Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba od sljedeće godine bi se mogli naći u dosad nepoznatoj situaciji. U Prijedlogu proračuna za 2022., prema uputama koje je Grad dostavio vijećima i predstavnicima, cjelokupan iznos za sve manjine će biti pet milijuna kuna, a taj je iznos prije rebalansa bio 11 milijuna kuna. Novi iznos jedva će pokriti troškove hladnih pogona, a najveći udar vijeća nacionalnih manjina doživjela su za realizaciju programskih aktivnosti, za koje nije izdvojeno ništa. Iz Grada opširnije ne komentiraju ove navode već samo kažu: "planiranje proračuna još je u toku".
Od 2003. godine, kad su provedeni prvi izbori za vijeća i predstavnike, zagrebačka vlast na čelu s Milanom Bandićem izdašno je dotirala predstavnike nacionalnih manjina u glavnom gradu. Punih 18 godina Zagreb je bio primjer dobre prakse pa je pri radu vijeća i predstavnika poštivan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (UZPNM), pa čak i više od onoga što je propisano njime. Prema članku 28. stavak 1. UZPNM, "jedinice samouprave osiguravaju sredstva za rad vijeća nacionalnih manjina, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programom rada vijeća nacionalne manjine."
U područjima uz granicu postoji veća potreba za financiranjem i djelovanjem vijeća, kaže Ljubomir Mikić
Dakle, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave ostavljena je mogućnost da u skladu s financijskim prilikama i uz dobru volju, izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za proizvodnju kulturnih programa vijeća nacionalnih manjina. Dok u nekim mjestima za vijeća nije osiguravano ni osnovno, poput prostora za rad, vlast u Zagrebu dosad ništa nije dovodila u pitanje, pa se tako nije štedjelo na manjinskoj kulturnoj autonomiji.
Platforma Možemo! koja čini novu zagrebačku vlast, očito želi prekinuti Bandićevu tradiciju zbog neugodnih iznenađenja u gradskoj blagajni. Novim Prijedlogom proračuna, gradonačelnik Tomislav Tomašević se i dalje drži slova zakona, ali odlukom da se ne financira sredstva za kulturne sadržaje, zagrebačka manjinska vijeća će biti vraćena na početak. Tako se nanovo otvara pitanje njihove uloge u jedinicama lokalne samouprave, koja je ionako ništa više nego - savjetodavna. Autor Priručnika za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina Ljubomir Mikić, podsjeća da su vijeća i predstavnici birani kako bi ostvarili participaciju nacionalnih manjina u javnom životu zajednice te da mogu utjecati na određene odluke koje se tiču njih samih.
- Utječu na uvođenje jezika i pisma u gradovima, općinama ili županijama. Zatim, ako lokalna vlast na primjer, svjesno izbjegava izvoditi komunalne radove u naseljima u kojima žive manjinci, vijeća mogu utjecati da ih se ne zaobilazi. Ali opet, sugestije vijeća nisu pravno obavezujuće, one mogu biti primljene na znanje i ignorirane, što se također često događa. Dakle, uloga vijeća je poprilično klimava, naročito imajući u vidu koliku moć imaju stranke i politički predstavnici koji nisu u vijećima. Ovdje ulazimo u pitanje koje se tiče reforme manjinskog zakonodavstva, o čemu bi trebalo razmišljati da bi se izbjegle mogućnosti manipuliranja. Mislim da je Zagreb najmanje problematičan. Većina centralnih udruga i manjinskih institucija ima sjedište u Zagrebu, a tamo je manje pripadnika manjina nego u područjima uz granicu, gdje postoji veća potreba za financiranjem i djelovanjem vijeća - objašnjava Mikić.
Vijeća će se morati prilagoditi novim okolnostima - Ljubomir Mikić
Smatra da je možda preuranjeno donositi zaključke jer je ovakav Prijedlog proračuna zapravo materijal za pregovore te dodaje da će gradonačelnik Tomašević vjerojatno organizirati sastanak s vijećima i predstavnicima. Dok smo pripremali ovaj tekst, kontaktirali smo Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Rečeno nam je da trenutno nemaju što reći na tu temu, jer su u toku određeni pregovori.
Kada je riječ o kulturnim programima, Mikić navodi da je to pitanje koje bi se moglo podvesti pod ostvarivanje prava na kulturnu autonomiju, a to se, prije svega - ali ne nužno - realizira kroz programe i aktivnosti udruga. Podsjeća da Savjet za nacionalne manjine iz sredstava državnog proračuna osigurava novac za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina i da ta sredstva dodjeljuje isključivo udrugama, a ne vijećima i predstavnicima.
- Predstavnici i članovi Vijeća u većini slučajeva su birani. Njihovi predlagatelji su udruge. Imajući u vidu situaciju u Zagrebu, činjenica je da će se neke stvari vezane za kulturu i kulturne sadržaje moći kompenzirati preko udruga. Vijeća će se morati prilagoditi novim okolnostima jer ne postoji obaveza Grada Zagreba da osigurava sredstva za njihove programe - objašnjava Mikić.
Obavezan ili ne, činjenica je da je kulturni program Vijećima omogućavao bolju komunikaciju sa svojim zajednicama te vidljivost i produkciju kulturnih programa koja Zagreb čine multikulturalnom sredinom.
Što se tiče Vijeća srpske manjine Grada Zagreba, neki od važnijih i kontinuiranih programa odnose se na rad s djecom i mladima, kao što su "Azbuka kroz igru" i Ljetna škola srpskog jezika i kulture "Sava Mrkalj". Kako navode iz Vijeća, radionica "Azbuka kroz igru" održava se dva puta mjesečno od 2012. godine. Program okuplja djecu od četiri do 15 godina; kroz radionicu su prošle generacije školaraca koje danas suvereno vladaju ćirilicom i s lakoćom čitaju literaturu na tom pismu. Bez programskih sredstava, Vijeće će u januaru 2022. djecu i roditelje morati obavijestiti o prekidu programa. Pored toga, Vijeće u partnerstvu sa SKD Prosvjetom realizira Ljetnu školu, osigurava honorare za nastavnike i cijeli set propagandnih proizvoda. Ukoliko Vijeće ostane bez sredstava, SKD Prosvjeta će iduće godine morati preuzeti na sebe troškove u visini od oko 100.000 kn.
Kako vijeća još mogu nadomjestiti novac za programe, ukoliko ovaj Prijedlog proračuna bude izglasan u zagrebačkoj skupštini? Postoji nekoliko opcija. Ljubomir Mikić navodi da je država u nekoliko navrata dodijelila simbolična sredstva za vijeća i predstavnike, pretežno za ona na područjima posebne državne skrbi. Također, neka sredstva se mogu osigurati preko Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a Vijeća se mogu prijavljivati na natječaje jer imaju pravni status.
