Novosti

Društvo

"Nije život samo baza - nadogradnja"

Reći da je nešto nužan pozadinski uvjet znači da kapitalistički sustav ne može funkcionirati bez njega. A ako pozadinski uvjeti imaju značajnu uzročnu težinu, onda nisu samo sporedni fenomeni nadogradnje, kazala je profesorica filozofije i političkih znanosti Nancy Fraser na predavanju u sklopu Subversive Festivala

Large rsz 3nancy fraser v1

Nancy Fraser (foto Verso Books)

Nancy Fraser, profesorica filozofije i političkih znanosti na New School for Social Research, autorica je brojnih knjiga, bavi se društvenom, političkom i feminističkom teorijom te suvremenom francuskom i njemačkom misli. Kao aktivistkinja je sudjelovala u pokretu protiv rata u Vijetnamu i antiimperijalističkim borbama Nove ljevice u SAD-u.

Fraser je u četvrtak navečer, u sklopu Subversive Festivala, održala predavanje o pandemiji kao "savršenom spoju kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti". Razgovor nakon predavanja moderirala je Karolina Hrga.

U uvodu predavanja Fraser je istaknula kako često čujemo da je pandemija ukazala na sve pukotine u našim društvima, ali ne čujemo previše toga o društvenom sistemu koji stvara ove pukotine, premda je to isti sistem koji nam je i donio virus, i koji nas priječi da se nosimo s njime.

- Pandemija zapravo dijagnosticira duboko ukorijenjenu disfunkcionalnost kapitalizma - kazala je Fraser.

Posebnu pažnju u predavanju Fraser je posvetila razmatranju osnovnih marksističkih pojmova baze i nadogradnje, u vezi kojih kaže da "stvar ipak nije tako jednostavna". Slika koju nudi Fraser tako ispada složenija od jednosmjerne uzročnosti na liniji baza - nadogradnja.

- Reći da je nešto nužan pozadinski uvjet znači da kapitalistički sustav ne može funkcionirati bez njega. A ako pozadinski uvjeti imaju značajnu uzročnu težinu, onda nisu samo sporedni fenomeni nadogradnje - objasnila je Fraser.

Sposobnost kapitalizma da kupuje radnu snagu i upogoni je, pristupa sirovinama i energiji, proizvodi robu i prodaje je, akumulira kapital, ništa se od toga ne može dogoditi ako ne postoje tzv. "neekonomski" preduvjeti.

Fraser za primjer daje društvenu reprodukciju i ekološke uvjete. Kad je u pitanju društvena reprodukcija, aktivnosti koje uglavnom obavljaju žene izvan tzv. službene ekonomije, jesu aktivnosti koje održavaju ljudska bića na životu prije nego uopće postanu radnici i radnice. Rađanje, briga i njega djece, vođenje računa o ljudima koje je potrebno nahraniti, okupati, odjenuti - sve je to preduvjet za funkcioniranje kapitalističkog gospodarstva.

Ako društvena reprodukcija kaska, neminovno će doći i do problema za ekonomsku proizvodnju.

- Također, ekonomija kapitalizma jednostavno ne funkcionira ako su svima plaćene poštene plaće koje osiguravaju društvenu reprodukciju - rekla je Fraser.

Kao i o društvenoj reprodukciji, kapitalizam ovisi o prirodnim ili ekološkim preduvjetima. Kapitalistička proizvodnja i akumulacija pretpostavljaju dostupnost sirovina, izvora energije.

- Ukratko, kapital se oslanja na prirodu. Oslanja se i na unos specifičnih materijala iz prirode izravno u proizvodnju, ali i na opće uvjete okoliša, poput zraka za disanje, pitke vode, plodnog tla - rekla je Fraser.

A ako su ti uvjeti ugroženi, sve se mijenja.

- Takvi scenariji nisu ni nemogući ni rijetki, jer je kapitalističko društvo institucionaliziralo strukturalnu sklonost ekološkoj krizi - rekla je Fraser.

Trenutno živimo jedan takav primjer s pandemijom koronavirusa.

- Virus je, na jednoj razini, ekološka disfunkcija. Pojavio se vjerojatno kao posljedica migracija vrsta izazvanih klimom i tzv. razvojem društva. Zbog širenja virusa na kraju je došlo do ogromne kontrakcije cijelog ekonomskog sustava. Covid-19 je dobar primjer uzročnosti koja ide u drugom smjeru - objasnila je Fraser. Borba za očuvanje prirodnih resursa, za javna dobra, za poštenu ekonomiju brige i kućanskog rada - sve je to dio antikapitalističke borbe.

Na primjeru SAD-a Fraser je skicirala kako se u pandemiji promijenila stara slika radnika, koja više nije povezana s mladim bijelim muškarcima koji rade u tvornicama, već ženama, crncima, manjinama, radnicima u uslužnim djelatnostima, medicinskim sestrama, dostavljačima...

- Pitanje je na kraju koliko nam vrijedi stari pojam radničke klase, trebamo li ga i kako koristiti. Kako u njega ugraditi druge realnosti, povezati ga s opresijom žena, manjina, s drugim nejednakostima duboko ugrađenim u strukturu društva? To je nužno ako se želimo svi zajedno boriti protiv kanibalističkog kapitalizma - zaključila je Fraser.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više