Novosti

Društvo

(Ne)podobni zombiji

U pripremi su izmjene zakona koje nalažu uklanjanje natpisa na nadgrobnim spomenicima koji veličaju velikosrpsku agresiju, ali ne i onih s ustaškim parolama

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je u javno savjetovanje ‘Obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona o grobljima’ čiji je cilj propisati pravila za sprječavanje i uklanjanje natpisa na nadgrobnim spomenicima kojima se propagiraju ideje na kojima se temeljila oružana agresija na Republiku Hrvatsku od 1991. do 1995. ili onih kojima se veliča agresija i/ili velikosrpstvo. Na ovakav zakonski akt Ministarstvo se odlučilo po neobavezujućoj preporuci Vladinog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je u veljači završilo s radom. Vijeće, kojim je predsjedao akademik Zvonko Kusić, ostat će upamćeno po preporuci da je ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ protuustavan, ali iznimno dozvoljen u onim situacijama, na mjestima ili grobljima gdje se odaju počasti poginulim pripadnicima HOS-a.

Tako dolazimo do pitanja: ako se nedvojbeno složimo da treba ukloniti sve natpise i simbole koji veličaju bilo kakvu vrstu oružane agresije, osobito na mjestima poput groblja, znači li to da ustaški pokret i zločinačka politika koju je provodio nisu bili agresija jer ZDS može ostati? Želi li Ministarstvo biti dosljedno, onda bi izmjenama tog zakona moralo ukloniti i one natpise koji veličaju ustaški pokret na spomen-obilježjima i nadgrobnim spomenicima: podsjetimo na spomen-ploču s ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’ u Trokutu kod Novske, ali i na nadgrobni spomenik koji je još za života u Samoboru podigao stanoviti Vid Roščak, a koji vrvi ustaškom ikonografijom, o čemu su Novosti već pisale.

Povjesničar Hrvoje Klasić kaže da je smiješno i tragično očekivati dosljednost u zemlji u kojoj još uvijek postoje ulice nazvane po doglavniku Mili Budaku i Juliju Makancu, ministru u vladi NDH.

- Kad je u pitanju obilježavanje grobova ili mjerenje onoga što je dopušteno, a što ne, bojim se da će sve opet završiti na način da ono što je jednima dopušteno, drugima neće biti. Isticati ponovno ustaške simbole i stavljati ih na grobna mjesta čista je provokacija. Takvih provokatora bilo je svugdje i svuda samo što su oni u normalnim društvima marginalizirani ili kriminalizirani i njima se bave institucije pravne države - kaže Klasić.

Bilo kakvo pozivanje na agresiju, pa i na grobnim mjestima, deplasirano je, napominje Klasić, ali treba postaviti pitanje koji su to simboli što ih možemo povezati s velikosrpskom agresijom. Podsjeća da je nakon Drugog svjetskog rata u njemačkom kaznenom zakonu u procesu denacifikacije strogo bilo precizirano koji se pozdravi i simboli ne smiju koristiti.

- Postoji li ovdje nešto za što možemo bez ikakve zadrške reći da je povezano s velikosrpskom agresijom, četnicima itd.? U dokumentu povjerenstva nisam vidio da je to precizirano, pa se pitam tko će i na koji način to procjenjivati. Hoće li nešto što je napisano na ćirilici biti okarakterizirano kao provokacija? Naravno, koristiti grobna mjesta za slanje političkih, ideoloških ili drugih militantnih poruka posebno mi je degutantno, bez obzira na to s koje se strane to radilo - kaže Klasić.

U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja nemaju konkretne odgovore ni na jedno od spomenutih pitanja. U dopisu Novostima upućuju na važeći Zakon o grobljima i članak 11. koji kaže da ‘natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika’. Poručuju da se donošenje izmjena zakona očekuje u drugom kvartalu iduće godine.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više