>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Hina

Milanović u Gruborima: Ovo je dug časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina + FOTOGALERIJA

Milorad Pupovac je istaknuo da su premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović napravili iskorak po pitanju komemoriranja žrtava. Ministar Tomo Medved rekao je da Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila. ‘Naša je dužnost iskazati pijetet nevinim žrtvama’, kazao je Medved

Na današnjoj komemoraciji za srpske civilne žrtve tijekom i nakon akcije ‘Oluje’ održanoj u Plavnom i Gruborima predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je ta komemoracija neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina, dodavši da je to u njemu tada izazivalo moralni užas. ‘Lako je sada govoriti nakon 25 godina da za ovo nitko nije osobno odgovarao. Zna se otprilike ili skoro točno koja postrojba je bila ovdje toga dana’, kazao je Milanović.

Dodao je da je prvi put o Gruborima čitao 1995. u New York Timesu. ‘Razmišljao sam što je tu gore, je li nešto što graniči s moralnom katastrofom, a to još uvijek nije, nešto što je zlo samo po sebi gore od banalnosti zla, ili šteta koju je to nanijelo hrvatskoj državi’, rekao je Milanović. Ocijenio je kako je gore ono prvo, jer šteta koju država sama sebi nanese ili nanesu ljudi koji u njezino ime djeluju jest nešto što nije apsolut, jer država ne može biti po svaku cijenu. ‘Postoji cijena i obziri koji se moraju poštivati’, istaknuo je Milanović, dodavši kako užas izaziva ubojstvo šest nedužnih i starih mještana Grubora, i to je najveća šteta. Šteta hrvatskoj državi je također velika, rekao je Milanović. Ona je nagrdila reputaciju države koja je napadnuta i koja do tada nije bila loša. Kompromitirala je ugled i jedne postrojbe hrvatske policije, specijalne policije, koja je uspjela cijeli rat raditi, boriti se, izlagati se pogibelji na junački i pošten način. ‘Vrijeme je za normalno u nama, što postoji u svakom čovjeku. Dobro, pitomo i naivno. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, dvaju nacija kojima je teško u Europi naći dvije sličnije i sa najvećim brojem dodira. To nisu ni Česi ni Slovaci, a ni Šveđani i Norvežani. To smo mi, Hrvati i Srbi, naši susjedi’, istaknuo je Milanović.

Obraćanje je završio citiranjem pjesme ‘Ostajte ovdje’ pjesnika Alekse Šantića: Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba / Neće vas grijat ko što ovo grije; / grki su tamo zalogaji hljeba / Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Na komemoraciji su bili i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, saborska zastupnica srpske manjine Anja Šimpraga, Eugen Jakovčić iz Documente i generali HV-a u mirovini Luka Džanko i Veselko Gabričević.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ustvrdio je da su premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović napravili iskorak po pitanju komemoriranja žrtava nakon 20 godina.

‘Od 6. kolovoza do početka rujna 1995. ubijeno je najmanje 24 stanovnika Plavnog i njegovih zaseoka, mahom starije dobi. Ubijeni su dok su čuvali stoku, radili poslove u polju i ležali u postelji. Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili naoružani, nisu bili vojnici, nisu mogli nikome nauditi, niti se obraniti od onih koji su došli s namjerom da ih usmrte. Ubili su ih pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije’, kazao je Pupovac u Gruborima. Dodao je da su njihova ubojstva dokumentirali UN i pravosuđe RH i svi su oni nedvojbeno utvrdili da je ovdje učinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu.

Pupovac je ocijenio da za ovaj zločin, kao i za najveći dio zločina počinjenih u sektoru Jug, nitko nije odgovarao te da su ‘’sudovi odradili posao, ali tako da su propustili utvrditi tko je počinio zločine”. ‘Nažalost, u tome su sudjelovali i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da do toga dođe’, rekao je.

Naglasivši da je bilo potrebno 25 godina da se podigne znamen za žrtve, Pupovac je istaknuo politički iskorak koji su napravili Vlada Andreja Plenkovića i predsjednik Zoran Milanović. ‘Da nije bilo tog iskoraka, koji je išao za tim da stvara nove politike sjećanja i nove komemorativne prakse u kojima će biti mjesta za sve stradale neovisno o nacionalnosti i u kojima će se čuti glas osude svakog zločina neovisno o tome tko ga je počinio, vjerojatno ova dva križa ne bi bila podignuta niti nakon 25 godina’, istaknuo je Pupovac.

Pritom je podsjetio da u Plavnom danas živi 30-ak stanovnika od više od 1720 koliko ih je živjelo prije 1995. godine. ‘Osim žaljenja za stradalima na ovom mjestu, uzdat ćemo se da će se neki vratiti ovdje i obnoviti svoje domove, a mi imamo dužnost pomoći im u tome da stvore pretpostavke za dostojanstven život’, poručio je Pupovac. ‘Pali će živjeti u sjećanju, propali će umirati u zaboravu. Sjetimo se svih i neka im je vječni spomen koji su nedužno stradali i učinimo sve da oni, koji nisu kažnjeni, osjete barem sram zbog djela koja su počinili’, zaključio je Pupovac.

Zločin u Gruborima počinjen je 25. kolovoza 1995., kada su ubijeni Jovo Grubor, Miloš Grubor, Marija Grubor, Milka Grubor, Đuro Karanović i Jovan Grubor. Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, a ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom.

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević ustvrdio je da su empatija i priznanje svih civilnih žrtava pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje. ‘’Danas, nakon 25 godina smo došli ovdje da obilježimo stradanje koje se ovdje dogodilo. Došli smo da bar malo ublažimo boli ljudi odavde. Da pokažemo ljudsku solidarnost, da ovdje osjetu društvenu empatiju i da osjete da su priznati i prihvaćeni u državi”, kazao je Milošević, koji je i sam prvi put u Gruborima.

