>

novosti logo

Nacionalne manjine i dalje nedovoljno zastupljene na HRT-u

U izvještaju HRT-a u kvotu prostora o manjinama ušle vijesti o aktivnostima Željke Markić prema Novostima, izbjeglicama iz Nigerije i otvaranju restorana sa specijalitetima iz Afrike

Nacionalne manjine u Hrvatskoj premalo su zastupljene u medijima, pogotovo na HRT-u kao javnom servisu, a i slika koje se o njima stvara sve je negativnija, pogotovo za neke od manjina poput Roma, složili su se predstavnici manjina i manjinskih institucija na jubilarnom desetom seminaru ‘Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj’ upriličenom 6. juna u Opatiji.

Otvarajući skup, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, naglasio je da je, što se tiče manjina, uloga medija, uključujući i manjinske, od posebnog značaja za doprinos unapređenju ljudskih prava i razvijanje kulture dijaloga te borbe protiv stereotipa.

- Vlada ulaže kontinuirane napore i posebnu pažnju prema nacionalnim manjinama, naročito u kontekstu njihovog predstavljanja u medijima koji su jedan od glavnih faktora kreiranja mišljenja, rekao je Tahiri.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer odao je priznanje HRT-u, prije svega zbog pravovremenih i realnih izvještaja o podzastupljenosti manjina. U lanjskom izvještaju navodi se da je manjinama posvećeno 0,69 posto ukupne minutaže, dok se u ovogodišnjem izvještaju ističe da je na sva četiri kanala ona povećana na 1,06 posto, što je daleko premalo jer se postotak izjašnjenih pripadnika manjina kreće oko 7,5 posto.

– Istovremeno kadrovski segment u programima namijenjenim nacionalnim manjinama slabi, pa se tako polovina ‘Prizme’ kao kvalitetne emisije svodi na razgovor s nekim gostom u studiju jer nema novinara, a nemaju na raspolaganju ni kamere, rekao je.

Podsjetio je na skandale i incidente vezane uz reviziju historije, prije svega oko Drugog svjetskog rata i Jasenovca, u kojima su u udarnim terminima predstavljale knjige Igora Vukića i Romana Leljaka, ističući da pojedini urednici ili ne znaju ili vrlo zlonamjerno prikazuju nacionalne manjine. U kontekstu političkih zbivanja manjinama se pridaje negativna konotacija, rekao je i ukazao da su neke manjinske teme i osobe zanimljive BBC-u ili N1 televiziji, ali ne i HRT-u.

– Svi kažu kako se manjinski predstavnici vole slikati, ali u zadnjih pet godina na HRT-u je gostovalo samo petero ljudi iz redova nacionalnih manjina, rekao je Tolnauer koji je pohvalio prisustvo ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića što je prvi put u proteklim godinama.

Afirmativna slika se smanjuje, što je u korelaciji s porastom desnih snaga. Ako se smanjuje pozitivan govor, ograničava se prostor za djelovanje nadležnih manjinskih i državnih institucija, rekao je saborski zastupnik i član predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac. Kao primjer je naveo kako je praćen antiromski protest u Međimurju, ali mjesto u javnosti nije pronašlo saopćenje u kojem se taj protest osuđuje.

Naglasio je i potrebu sistematskog istraživanja stanja prisutnosti manjina u medijima, za što bi trebalo odvojiti sredstva. Nužnim je ocijenio i jačanje redakcije za manjinske programe na HRT-u i stvaranje specijaliziranih programa za pojedine segmente manjinske problematike.

Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine, rekao je da su Mađari odustali od traženja pomaka i poboljšanja informiranja o manjinama, pa su tako otvorili vlastiti medijski centar u Bilju, vrijedan 2,7 milijuna kuna, a osim TV emisije, rade tjednik i mjesečnik.

– Ipak, kako regionalni studiji moraju dati prednost praćenju informativnog programa pred manjinskim, na otvaranju nije bilo novinara HRT-a, rekao je.

Bačić je naglasio da su zahtjevi prema HRT-u veći od mogućnosti i najavio jačanje redakcije ‘Prizme’, ali i ukazao da je praćenje nacionalnih manjina nužno i kroz druge programe.

