>

novosti logo

Obilježena 78. godišnjica proboja logoraša iz Kerestinca

Od 115 logoraša, njih 92 je sudjelovalo u proboju u noći s 13. na 14. jula 1941. godine, a samo ih je 13 preživjelo proboj

Antifašisti, gradske vlasti Zagreba i okolnih mjesta, te predstavnici SDP-a i SRP-a uz veliki broj građana, u nedjelju, 14. jula obilježili su 78. godišnjicu proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec, kao i njihovo kasnije stradanje i ubijanje.

- Žudjeli su za slobodom, ali ne samo svojom, nego i slobodom svih ljudi okupirane zemlje, rekao je u svom govoru pred zapuštenim dvorcem Mladen Matijašec, zamjenik predsjednika Zajednice udruga antifašističkih boraca Zagreba i Zagrebačke županije (ZUABA). Evocirao je uspomene na događaj koji je, kako je rekao, predstavljao veliki udarac za antifašistički pokret u Hrvatskoj 1941.

- U logoru koji su formirale vlasti Banovine Hrvatske i koji je prešao u ruke ustaša bilo je više od sto logoraša, među kojima vrsnih intelektualaca, rodoljuba i komunista. Nakon što je desetero njih 8. jula streljano u znak odmazde zbog ubijenog agenta Ljudevita Tiljka, mjesni komitet KPH Zagreb donio je odluku o organizaciji njihovog oslobađanja. Od 115 logoraša, njih 92 je sudjelovalo u proboju u noći s 13. na 14. jula. Formirano je pet udarnih grupa koje su ga vodile. Međutim, logoraše na slobodi nitko nije dočekao, pa su u nekoliko narednih dana razbijeni, pohapšeni i poubijani. Samo ih je 13 preživjelo proboj, a kraj rata živi su dočekali samo Dragutin Dakić i Slavko Komarica.

- Njihovo stradanje nije pokolebalo antifašiste i rodoljube Zagreba; novi logori, teror i stratišta poput Dotrščine ili Rakovog Potoka, na kojima je streljano preko 7.000 ljudi, nisu zaplašili građane Zagreba od kojih je svaki četvrti od tadašnjih 200.000 stanovnika sudjelovao u antifašističkoj borbi, rekao je Matijašec.

- Nažalost, danas se pljuje se po onima koji su sprali ljagu koju je nanio ustaški režim. U Zagrebu više nema imena ulica i trgova s imenima iz NOB-a, pa je uklonjen i naziv Trga maršala Tita. Poručujemo da nećemo mirovati dok se trgu ne vrati ime maršala Tita, naglasio je Matijašec.

Slavko Kojić, izaslanik gradonačelnika Bandića, također je evocirao događaje vezane uz proboj. - Antifašizam je potvrđen kao tekovina hrvatskog društva. Treba jasno i otvoreno reći da je ovdje počinjen zločin nad nevinim ljudima zbog različitih svjetonazora. Djeca i mladi imaju pravo znati istinu da se takvi zločini ne ponove, rekao je Kojić, ističući da su gradske vlasti protiv svakog totalitarizma.

Prisutnima se obratio i Vinko Kovačić, predstavnik veterana u SDP-u, ističući da se treba pokloniti svim žrtvama. Ni on, kao ni Kojić, nije propustio povezati NOB i Domovinski rat, ali su u tom kontekstu propustili podsjetiti na činjenicu da je i u ratu 90-ih Kerestinec pod imenom Konačište ratnih zarobljenika Kerestinec bio logor u koji su dovođeni i mučeni brojni građani druge nacije i vjere te pripadnici JNA. Nakon mučenja, razmjenjivani su kao ratni zarobljenici, a da im nije dokazana krivnja, kako je to lani rekao antifašistički aktivist Stjepan Šafran, a o čeme su pisali brojni mediji.

Prije govora vijence su položile brojne delegacije, od SABA i ZUABA, preko delegacija Zagreba i Samobora do SDP-a i SRP-a. Među delegacijama je bila i ona Zveze združenj borcev za vrednote narodnoosvobodilnega boja Slovenije (Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Slovenije) iz Brežica na čelu sa Stanetom Preskarom.

Naša boračka udruženja intenzivno surađuju, pogotovo zbog blizine granice, rekao je Stane Preskar za Novosti. - Došli smo iz velikog poštovanja prema mrtvima i junacima koji su 1941. počeli borbu protiv fašizma koja praktično traje do danas i koja se intenzivira s porastom fašizma i nacizma u današnjoj Evropi.

Na pitanje jesu li antifašističke tekovine sačuvanije, a položaj antifašista bolji u Sloveniji nego u Hrvatskoj, Preskar odgovara potvrdno. - Ali to je samo na prvi pogled; desnica sve ove godine nije mirovala i dalje preko određenih stranaka u parlamentu zagovara stavove nacizma i fašizma. U tome idu toliko daleko da su spremni udružiti se s nekim evropskim pronacistički nastrojenim strankama, prije svega u Italiji i Njemačkoj. Srećom, civilno društvo u Sloveniji, ne samo borci, to ne dozvoljava jer shvaća kakvi su se strašni zločini dogodili za vrijeme nacizma. Nažalost, mladi te stvari ne znaju i to nepoznavanje fašizma i njegove uloge u društvu najveća su tragedija. Zbog toga je potrebna suradnja, ne samo između boraca i antifašista Slovenije i Hrvatske – kazao je Preskar.

Kojića smo pitali ima li grad Zagreb sredstva i utjecaja za moguću revitalizaciju dvorca. - Grad Zagreb je obnovio ploču s imenima svih koji su stradali, i ne samo ovu, a tako će činiti ubuduće. Što se revitalizacije tiče, teško mi je o tome govoriti jer Grad radi po prioritetima, a ne znam da li bi to spadalo u prioritete. O tome bi država trebala voditi računa, a tu se može nešto napraviti i sredstvima EU. Jasno, ako se riješe imovinsko-pravni odnosi, jer je dvorac bio u vlasništvu Antuna Mihalovića koji je bio zadnji ban Hrvatske u Austrougarskoj i koji je umro krajem 40-ih. Pitanje je tko su nasljednici, rekao je Kojić.

1/4