>

novosti logo

Održana komemoracija za žrtve s Koranskog mosta u Karlovcu

Komemoracija je održana u crkvi i na grobljima, a obilježavanje godišnjice ratnog zločina na samom Koranskom mostu onemogućile su braniteljske udruge, čiji pripadnici su demonstrirali pokraj mjesta pogibije rezervista

Dvadesetak građana prisustvovalo je u ponedjeljak svetoj liturgiji i parastosu u karlovačkoj Crkvi Svetog Nikole, održanima u znak sjećanja na trinaest rezervista, mobiliziranih u krnjačku Teritorijalnu obranu Jugoslavenske narodne armije, ubijenih na Koranskom mostu u Karlovcu, 21. septembra 1991. godine. Liturgiju i parastos služio je prvi karlovački paroh Radoslav Anđelić.

Dvadeset pet vojnika i rezervista JNA, tog dana su iz kasarne u Gornjem Mekušju najkraćim putem krenuli u Logorište, kako se tada tvrdilo, da bi izvukli dio tehnike iz opkoljene kasarne. Bilo je to vrijeme početka ozbiljnijih sukoba u okolici Karlovca, koji su kulminirali 4. oktobra.

Na mostu su ih zaustavili policijski specijalci, vojnici su se predali i položili oružje. Specijalci su odvojili redovne vojnike i odveli ih u policiju, a 17 rezervista doveli do drugog kraja mosta i tu njih 13 ubili i dvojicu teško ranili, dok su se dvojica spasila skokom u Koranu. Ovaj događaj je ocijenjen kao ratni zločin za što je na četiri godine zatvora osuđen Mihajlo Hrastov, a četvorica preživjelih su svjedočili na dugotrajnom suđenju. Sudski postupak je trajao preko 20 godina, dok Vrhovni sud Hrvatske nije donio konačnu presudu, a Hrastov je odležao tek dio kazne.

Prvi put su u tišini svijeće i cvijeće na mostu bili postavljeni 21. septembra 2013. godine, ali su ih gnjevni građani pobacali u rijeku. Na tragu početka procesa pomirenja pripadnika većinskog hrvatskog naroda i srpske zajednice, srpska zajednica u Karlovačkoj županiji i Srpsko narodno vijeće željeli su ove godine prvi put službeno održati komemoraciju žrtvama na mjestu zločina, no to im zbog velikog protivljenja raznih braniteljskih udruženja nije bilo omogućeno. Protiv komemoracije oštro su se postavili karlovački gradonačelnik Damir Mandić i vršiteljica dužnosti županice Martina Furdek Hajdin, zahtijevajući od pripadnika srpske zajednice da se izvine građanima Karlovca zbog agresije i rata. Pritom su izjavili da nemaju ništa protiv obilježavanja na grobljima i u vjerskim objektima. Veći dio Karlovčana, unatoč sudskoj presudi, Hrastova smatra herojem koji je spasio grad da ne padne u ruke neprijatelja. Iako je komemoracija otkazana, na mostu se ipak okupilo oko 200 dragovoljaca koji su optužili SNV za provokaciju.

Nakon parastosa u Karlovcu, komemoracija žrtvama je održana na dva krnjačka groblja, Parunovac i Čatrnja. Rodbina stradalih nije dolazila u Karlovac već je parastos održan u manastiru Bogorodice trojeručice u Donjem Budačkom. Na grobljima Parunovac i Čatrnja prisutnima se obratila potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća Aneta Vladimirov. Ona je povezala ubojstvo trojice hrvatskih policajaca početkom avgusta u Krnjaku s događajem na karlovačkome mostu te pročitala imena ubijenih rezervista: Milić Savić, Slobodan Milovanović, Mile Babić, Nikola Babić, Božo Kozlina, Mile Peurača, Vaso Bižić, Miloš Srdić, Milenko Lukač, Nebojša Popović, Svetozar Gojković, Zoran Komadina i Jovan Sipić.

- Nacionalistička politika koja je upravljala životima mobiliziranih rezervista i kobnog dana ih dovela do mosta na Korani, bila je višestruko štetna i pogubna kako za hrvatski tako i za srpski narod na Kordunu i drugdje. Ista je to logika ratnog nasilja kojom je naređena likvidacija hrvatskih policajaca mjesec i nešto dana ranije. No, ništa manje štetna bila je i spremnost na agresiju iskazana ubistvom razoružanih rezervista - kazala je Vladimirov.

- U osudi straha i stradanja koje je grad Karlovac i svi u njemu morao podnositi tokom granatiranja, u osudi huškanja, poticanja na rat i mobiliziranja te demoniziranja onih koji su odbili uzeti oružje, u osudi neodgovornih politika koje su paralelno s ratnim pripremama dogovarale podjelu društvene svojine te osudi nehumane egzekucije golorukih zarobljenika, Srpsko narodno vijeće sa srodnicima žrtava, antiratnim aktivistima, građankama i građanima Karlovca željelo je komemoraciju održati na samom mjestu zločina, ali to nam ni ove godine, nažalost, nije omogućeno - zaključila je Aneta Vladimirov.

