Novosti

Politika

Novi pristup: autobusom do granice pa...

Hrvatska policija migrante presreće duž čitavoga teritorija Hrvatske, nakon čega ih često neoznačenim vozilima sprovode u policijske postaje i kasnije masovno prebacuju u BiH

Large izbjeglice

(foto Armin Durgut/PIXSELL)

Hrvatska policija ovoga je tjedna započela novu praksu masovnog presretanja, zatvaranja i protjerivanja izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu. Ljude se transportira autobusima do graničnih prijelaza, nakon čega ih policija predaje bosanskohercegovačkim vlastima. Svjedočanstva o tim postupcima prikupila je Border Violence Monitoring Network (BVMN), mreža koja već godinama bilježi protjerivanja i policijsko nasilje na europskim granicama.

- Prošle godine BVMN je zabilježio vrlo malo formalnih readmisija, uz nezakonita protjerivanja koja su se redovito događala iz Hrvatske. Koliko nam je poznato, tijekom cijele 2022. godine bilo je 605 readmisija iz Hrvatske, uključujući manje od 200 readmisija u BiH, a sada tu brojku imamo u periodu od tjedan dana. To izaziva sumnju u proces readmisije. Ako se događa masovno, moramo razgovarati o zaštitnim mjerama, o informacijama koje se daju ili ne daju ljudima, o njihovom pristupu azilu, mogućnosti žalbe na readmisiju - kaže za Novosti Alexandra Bogos, voditeljica pravnog tima BVMN-a.

Prema svjedočanstvima žrtava koje je prikupio BVMN, a koja su jučer potvrdile i vlasti Unsko-Sanskog kantona, hrvatska policija migrante presreće duž čitavoga teritorija RH, nakon čega ih često neoznačenim vozilima sprovode u policijske postaje i kasnije masovno prebacuju u BiH.

“Zašto se ljudi s prostora Evropske unije vraćaju baš u Bihać, šta se to ponovo sprema Unsko-sanskom kantonu… Državni ministar Hurtić jučer je svjedočio činjenici da je u centru Lipa skoro izgrađena neka vrsta pritvorske jedinice. Nemoguće je da niko ništa ne zna, a da se u Bihać pod službenom policijskom pratnjom vraćaju velike grupe ljudi, te da se u centru Lipa izgradio prostor ograđen velikom žicom”, izjavio je kantonalni premijer Mustafa Ružnić.

- Ili je hrvatska policija naglo postala učinkovita ili se događaju ozbiljni novi prekršaji. Takav oblik masovnih readmisija dokazano krši međunarodne pravne standarde, uključujući načelo zabrane protjerivanja, što je potvrđeno u nedavnim talijanskim, slovenskim i austrijskim sudskim procesima - komentira Bogos.

Iz BVMN-a ističu kako bi opisane metode presretanja mogle sugerirati da se radi o provedbi kompenzacijskih mjera koje je početkom godine najavio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a u sklopu kojih je 742 nekadašnjih policijskih službenika s graničnih prijelaza prema Sloveniji i Mađarskoj preraspoređeno u mobilne timove zaduženje za presretanje migranata u blizini schengenskih granica Hrvatske.

“Pored ceste zaustavio nas je kombi bez oznaka. Ljudi unutra nisu imali policijske uniforme, ali vidjeli smo da nose oružje i shvatili smo da su policajci. Strpali su nas u kombi i odveli u policijsku postaju. Svi smo se bojali jer nam nisu rekli što će se dogoditi, vikali su na nas na svojem jeziku i odbijali pričati engleski”, opisano je u jednom svjedočanstvu, dok druge grupe zaustavljene na udaljenijem teritoriju navode da su ih presreli policajci u službenim vozilima.

Dalje se opisuje da su ljudi nakon presretanja satima držani u podrumskim prostorijama nalik na zatvor bez pristupa hrani i vodi, nakon čega im policija izdaje Rješenje o protjerivanju u BiH. BVMN-u se brojni migranti žale da su bili prisiljeni potpisati dokumente na jeziku koji nisu razumjeli, a što je protivno članku 196. Zakona o strancima, na koji se Rješenja o protjerivanju pozivaju. Također, navode i da nisu dobili mogućnost ulaganja žalbe na postupak, što predviđa međunarodno pravo, ali i hrvatski Pravilnik o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku protjerivanja i povratka stranaca.

Nakon potpisivanja dokumenata, policijski službenici skupine migranata, među kojima su i maloljetnici, žene i djeca, prebacuju u druge objekte detencijskoga tipa. Iz BVMN-a izvještavaju da opisi trajanja puta i izgleda prostorija u kojima su ljudi bili zatvoreni, kao i dokumenti koje neki od njih imaju, ukazuju na mogućnost da se radi o Prihvatnom centru za strance u Ježevu, te o Tranzitnim prihvatnim centrima Tovarnik i Trilj. Sva tri centra već su godinama predmet prijava organizacija civilnoga društva zbog sumnje na kršenje ljudskih prava, uključujući nemogućnost pravovremenog kontakta s odvjetnicima.

“Policija nas je tamo tražila da platimo smještaj, hranu i prijevoz do granice, kao da smo bili u hotelu, a ne u zatvoru. Mi nismo tražili da nas tamo odvezu. Osjećamo se kao da su nas opljačkali”, požalio se jedan od muškaraca protjeranih u BiH.

Njegovo svjedočanstvo potvrđuju i drugi, među kojima neki imaju dokumente kojima je zabilježeno da im je boravak u detenciji u Trilju naplaćen.

Nakon nekoliko dana, a u nekim slučajevima i tjedana provedenih u tim centrima, hrvatska policija ljude odvozi na granične prijelaze prema BiH, pri čemu je, prema svjedočanstvima, ovoga tjedna posebno aktivan prijelaz Slavonski Brod. Ondje se migrante iskrcava iz autobusa i predaje bosanskohercegovačkim vlastima.

Djelatnici Službe za poslove sa strancima i međunarodna organizacija IOM potom ih prebacuju u Unsko-sanski kanton: muškarce u tranzitni centar Lipa, a obitelji u prihvatni centar Borići. O užasnim životnim uvjetima u centru Lipa već smo izvještavali na ovim stranicama.

- Ovo je dio velikog plana EU-a kojim se želi eksternalizirati migracije i prisiljava na sporazume o readmisiji s drugim zemljama bez odgovarajućeg pristupa zaštiti za ljude u pokretu. Krajnji cilj je pretvoriti Zapadni Balkan u veliku zonu protjerivanja za vraćanje ljudi u opasne zemlje u koje ih sama EU ne bi mogla vratiti - zaključuje Bogos.

BVMN izražava veliku zabrinutost ovakvom novom praksom te poziva Ministarstvo unutarnjih poslova RH da hitno osigura sva zakonom zajamčena prava, uključujući pravo na međunarodnu zaštitu, pristup žalbenom postupku, prevođenje u cijelom postupku i besplatnu pravnu pomoć svim osobama u pokretu koje se zateknu na području Hrvatske.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više