Novosti

Društvo

Četnik pa oslobodilac

Skoro neopaženo prošla je odluka Višeg suda u Beogradu da rehabilitira pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta operativne grupe rasinsko-topličkih odreda Jugoslavenske vojske u Otadžbini, koji je nakon rata osuđen i strijeljan zbog dokazanih ratnih zločina

Large intrigator  nenad

(foto Wikipedija)

Odluka Višeg suda u Beogradu da rehabilitira pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta operativne grupe rasinsko-topličkih odreda Jugoslavenske vojske u Otadžbini (JVuO) koji je nakon rata osuđen i strijeljan zbog dokazanih ratnih zločina, prošla je skoro neopaženo. S izuzetkom predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova.

- Rehabilitacija jednog od četničkih zapovjednika za nas je neprihvatljiva. Riječ je o skandaloznoj odluci suda jer se radi o ratnom vođi koji je surađivao s ostalim fašističkim snagama u tadašnjoj okupiranoj Srbiji, koji je nakon rata osuđen i zbog suradnje s Milanom Nedićem, predsjednikom kvislinške vlade Srbije i jednim od arhitekata Holokausta u okupiranoj Srbiji - ističe Žigmanov.

- Keserovićeva rehabilitacija je nastavak revizionističkih procesa koji za Hrvate u Srbiji izazivaju osjećaj straha i nelagode. Zbog toga DSHV kao stranka hrvatske zajednice u Srbiji nikad neće pristati na ovakve poglede na povijest, jer to vrijeđa žrtve svih naših sunarodnjaka i naše sugrađane drugih nacionalnosti koji su stradali zbog četničke ideologije - podvukao je Žigmanov i podsjetio da je nekadašnja Prvomajska ulica u Zemunu dobila ime kvislinga vojvode Momčila Đujića.

Podsjeća na konstelaciju u Srbiji i kaže da je prije 15-ak godina rehabilitirana četnička ideologija, pokret je dobio status antifašističkog, a prije šest godina rehabilitiran je i Draža Mihajlović. Tko je pukovnik Keserović za kojeg se čak tvrdi da je 14. oktobra 1944. oslobodio Kruševac?

Njegove četničke jedinice 1941. i 1942. povremeno su imale okršaje s Nijemcima i Bugarima, ali 1943. i 1944. pod njemačkom komandom bori se isključivo protiv partizana, čineći brojne zločine, o čemu se govori i u knjizi "Zločin i kazna" Milana Radanovića. Na primjer, sa šefom Specijalne policije u Kruševcu Milovanom Tadićem sastavlja spisak od 150 lica koje je trebalo poklati 13. oktobra 1944. Do pokolja nije došlo jer je Crvena armija stigla do obližnjeg Varvarina. S Nijemcima je zajedno branio Kruševac od napada Druge proleterske brigade mjesec dana ranije, no videći da je krajnje vrijeme da promijeni stranu dogovara se da napuste grad u koji potom ulaze Crvenoarmejci, a Keserović se slika kao oslobodilac na balkonu mjesnog hotela. Kad su stigli i partizani, Keserović bježi kroz prozor hotelskog toaleta i nastavlja služenje okupatoru.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više