Nakon što je Ministarstvo kulture Nine Obuljen Koržinek neraspisivanjem natječaja za medije zajednice izazvalo nezadovoljstvo neprofitnih medija te raspodjelom sredstava javnih potreba u kulturi dovelo do prosvjeda tristotinjak ljudi pred svojom zgradom, novi udar iz Runjaninove usmjeren je na umjetnike i njihov status i to putem prijedloga Nacrta zakona o umjetničkoj djelatnosti. Nacrt je predstavljen na sastanku radne skupine 5. veljače i dan na razmatranje ostalima do 20. veljače ove godine.

Strukovne udruge i pojedinci odmah su reagirali kako na sami tekst prijedloga, tako i na način njegovog sastavljanja.

Upravni odbor Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), dva dana nakon što je prijedlog predstavljen, na sjednici je zaključio kako ga ne prihvaćaju i da ne može biti predmet rasprave.

‘Smatramo da nije sporna potreba za izradom kvalitetnijeg zakona, ali je sporan nedemokratski, političko autoritarni način na koji se pokušava u kratkom vremenu nametnuti novi zakon’, stoji u zaključku Upravnog odbora HZSU-a.

Naime, radna skupina za izradu novog zakona sastala se tek dva puta – 23. veljače 2018. godine te gotovo godinu dana kasnije – 5. veljače, kad su članovi skupine neposredno prije održavanja e-mailom dobili tekst prijedloga zakona.

- Nije nam objašnjeno tko je zapravo ‘skuhao‘ ovaj Nacrt. Čini se da Ministarstvo u njega nije integriralo nijedan prijedlog strukovnih udruga. Polazište je trebao biti nacrt koji je nastao temeljem prijedloga udruga, odnosno ljudi koji stvarno razumiju problematiku, a ne ovo. Ovaj prijedlog nije rađen na korist niti umjetnika niti culture - rekao je za Novosti Vice Tomasović iz Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split, koja smatra da o njemu uopće ne treba raspravljati.

Iz Ministarstva kulture pak tvrde da je na sastanku radne skupine 5. veljače ‘temeljito raspravljen radni materijal, članak po članak’.

‘Zaključeno je kako će predstavnici umjetničkih područja i strukovnih udruženja u najkraćem roku svoje prijedloge i primjedbe dostaviti Ministarstvu kulture kako bi se isti raspravili i ugradili u sam nacrt’, stoji u odgovoru Novostima iz Ministarstva kulture. Kažu kako će takav nacrt potom biti raspravljen s predstavnicima strukovnih udruženja nakon čega će konačan tekst biti upućen u daljnju proceduru.

‘Nema mjesta tvrdnjama da je na jednom sastanku donesen konačni tekst zakona jer nisu točne’, kažu iz Ministarstva kulture te dodaju kako očekuju još dosta rasprava i konzultacija.

A kako se čini, rasprave će biti još puno. Umjetnici i predstavnici strukovnih udruga novom prijedlogu zamjeraju nekoliko stvari – uvođenje financijskih kriterija za dobivanje statusa samostalnih umjetnika, preuzimanje stručnih i administrativnih poslova koje je dosad obavljalo HZSU pod nadležnost Ministarstva kulture te ukidanje mogućnosti postojanja više strukovnih udruga iz istog područja djelatnosti.

Prema novom prijedlogu, samostalni umjetnici koji zarađuju manje od otprilike 4.000 kuna mjesečno neće moći više uživati u beneficijama tog statusa, odnosno doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Osim minimalnog cenzusa, uvodi se i maksimalni. Umjetnik može steći pravo na uplatu doprinosa ako je ‘u tri godine koje prethode godini u kojoj podnosi zahtjev za uplatu doprinosa ostvario ukupni bruto prihod od samostalne djelatnosti u iznosu manjem od 60 prosječnih bruto plaća’.

No umjetnici koji ostvaruju ovaj status raznoliki su - od glazbenika koji ‘dobro’ zarađuju do likovnih umjetnika čija produkcija nema toliku ‘tržišnu cijenu’ da omogućuje zarade predviđene novim prijedlogom zakona.

