nešto što se vidi iz odgovora koji je Novostima stigao samo iz Ministarstva gospodarstva, iako smo pitanja uputili Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i Vladi.
"Napominjemo da se ne radi o javnom, već o privatnom investicijskom projektu koji se financira vlastitim sredstvima, te kreditom komercijalne banke, te da je člankom 4. Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske jasno definirano da proglašavanje projekta strateškim ne pretpostavlja obvezu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu financijskog doprinosa ili osiguravanja javnih financijskih sredstava za realizaciju strateškog projekta", stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva na naše pitanje zašto se Vlada odlučila na ovaj potez.
Bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)
Očito se namjerno preskače da je ovo izravno u kontradikciji s ključnim dijelom obrazloženja zašto je projekt prihvaćen, u kojem piše da projekt "daje doprinos boljoj dostupnosti najkvalitetnije zdravstvene zaštite za sve građane Republike Hrvatske i zemalja Jugoistočne Europe u funkciji povećanja kvalitete života i smanjenja stope mortaliteta od karcinoma koja je u Republici Hrvatskoj značajno veća od prosjeka Europske unije".
Da bi privatni zdravstveni projekt utjecao na smanjenje stope mortaliteta od karcinoma, on mora biti ugrađen u mrežu javnog zdravstva, odnosno pokriven sredstvima HZZO-a. To znači da je između Medikola i države neformalno već sklopljen dogovor o financiranju iz zdravstvenog proračuna, a to potvrđuje da HDZ ključne onkološke projekte prepušta tržištu. Prije odluke o Medikolu to su napravili preko memoranduma potpisanog s tvrtkom Roche, o čemu su Novosti pisale u aprilu ove godine, a još prije toga pasivnošću prema činjenici da je privatna bolnica Radiochirurgija postala pojam napretka u liječenju raka.
U srpnju 2019. godine potpisan je naime Memorandum o suradnji između Vlade RH i farmaceutskog giganta Roche, najavljen kao projekt personalizirane medicine u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda liječenja i – još ambicioznije i pompoznije – da "rak postane izlječiva bolest". Projekt je narastao do tih proporcija tako što je Roche u siječnju 2019. godine, uoči Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, Plenkoviću predstavio projekt "Personalizirana medicina u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda", a premijer to prihvatio i de facto doveo Roche u poziciju da hakira hrvatsku onkologiju.
U potpuno netransparentnoj proceduri dogovoreno je da će Roche uložiti 90 milijuna kuna u hrvatski laboratorij za gensko profiliranje tumora i izradu onkološke baze podataka, koju će korporacija crpiti kao izvor komercijalno iskoristivih informacija. U međuvremenu se pokazalo da ništa od dogovorenog sporazumom s Rocheom nije provedeno, a projekt je otišao ekskluzivno KBC-u Zagreb, zbog čega je ministar zdravstva Vili Beroš još 2020. godine obavezao HZZO da bolnici počne plaćati tzv. sveobuhvatno gensko profiliranje, iako hrvatski laboratorij nije ni blizu početka realizacije.
Ta se dijagnostika obavlja u Foundation Medicine GmbH laboratoriju Rochea u Njemačkoj, a Upravno vijeće HZZO-a za tu je svrhu i za personalizirano liječenje karcinoma godišnje posebnim lijekovima proračunu KBC-a Zagreb dodalo posebnu stavku do 50 milijuna kuna. Od memoranduma je dakle zasad profitirao samo Roche, ne računamo li pacijente koji su ovu dijagnostiku svakako trebali dobiti, ali u manje korumpiranoj proceduri.
Priča o Radiochirurgiji počinje 2016., kada su je osnovali liječnik i ravnatelj Dragan Schwarz i poduzetnici Mato Ćatić i Miroslav Kovačić. Već iduće godine bolnica je otvorena u prisustvu tadašnje predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović i HDZ-ovog ministra zdravstva Milana Kujundžića, a 2018. dobila je svoj prvi ugovor s HZZO-om. Schwarz je 2004. godine u vladi Ive Sanadera bio pomoćnik ministru znanosti Draganu Primorcu, dok je Kovačić bio blizak Sanaderov suradnik, zbog čega je svojedobno svjedočio na suđenju u aferi Fimi media. Kada je Sanader dao ostavku, Kovačić je s desnom rukom bivšeg premijera Ratkom Mačekom osnovao tvrtku za politički marketing i krizno komuniciranje.
Radiochirurgija je odmah dobila političku podršku i prateću medijsku pažnju, pa se naveliko pisalo o ekskluzivnosti stereotaktične kirurgije i vrhunskom medicinskom timu kojemu se pridružio i poznati neurokirurg Josip Paladino, nakon što su ga u KBC-u Zagreb umirovili. Otkad ima ugovor s HZZO-om za zahvate bez skalpela, bolnica uživa status ustanove koja po suvremenosti dijagnostičkih i terapijskih metoda nadmašuje javni sektor.
- Onkologija je, po značaju i trošku, najjača grana medicine nakon kardiologije i ona mora biti u rukama javnog zdravstva i države, posebno kada smo u vrhu EU-a po smrtnosti od karcinoma. Privatnici su dobrodošli kao motivatori i oni koji će donijeti nove tehnologije, ali problem je u tome što nemamo ni ministra zdravstva ni Vladu koja bi od toga nešto napravila. Nije samo HDZ u pitanju, nego i SDP i Možemo!, udruge i liječnika komora, jer nikoga od njih ne zanima odgovor na ovu situaciju. Rekonstruiramo bolnice, a nitko se ne pita gdje će se liječiti onkološki bolesnici, pod novim krovovima ili u Medikolu - kaže za Novosti Andro Vlahušić, koji je u Račanovoj vladi bio ministar zdravstva.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina tvrdi da je ključno to što Plenkovićeva vlada nije provela ništa od nacionalne strategije protiv raka.
- Nije implementirana ni onkološka baza podataka, a umjesto toga imamo pojavu privatnih zdravstvenih ustanova koje na velika vrata ulaze u onkologiju. Spominju se i nabava skupe radiološke opreme u KB-u Dubrava i osnivanje odjela onkologije, pa se dobiva dojam da je sve ciljano rađeno, samo da bi zadovoljilo određene interesne skupine u medicini i zdravstvu - tvrdi Belina za Novosti.
Prepuštanje zdravstva tržištu prošlo je kada je proces dovršen u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa u stomatologiji, ginekologiji, oftalmologiji, a ubrzo je opožarilo veći dio zdravstvene zaštite, zbog čega osiguranici HZZO-a odavno dižu kredite da bi sanirali zubalo ili platili operaciju mrene. Kada je došlo i do onkologije, znamo da je maligni proces koji uništava mrežu javnog zdravstva dosegao vrhunac, a pitanje njezinog opstanka postalo je neizbježno.
