>

novosti logo

Piše Novosti

Organizacije civilnog društva: Hrvatska ne smije ući u Schengen dok krši ljudska prava

Aktivisti upozoravaju da bi članstvo Hrvatske u Schengenu trebalo biti stavljeno na čekanje sve dok Vlada ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje migranata

Hrvatska je u utorak od Europske komisije dobila zeleno svjetlo za ulazak u bezgraničnu Schengen zonu. Tim povodom reagirale su grupe i organizacije koje rade sa žrtvama nasilja na granici, a koje ističu da bi članstvo Hrvatske u Schengenu trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje migranata.

‘Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone ne samo da direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica’, navodi se u priopćenju koje potpisuju Border Violence Monitoring, Centar za mirovne studije, Are You Syrious, Inicijativa Dobrdošli!, Rigardu, Refugee Aid Serbia, Mobile Info Team, Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila i Re:ports Sarajevo.

Posljednje tri godine organizacije civilnog društva i aktivisti iz Hrvatske, institucije poput pučke pravobraniteljice zajedno s brojnim međunarodnim vladinim i nevladinim akterima upozoravaju na nezakonitu i nasilnu praksu hrvatske policije prema migrantima koji pokušavaju ući u Hrvatsku na granicama sa Srbijom i BiH.

‘To su planirana, sustavna i promišljena nezakonita djelovanja policije koja onemogućuju ljudima u potrazi za sigurnošću ulazak na teritorij RH i vraćaju ih u susjedne zemlje bez primjene ikakvih procedura ili omogućavanja pristupa sustavu međunarodne zaštite, često koristeći silu i nasilje. Ne postoje mehanizmi nadzora policijskog postupanja, a nacionalnom preventivnom mehanizmu se onemogućuje rad i pristup podacima policije. Odgovorna tijela do sada nisu sankcionirala ovakve policijske prakse, čak ni nakon objave pisma anonimnih policajaca koji su, temeljem vlastitog iskustva, potvrdili kako policija provodi nezakonite prakse.

Ipak, navedene prakse uzete su u obzir unutar međunarodnog konteksta - Savezni upravni sud u Švicarskoj suspendirao je vraćanje izbjeglica u Hrvatsku, tzv. Dublinske transfere zbog prijetnje nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske. Također, protiv Hrvatske se vodi spor pred Europskim sudom za ljudska prava, koji se tiče afganistanske obitelji čije je dijete smrtno stradalo u naletu vlaka, neposredno nakon što je čitava obitelj nezakonito protjerana iz Hrvatske u Srbiju’, podsjećaju grupe i organizacije civilnog društva i ističu da upravo te činjenice trebaju biti uzete u obzir prilikom donošenja odluke o tome je li Hrvatska potpuno zadovoljila uvjete za ulazak u Schengen.

‘Kao država kandidatkinja potrebno je proći kroz proces evaluacije koji uključuje sve dijelove Schengen aquija. Hrvatska ne primjenjuje niti poštuje relevantne međunarodne pravne standarde i Schengenski zakonik. Konkretno, Hrvatska krši članak 13 Schengenskog zakonika koji definira: ‘Osoba koja je nezakonito prešla granicu i koja nema pravo boravka na državnom području dotične države članice mora se uhititi i podvrgnuti procedurama u skladu s Direktivom 2008/115/EZ.’ Spomenute procedure Direktive osiguravaju pravedan i učinkovit sustav azila, koji potpuno poštuje princip non-refoulement, odnosno zabranu prisilnog vraćanja osobe na područje gdje postoji vjerojatnost da bi bili proganjani, mučeni ili ubijeni, te smještaj ljudi u adekvatne uvjete’, navodi se u priopćenju.

Potpisnici ističu i da se međunarodna i nacionalna legislativa ne krši samo na granicama, već i u dubini teritorija Hrvatske. ‘Svjedočanstva izbjeglica i drugih migranata o detencijskim smještajima u Korenici i Zagrebu, zajedno sa sistematiziranim tehnikama koje se koriste u procedurama push-backova, pokazuju kako Hrvatska nije spremna upravljati granicama, a pritom se pridržavati međunarodnog prava i Schengenskog aquija. Zbog toga Hrvatskoj ne bi trebao biti odobren ulazak u Schengen sve dok spomenute prakse ne budu zaustavljene i sankcionirane’, poručuju aktivisti i dodaju kako se nadaju da će Vlada i MUP pokazati političku volju da poštuju ljudska prava migranata.

1/1