>

novosti logo

Obilježena 75. godišnjica Desetog zagrebačkog korpusa

Zbog velikih zasluga u borbi protiv fašizma Deseti korpus Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije trebao bi opet dobiti svoju ulicu, a vrhovni komandant, maršal i poslijeratni predsjednik Josip Broz Tito svoj trg u Zagrebu, poručili su govornici na skupu povodom 75. godišnjice formiranja Desetog korpusa NOVJ-a, održanom 19. januara u Staroj gradskoj vijećnici, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića.

Nakon minute šutnje za poginule i preminule partizanske borce iz onog i branitelje iz ovog rata, prisutnima se u punoj dvorani obratio predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin, podsjetivši da je korpus Titovom naredbom formiran 19. januara 1944. u selu Rasinja i da su u njegovom sastavu bile 32. i 33 divizija, šest jakih partizanskih odreda, diverzantski bataljon i druge prateće jedinice.

- Podigavši općenarodni ustanak ti ljudi su stvarali povijest - rekao je Habulin, podsjetivši da je za osnivanje korpusa, osim vojničke odvažnosti, bila potrebna i velika hrabrost jer je djelovao u području između Sutle, Drave, Ilove i Save, odvojen od drugih partizanskih jedinica.

- Iako je partizanski pokret omogućio da se Hrvatskoj pripoje područja koja su do tada bila pod tuđinskom vlašću, a tokom 90-ih te su granice sačuvane, partizani su izloženi valu revizionizma koji nije od jučer, ali je danas naročito aktivan. Partizane se nastoji prikazati kao zločince, a ustaše kao rodoljube, pri čemu se masovno promoviraju knjige u kojima se negiraju ustaški zločinci i to uz podršku Katoličke crkve. Hrvatska se tako približava taboru onih država koje vuku ka neofašizmu, a braniti antifašizam danas znači ustati u obranu hrvatske budućnosti. Vlast mora nedvosmisleno osuditi zločine ustaša, pogotovo što današnja Hrvatska nije slijednik NDH, nego je utemeljena iz partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Zagreb bi se odužio borcima iz Korpusa, kada bi Deseti korpus ponovo dobio svoju ulicu - podvukao je Habulin na kraju izlaganja.

- Jugoslavenski partizani, u kojima su bili pripadnici svih nacija, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i drugi, sami su oslobodili svoju zemlju, što je jedinstveni slučaj u historiji i zbog čega Narodnooslobodilački pokret treba gledati s poštovanjem - rekao je ambasador Rusije Anvar Azimov, dodajući da su partizani u toj borbi imali i veliku podršku sovjetske Crvene armije koja je na svom putu, prije svega u bitkama na Batini i kod Iloka, izgubila 10.000 svojih pripadnika.

Naglasio je važnost suradnje sa SABA-om, ističući da delegacije ruskih veterana i SABA zajednički posjećuju deset spomenika na području Hrvatske, kao i da za obnovu i održavanje spomenika savez ruskih veterana svojim kolegama u Hrvatskoj godišnje šalje 50.000 eura.

Osvrnuo se i na revizionizam u Evropi.

- Kad se obilježava Dan Evrope prešućuje se 27 miliona poginulih građana tadašnjeg SSSR-a i uloga Crvene armije bez koje ne bi bilo oslobođenje Evrope od fašizma. Neofašizam danas diže glavu, u nizu zemalja slave se sluge i saveznici fašista, a SS-ovci održavaju marševe. Rusija je u UN-u predložila osudu revizionizma, a zemlje svijeta pozvale u borbu protiv fašizma. Za taj prijedlog je bilo 130 zemalja, protiv su bile samo dvije – SAD i Ukrajina, ali je žalosno da su se zemlja članice EU suzdržale, rekao je Azimov. Doći će nove generacije, ali će se očuvati sjećanje na zajedničku borbu protiv fašizma i ulogu građana Hrvatske u tome - rekao je Azimov.

U ime Zveze združenj borcev za vrednote NOB Slovenije (Saveza udruženja boraca za vrednote NOB Slovenije) govorio je Milan Gorjanc.

- Danas se izvan Slovenije malo zna o antifašističkoj borbi i o suradnji s hrvatskim partizanima. Nedugo nakon osnivanja Desetog korpusa, elitna 14. slovenska divizija krenula je na jednomjesečni marš iz Bele krajine u Štajersku, prolazeći kroz teritorije pod kontrolom Desetog korpusa. Nijemci su o tom pokretu saznali tek kad je 14. divizija preko pontonskog mosta na Sutli, koji su napravili pripadnici Desetog korpusa, ponovo prešla u Sloveniju. Preko zone dejstva Desetog korpusa prešao je u aprilu 1945. dio Kozjanskog odreda koji je upućen u Prekomurje koje je ranije oslobodila Crvena armija i gdje je trebalo uspostaviti narodnu vlast.

Gorjanc se prisjetio i razgovora s narodnih herojem Radom Bulatom i njegove konstatacije kako su se 13. kordunaška brigada i 5. brigada ‘Ivan Cankar’ zajednički borile.

- Pa jasno da su se borile kad su to bili rođaci, i jedni i drugi su potomci uskoka sa Žumberka i Bele Krajine - rekao je Gorjanc.

Podsjetio je da su na jednom sastanku borci iz svih republika bivše Jugoslavije našli zajednički jezik u borbi protiv revizionizma i neofašizma.

- Mi ne tražimo novu Jugoslaviju, ali tražimo bolje odnose i pravednija društva - rekao je Gorjanc i na kraju svog izlaganja ukazao na potrebu vraćanja ulice Desetom korpusu i Titu kao ‘najvećem sinu hrvatskog i slovenskog naroda’ u Zagrebu.

Prisutnima se obratila i zamjenica gradonačelnika Milana Bandića Olivera Majić, čije je izlaganje bilo povremeno praćeno zvižducima upućenim, kako je rečeno, ne njoj nego Bandiću.

- Antifašizam je ključan faktor u suprotstavljanju nepravdi, nasilju i diskriminaciji. Borci za slobodu zaslužuju poštovanje - rekla je Olivera Majić, ističući da je X. korpus jedini od ukupno 11 koji nosi ime po gradu u kojem je četvrtina od 220.000 stanovnika bila povezana s NOP-om, kao i da je kroz korpus prošlo 20.000 boraca od kojih je poginulo 7.768.

Voditelj Dubravko Sidor podsjetio je da su borci korpusa između ostalih bili Josip Bobi Marotti, Alojz Majetić, Mladen Šerment i Joža Horvat, nakon čega je pročitao odlomak iz Horvatove knjige ‘Mačak pod šljemom’.

Partizanskim pjesmama predstavili su se Partizanski zbor ZUABA Zagrebačke županije i Grada Zagreba te ‘Lira’, mješoviti pjevački zbor Židovske općine u Zagrebu.

Skupu, čiji su organizatori SABA RH i Zajednica udruženja antifašističkih boraca i antifašista Zagreba i Zagrebačke županije, prisustvovali su diplomati Rusije, Norveške i Crne Gore, pojedini saborski zastupnici, predstavnici Grada Zagreba i antifašistički aktivisti.

Povodom godišnjice, delegacije SABA, ZUABA i Grada Zagreba položile su vijence kod grobnice narodnih heroja na Mirogoju, dok su antifašisti položili vijenac i u općini Rasinja.

1/7