- Što se tiče vizualnih umjetnika, mi smo u dosta drugačijem položaju jer u Hrvatskoj praktički ne postoji tržište umjetnina, a Ministarstvo kulture predlaže da samostalni umjetnik, čiji rad predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi, mora u prosjeku zaraditi 4.200 kuna mjesečno kako bi zadržao pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje - kaže Tomasović te dodaje kako se ovaj prijedlog uvodi prije nego što se pokušala stvoriti pozitivna klima za razvoj tržišta umjetnina.

- Strukovne udruge predložile su ministarstvima čitav paket mjera za poticanje tržišta umjetnina koje bi trebalo pokrenuti prije nego li se počne i razmišljati o uvođenju donjeg imovinskog cenzusa. Smatramo da kriterij mora biti kvaliteta, odnosno umjetnička vrijednost, pogotovo za vizualne umjetnosti. Mnogo umjetnika ne radi komercijalno. To je suludi prijedlog - napominje Tomasović.

No iz Ministarstva kulture kažu da nema mjesta tvrdnjama o ‘umanjenju statusa samostalnih umjetnika’ te objašnjavaju kako je njihov cilj zakon uskladiti s drugim pravnim propisima, posebno poreznim propisima.

‘Uvođenje minimalnog cenzusa nužno je kako bi se osiguralo da pravo na uplatu doprinosa na teret državnog proračuna ostvare oni samostalni umjetnici koji ostvaruju barem minimalne prihode od umjetničkog djelovanja. Definiranje tih minimalnih prihoda bit će predmetom rasprave u sljedećim mjesecima. Ministarstvo je svjesno teške situacije u kojoj se nalaze samostalni umjetnici što se posebno odnosi na neka područja obavljanja umjetničke djelatnosti i s pažnjom će razmotriti sve prijedloge udruga vezano uz utvrđivanje minimalnog cenzusa’, kažu iz Ministarstva kulture.

Ipak, i iz HZSU-a smatraju kako uvođenje financijskih kriterija, ‘odnosno minimalnog i maksimalnog cenzusa nije potrebno’ te napominju kako bi tako otprilike 898 umjetnika od ukupno 1375 sadašnjih članova HZSU-a izgubilo taj status.

Prijedlog novog zakona tiče se i rada samog HZSU-a. Prema novom prijedlogu, kako kažu u HSZU, administrativne poslove koje su do sada oni obavljali preuzima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske ‘uz niz nepovoljnih odredbi za profesionalne samostalne umjetnike i umjetničke strukovne udruge’.

- Po mom shvaćanju, Ministarstvo se stavlja u totalitarističku poziciju. Posebno je problematično što Nacrtom planiraju ukinuti Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika koja se brine o svim administrativnim pitanjima ‘samostalaca’, te ovlasti tijela kojim upravljaju sami umjetnici prebaciti na Ministarstvo čime se uvodi orvelijanska kontrola nad sustavom - kaže Vice Tomasović.

O tome tko zaslužuje status samostalnog umjetnika prema novom nacrtu odlučivat će ministrica kulture na prijedlog vijeća koje ona imenuje. Do sada je HZSU obavljao taj posao, a Ministarstvo je potpisivalo rješenje o dodjeli statusa.

Isto tako, prema novom prijedlogu, vijeće koje će odlučivati o statusu samostalnih umjetnika sastojat će se od članova po jedne strukovne udruge iz svakog područja djelovanja.

- Želja im je da po određenom umjetničkom području postoji samo jedna strukovna udruga čijim se članstvom stječe status umjetnika, te koja bi predlagala sve članove Stručnog povjerenstva za priznavanje prava na doprinose samostalnim umjetnicima. Trenutno u Hrvatskoj postoji desetak strukovnih društava likovnih umjetnika koji predlažu članove u povjerenstvo za dodjelu statusa umjetnika od posebnog interesa za hrvatsku kulturu. Osim toga, ta društva su neophodna za kulturni život ostatka Hrvatske, ali očito je da je centralizacija i apsolutizam osnovna misao vodilja ovog nacrta - smatra Tomasović.