Premda je SNV u nedjelju najavio da odustaje od komemoracije na Koranskom mostu, u ponedjeljak se na mjestu likvidacije rezervista okupilo tristotinjak hrvatskih branitelja i održalo prosvjedni skup. Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Željko Sačić rekao je da se na mostu ‘brani istina o Domovinskom ratu’. ‘Danas, u 21. stoljeću četnici su u Hrvatskoj u ekstremističkom rastu upravo zbog ovih mostova i zbog šajkača u Vukovaru i zbog Brđana na Banovnini. To treba zaustaviti‘, rekao je Sačić, kazavši da je Mihajlo Hrastov osuđen ‘u krajnje dvojbenom procesu‘.

U ime organizatora prosvjeda, predsjednik karlovačke Udruge Specijalne jedinice policije Grom Josip Slačanin, rekao je medijima da je ovo skup ‘jedinstvene podrške Mihajlu Hrastovu koji je zaslužan što je Karlovac danas to što jest‘. Na prosvjedu su bili i građani s HOS-ovim zastavama.

Documenta: Laž je da su rezervisti napali Hrastova i pružali otpor

Povodom obljetnice likvidacije zarobljenih rezervista na Koranskom mostu Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću upozorava na netočne i zlonamjerne interpretacije vezane uz navodni napad i otpor ubijenih i ranjenih zarobljenika za koje je Vrhovni sud utvrdio da su netočne. Documenta također predlaže dijalog o obilježavanju tridesete godišnjice koji će uključiti porodice ubijenih i sve sada suprotstavljene aktere u pronalaženje primjerenog rješenja.

Saopćenje Documente prenosimo u cijelosti:

'U povodu današnje godišnjice ubojstva na Koranskom mostu podsjećamo da je prije dvadeset devet godina, 21. rujna 1991. godine, Mihajlo Hrastov, pripadnik MUP-a Republike Hrvatske, hicima iz automatske puške ubio 13 rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu.

U postupku koji je započeo 1992. nakon tri oslobađajuće presude pred Županijskim sudom u Karlovcu u kojima je svima koji su pratili suđenje postalo jasno da se državno odvjetništvo i sudsko vijeće ne može oduprijeti pritiscima u sredini u kojoj su mnogi vjerovali da je smaknuće zarobljenika legitimna reakcija na agresiju, nakon tri uzastopna vraćanja, presudio je Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH).

Nakon žalbe Ustavni je sud predmet vratio na vijećanje VSRH pred izmijenjenim vijećem jer nije javno objavio presudu. Konačno, Vrhovni je sud 2. rujna 2012. donio presudu i time nakon 20 godina zaključio najduži postupak vođen zbog povreda vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom pred hrvatskim pravosuđem. Mihajlo Hrastov proglašen je krivim za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protupravnim ranjavanjem i ubijanjem neprijatelja (čl. 124. st. 1. i 2. OKZRH), koje je počinio ubivši trinaestoricu i teško ranivši dvojicu zarobljenih neprijateljskih vojnika, na način kako ga se tereti optužnicom. Zbog toga je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine.

VSRH je zaključio da optuženi Mihajlo Hrastov nije napadnut od strane rezervista JNA. Također je zaključio da napada na svjedoka Gorana Čerkeza nije niti bilo, a svoj zaključak temelji na izmjenama iskaza o tom napadu i svjedoka Gorana Čerkeza te Darka Grujića. Osim toga, svjedoci Svetozar Šarac, Branko Mađarac, Duško Mrkić i Nebojša Jasnić, preživjeli zarobljenici s mosta, iskazivali su da nisu vidjeli bilo kakav otpor zarobljenika. Iskazima ovih svjedoka VSRH je poklonio vjeru.

Na Koranskom mostu ubijeni su Jovan Sipić, Božo Kozlina, Nebojša Popović, Milić Savić, Milenko Lukač, Nikola Babić, Slobodan Milovanović, Svetozar Gojković, Miloš Srdić, Zoran Komadina, Mile Babić, Vaso Bižić i Mile Peurača. Ranjeni su: Duško Mrkić, Svetozar Šarac, Nebojša Jasnić i Branko Mađarac

No interpretacije u kojima se ističe navodni otpor ubijenih i ranjenih zarobljenika tvrdokornije su od konačne presude VSRH. Smatramo da treba razgovarati i o činjenicama koje se ne uklapaju u uvriježene poglede na događanja na Koranskom mostu.

Zato predlažemo dijalog o obilježavanju okrugle tridesete godišnjice koji će uključiti porodice ubijenih i sve sada suprotstavljene aktere u pronalaženje primjerenog rješenja.'

1/3