– Mladi do 26 godina malo gledaju TV i slušaju radio, više prate on line medije, rekao je i podvukao da HRT nastoji biti relevantan medij i informirati objektivno i istinito. – A incidente, kad se dese, sankcioniramo i to ne samo usmeno, rekao je.

- Hvalimo se kako Hrvatska ima najbolje regulirane propise u vezi s manjinama, ali njihovo ostvarenje u praksi daleko odskače, rekao je Siniša Tatalović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ističući kao primjer prag upotrebe manjinskog jezika i pisma od 33 posto učešća manjina u stanovništvu lokalnih jedinica koji je najviši u EU. – A čak i kad je u Vukovaru ili Vrbovskom ispunjen taj kriterij, to se ne provodi, rekao je.

Podsjetio je i da je prije 15 godina dogovoreno školovanje po jednog novinara iz sedam nacionalnih manjina koji bi radili u ‘Prizmi’, za što su izdvojena sredstva. Nažalost, od tih sedmoro novinara ostala je jedna novinarka i ona trenutno ne radi u ‘Prizmi’, rekao je.

Ukazao je i na značenje korištenja manjinskih jezika jer bi turisti iz tih zemalja češće dolazili zato što mogu čuti ‘svoj’ jezik i znati da u Hrvatskoj žive i ‘njihovi’ sunarodnjaci.

Naglasio je pitanje solidariziranja s Romima u Čakovcu, pogotovo zato što dio javnosti nije naklonjen manjinama, a izlaganje je završio ocjenom o potrebi međusobnog informiranja nacionalnih manjina i edukacijom novinara lokalnih medija koji bi pisali o manjinskim temama.

Istaknuo je i da bi trebalo pokretati procese protiv onih koji govorom mržnje i revizionizmom krše Ustav RH. - Ako to ne radi DORH, onda to moramo napraviti mi kao građani, jer tako osim što štitimo interese nacionalnih manjina, gradimo i bolje društvo, rekao je.

Gordana Vilović, također s FPZ-a, naglasila je da su današnje generacije studenata konzervativnije nego prijašnjih godina. Što se medija tiče, rekla je da ne mogu učiniti puno u ovakvoj društvenoj klimi, kao i da je manjinama nužan izlaz iz getoiziranog prostora. Podsjetila je i da je kampanja plakatima SDSS-a pokazala pravo stanje duha u Hrvatskoj i osvijetlila loš položaj Srba u Hrvatskoj.

Potpredsjednik Programskog vijeća HRT-a Nikola Baketa naglasio je da 60 posto izvještavanja o nacionalnim manjinama otpada na emisije ‘Manjinski mozaik’ i ‘Prizma’, podsjetivši da su u izvještaju za 2017. godinu u kvotu prostora o manjinama ušle vijesti o aktivnostima Željke Markić prema ‘Novostima’, izbjeglice iz Nigerije, otvaranje restorana sa specijalitetima iz Afrike i podizanje zastave Zagreb Pridea, što ukazuje na nepoznavanje konteksta izvještavanja o nacionalnim manjinama.

Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta i poznavateljica ‘manjinske’ materije, založila se za modernizaciju zakonodavstva o manjinama, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Evropi, jer pripadnici manjine ili govornici manjinskih i regionalnih jezika čine sedminu stanovništva našeg kontinenta .

Nužno je osnažiti redakciju ‘Prizme’ ekipiranjem suradničke mreže, kao i jačati suradnju Savjeta za nacionalne manjine, HND-a i Vijeća za elektroničke medije, rekla je Antonija Petričušić.

Željka Mandić predstavila je TV i radio emisije ‘Prizma’ koja se emitira jednom tjedno od 1993, ‘Manjinski mozaik’ koji se emitira četiri puta mjesečno na jeziku manjina u trajanju od 15 minuta i radio emisiju ‘Multikultura’.

Pitanje ‘Novosti’ o ocjeni nedovoljne uloge medija o nedavnim manjinskim izborima potaklo je raspravu u kojoj se podsjetilo na brojna ograničenja ovih izbora, od nedostatka novca za propagandu do smanjenja broja biračkih mjesta.

1/9