Deca koja su pre 25 godina rođena u Srbiji ili u Hrvatskoj sada su odrasli ljudi. Neka od njih su i roditelji. Bez obzira da li su Srbi ili Hrvati, to su ljudi koji su u drugačijem odnosu prema prošlosti nego što su oni koji su u njoj, sticajem okolnosti, imali udela. Mladi ljudi će moći mnogo bolje da gledaju na budućnost, nego oni koji su učestvovali u stvaranju prošlosti. Naredne godine je popis stanovništva kada ćemo videti koja je suštinska posledica onoga što se dešavalo protekle tri decenije, rekao je Nikola Selaković, ministar vanjskih poslova Srbije, na konferenciji, u četvrtak, povodom 25 godina od Erdutskog sporazumu, na panelu pod nazivom "Mirna reintegracija i suvremeni odnosi Srba i Hrvata".
Pored Selakovića, konferenciji su prisustovali i Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova Hrvatske, Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a i SDSS-a, Dragana Jeckov, saborska zastupnica SDSS-a, dok je u ime međunarodne zajednice govorio belgijski ambasador Nicolaas Buyck, uz moderiranje Anete Vladimirov, zamjenice predsjednika SNV-a.
Ministar Selaković je ocijenio da je sam tekst Erdutskog sporazuma značajan "jer su njegove odredbe takvog karaktera da pružaju prostor za usvajanje normativnih akata koji bi trebalo da doprinesu opštem razvoju demokratije, ljudskih prava i međusobnog uvažavanja." Rekao je da bi ovaj događaj trebao dobiti adekvatno mjesto i veću pažnju u srpskoj i hrvatskoj javnosti, više nego godišnjice pojedinih vojnih operacija koje su za sobom ostavile brojne žrtve.
Iako su pozitivni brojni efekti Erdutskog sporazuma, Selaković je ukazao da za 25 godina, nakon njega, srpskoj manjini u Hrvatskoj nije u punoj mjeri omogućeno da ostvare svoja prava predviđena kako ovim aktom, tako i hrvatskim zakonima.
- Skrenuo bih pažnju na postojanje negativne atmosfere usmerene prema Srbima u Hrvatskoj što onemogućuje njihovu punu integraciju u hrvatsko društvo. U nekim sredinama i dalje je prisutan otpor prema upotrebi srpskog jezika i pisma - rekao je Selaković koji je izrazio spremnost Srbije za poboljšanje statusa Hrvata u Srbiji.
- Nedvosmisleno smo opredeljeni da unapređujemo položaj hrvatske nacionalne manjine u našoj zemlji. Vrata svih institucija Srbije otvorena su za dijalog. Zalažemo se za revitalizaciju, intenziviranje i rad naših mešovitih komisija za otvorena pitanja, kako bismo dijalogom prevazišli nesuglasice iz prošlosti. Ako se obe strane opredele za suzdržavanje od zapaljive retorike, za osudu govora mržnje i etnički motivisanog nasilja, za promociju antifašizma i multietničnosti kao bogatstva, time bismo dodatno uticali na smanjenje negativnih pojava i stvaranje pozitivne klime u našim zemljama - rekao je Nikola Selaković.
Njegov kolega Gordan Grlić Radman kazao je da mir uvijek bolja opcija od ratnog djelovanja. Rekao je da današnje srpsko-hrvatske odnose treba unaprijediti jer su uvijek bili krucijalni za stanje u ovom dijelu Europe.
- Srbija je naš susjed, naš je interes da Srbija bude politički stabilna i funkcionalna država kojoj želimo europsku perspektivu. Srbija je u procesu pridruživanja Europskoj uniji, u tome će moći računati na našu pomoć. To smo izravno posvjedočili i našim zalaganjem tokom predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici ove godine. Međutim, naše odnose još uvijek opterećuje naslijeđe rata. Dobro je da o tome otvoreno govorimo. Povijest ne možemo promijeniti, ali možemo u sadašnjosti graditi dobre odnose za budućnost. Mi očekujemo potpunu suradnju Srbije u potrazi za nestalim osobama tokom rata, njih 1.869, o čemu sam razgovarao nedavno s predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Petrovaradinu kada je predana kuća bana Josipa Jelačića Hrvatskom nacionalnom vijeću na upotrebu – rekao je Radman i dodao da Hrvatska očekuje odštetu za građane koji su tokom rata bili zatočeni i mučeni u logorima na području Srbije.
Istaknuo je da hrvatska manjina u Srbiji još uvijek čeka provedbu odredbi bilateralnog sporazuma između Hrvatske i Srbije koji je potpisan 2004. godine, a koji bi tamošnjim Hrvatima trebao omogućiti "barem približan status koji ima srpska manjina u Hrvatskoj."
- Predsjednik Vučić je obećao da će na razini državnog tajnika ili njegovog pomoćnika angažirati predstavnika Hrvata. Prema tome se nadam da su zadnji potezi Srbije prvi iskoraci prema ispunjavanju spomenutih ciljeva – smatra Gordan Grlić Radman.
Belgijski ambasador Nicolaas Buyck kazao je da je Erdutski sporazum iz perspektive njegove zemlje imao veliku važnost jer je spasio mnoge živote.
- Kao država, jako smo ponosni na ovaj proces koji je jedan od najuspješnijih za uspostavljanje mira u toj regiji. Bio sam u Hrvatskoj prije 25 godina, u septembru 1995., kao diplomat i kao zamjenik veleposlanika u Zagrebu. Sjećam se jako dobro tog procesa. Danas svi u Hrvatskoj mogu biti jako ponosni na ta postignuća jer je mir pobijedio ratne sukobe. Smatram da nikad nije kasno za pomirenje u Hrvatskoj - naglasio je Buyck.
Dragana Jeckov je rekla da "svaki dan živi Erdutski sporazum" jer dolazi s područja istočne Slavonije gdje i dalje živi. Konstatirala je da je to svojevrsni brend koji je nedovoljno iskorišten u Hrvatskoj, te da osim ove konferencije nema značajnijeg obilježavanja ovog mirovnog sporazuma.
