>

novosti logo

Nabacivanje prošlošću

U Španjolskoj je ponovo otvorena rasprava o potrebi identifikacije žrtava iz masovnih grobnica nastalih tijekom građanskog rata

Po prvi put od 2011. godine španjolska vlada objavila je nove grantove u iznosu od 750.000 eura za projekte o sjećanju, među njima i ekshumacije tijela iz masovnih grobnica koje datiraju još od građanskog rata 1936. godine. Takve aktivnosti prekinuta je tijekom vladavine Mariana Rajoya, odnosno njegove stranke Partido Popular (PP). S tim potezom je bivši premijer Rajoy zapravo u praksi ukinuo Zakon o povijesnom sjećanju, koji je donesen za vrijeme njegovog prethodnika Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera iz stranke lijevog centra Partido Socialista Obrero Español (PSOE). Konzervativci su se bunili zbog zakona, kao i neke lijeve stranke koje su smatrale da njime nije obuhvaćeno sve što je potrebno. ‘Ovaj zakon je nevažan i obmanjujući. Ozbiljno dijeli ljude, oživljava mržnju, dolijeva vatru na želju za osvetom’, komentirali su 2006. konzervativci u Donjem domu parlamenta.

Nakon što je zakon donesen, španjolski Centar za sociološka istraživanja proveo je studiju. Ona je pokazala da 88 posto ispitanika smatra da bi se država trebala pobrinuti za ostatke svih ljudi koji se nalaze u masovnim grobnicama, 11,2 posto njih misli da bi država trebala biti ta koja će pokriti troškove otkrivanja grobnica, a tek 0,9 posto da država ništa od toga ne bi trebala financirati. Od 2000. godine otvoreno je više od 740 masovnih grobnica u kojima je otkriveno više od 9000 tijela. No još uvijek nije poznato koliko ih je ostalo neotkrivenih.

Zakon te sjećanje na Španjolski građanski rat napadaju i aktualni PP-ovci. ‘Oni su gomila reakcionara koji su zaglavili u ratu svojih djedova te samo govore o ovom ili onom grobu. Nema više grobova koje nisu posjetili, kao ni podjela koje bi stvorili među Španjolcima’, rekao je Pablo Casado kad je postao predsjednik Partido Popular o posjeti aktualnog premijera Pedra Sáncheza (PSOE) grobu Manuela Azañe, posljednjeg predsjednika Španjolske Republike. Casado drži da je taj zakon štetan i predstavlja ‘ponovo ispisivanje povijesti s partizanskog aspekta’.

No aktualna vlada radi na nacrtu novog zakona o povijesnom sjećanju koji bi trebao sadržavati i regulaciju DNK baze te službenu listu žrtava građanskog rata. U zakon su implementirane preporuke UN-a, a njime se obrađuje i pitanje obrazovanja, kao što je obaveza učenja o demokratskom sjećanju u školama. Francisco Etxeberria, forenzički znanstvenik, predviđa da bi se u periodu od četiri do pet godina moglo identificirati između 20 i 25 tisuća tijela iz masovnih grobnica.

Zakon iz 2007. godine predvidio je sredstva, no odgovornost za cjelokupni proces potrage i kopanja grobova ostavljen je udruženjima žrtava. UN je kritizirao ‘privatizaciju’ cijelog procesa ekshumacije, pa aktualna vlada sada nastoji da na svim razinama procesa budu uključene vladine agencije. Nacrt novog zakona predviđa sankcije za vlasti na nižoj razini koje odugovlače s uklanjanjem frankističkih simbola iz javnih prostora, kao i javni pristup dokumentima koji se tiču rata.

Također postoji plan i da se Dolina palih (Valle de los Caídos), monumentalni spomenik Francovog doba gdje je i on sahranjen, a koji sadrži i ostatke više od 33.800 žrtava, pretvori u mjesto sjećanja. Inače, u listopadu 2019. tijelo Francisca Franca izmješteno je iz Doline palih na groblje u Madridu čemu je prethodila 16 mjeseci duga pravna bitka s obitelji bivšeg diktatora koja se protivila ovoj odluci.

1/1