Rekao je da je pročitao mnogo tekstova i dokumenata o Gruborima, istaknuvši da je među prvim napisima o Gruborima bio dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zadru glavnom državnom odvjetniku RH o izvješću o ratnim zločinima u kojem je Gruborima bila posvećena jedna rečenica. U toj rečenici je stajalo da tužiteljstvo za ubojstva u Gruborima nije zaprimilo kaznenu prijavu i izvješće, kazao je.

”Zakazala je policija, zakazalo je državno odvjetništvo, zakazala je i javnost kad se to dogodilo, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Zato je važno da svi mi koji smo se okupili ovdje, a pogotovo Vlada čiji sam član, pošaljemo snažnu poruku da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja i da će svaka žrtva biti priznata i prihvaćena bez obzira na nacionalnost”, ustvrdio je Milošević.

Naglasio je da su empatija i priznanje svih nevinih žrtava pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje. ‘’Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku i to je politika ove Vlade”, zaključio je Milošević. Obrativši se posebno mještanima Plavnog, u ime Vlade pozvao je Plavljane da se vrate i da se obrate Vladi za pomoć.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da Hrvatska mora graditi društvo na temeljima pravednosti i istine, a iskazivanje pijeteta nevinim žrtvama doprinosi uspostavi povjerenja i međusobnog uvažavanja. Medved je na komemoraciji u Gruborima rekao da iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji koje s tom traumom žive svaki dan. Budućnost hrvatskog društva temelji se na koracima koji se trenutno poduzimaju, kazao je i pozvao da tišinu koja vlada u tom selu što prije zamjeni životna radost njegovih stanovnika. ‘Ovakve komemoracije prilika su da im svim zajedno odamo počast. Nevine žrtve zbog kojih smo danas okupljeni opominju nas da je nužno ulagati napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana, društva utemeljena na zajedničkoj želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikada ne ponove’, poručio je.

Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta diljem Hrvatske, u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi hrvatski državljani. Napuštene kuće iz kojih se nekada čuo dječji glas potiču na promišljanja kako oživjeti ova mjesta, kazao je podsjetivši da je u Hrvatskoj više od 150 masovnih stratišta. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila i naša je dužnost iskazati pijetet nevinim žrtvama, rekao je Medved istaknuvši da je to potvrda legitimnosti i pravednosti Domovinskog rata. Iskazivanje pijeteta svim žrtvama civilizacijski je čin i važan korak u izgradnji uključivog društva.

‘Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti danas ovdje i prisjećati se svojih najmilijih kojih više nema, no danas su ovdje uz vas i dužnosnici Vlade, među kojima gotovo nema osobe koja u Domovinskom ratu nije izgubila najmilije’, rekao je. Povjerenje između većinskog hrvatskog i manjinskih naroda preduvjet je razvoja i sigurne zajedničke budućnosti, kazao je i dodao kako je ono ‘zahtjevno i politički i psihološki zbog tolikih žrtava iz prošlosti’, ali je nužno zbog budućnosti. Vrijeme je da počnemo graditi našu budućnost na istini utemeljenoj na činjenicama, na suradnji na pronalasku svih nestalih, i to je prioritet Vlade. S tim smo ciljem donijeli zakon koji uređuje postupak traženja nestalih, naglasio je Medved.

Veran Matić, izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanje nestalih, ustvrdio je da se prvi put kreira politika koja će predstavljati stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću. ‘Po prvi puta se događaju zajedničke komemoracije i kreira politika koja će predstavljati jedan stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću’, izjavio je Matić u Plavnom.

Dojma je da je atmosfera ovogodišnjeg obilježavanja drugačija, pozitivnija nego prethodnih, te je poručio da je ta promjena veoma važna. Pitanje nestalih je, naglašava, humanitarno pitanje, ali ovisi o političkoj volji. ‘Veoma često se politizira, veoma često se u zategnutim međudržavnim odnosima i između određenih politika pitanje nestalih zloupotrebljava u političke svrhe. Kada imamo pozitivnu atmosferu i u političkim komunikacijama, to predstavlja nemjerljiv doprinos za rad na ovom teškom pitanju’, ustvrdio je Matić.

Vezano uz mogući dolazak predstavnika SDSS-a 18. studenoga na Dan sjećanja u Vukovar, rekao je da je to pitanje o kojem će se dogovoriti predstavnici SDSS-a i HDZ-a. ‘Uradit će sigurno nešto što je najbolje u ovom trenutku, oni će procijeniti da li će biti kontraefekata ili opasnosti’, dodao je. Istaknuo je da Vukovar sa sobom nosi veliku težinu i posebnost, mjesto je stradanja i Srba i Hrvata i drugih koji su tu živjeli. ‘Važna je zajednička komemoracija, zajednički odnos prema žrtvama i prema pronalasku nestalih. Tamo ima 550 nestalih, oko 80 Srba, ostalo Hrvata i zaista je to jedno veliko pitanje. Kao što je posebno pitanje i Oluja gdje je veći broj nestalih Srba’, dodao je.

Također je najavio da će razgovarati s ministricom Natašom Tramišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo. Riječ je o sedam obitelji koje žive u Srbiji, a voljne su na povratak u svoje selo. Upitan može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, kazao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanje Hrvata u Vojvodini.

Na komemoraciji u Plavnom je kod središnjeg križa služen parastos svim žrtvama, čemu je prisustvovalo dosta ljudi. Nakon parastosa su pod križem postavljene crvene ruže.

1/4