Unatoč masovnim protestima prošle godine i učestalim optužbama za korupciju i autoritarnost, bugarski premijer Bojko Borisov odnio je 4. travnja još jednu pobjedu na parlamentarnim izborima. No nije izvjesno hoće li pobjeda značiti i opstanak na vlasti, na kojoj je s kraćim prekidima još od 2009. Uz mizernu izlaznost manju od polovice birača, Borisovljeva stranka desnog centra Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) osvojila je samo 26 posto glasova i 75 od 240 zastupnika u parlamentu. To je više od konkurenata, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlasti i bitno manje od 32,6 posto glasova koliko je stranka osvojila prije četiri godine. Da stvar za Borisova bude gora, u međuvremenu se raspala koalicija ekstremne desnice koja ga je dosad podržavala, a nijedna od njezinih frakcija nije uspjela ući u parlament.
Istovremeno, Borisovljevi dosadašnji najvažniji konkurenti iz lijevo-centrističke Bugarske socijalističke partije (BSP) ostvarili su s 15-ak posto glasova svoj historijski najgori rezultat. S mjesta glavne opozicijske stranke BSP je istisnula nova stranka nazvana Postoji takav narod (ITN), osvojivši 18 posto glasova. Populističku stranku vodi TV voditelj i pop-turbofolk pjevač Slavi Trifonov, a njezine političke pozicije su misterija. Trifonov je obećao da neće surađivati s Borisovim, a njegova stranka je i nastala na valu prošlogodišnjih masovnih protesta protiv GERB-ove vlasti. Motiv za proteste je uglavnom korupcija, ali i niz drugih pitanja. Bugarsku se redovito smatra najsiromašnijom, ali i najkorumpiranijom zemljom Unije, ispred Rumunjske i Hrvatske. Iako ekonomski pokazatelji sugeriraju da je posljednjih godina ostvaren napredak, iseljavanje se nastavlja, a Bugarska je od ulaska u EU izgubila 600 tisuća stanovnika.
ITN nije jedina "protestna stranka" u novom parlamentu. Široka koalicija Demokratska Bugarska uključuje i stranke lijevog centra poput Zelenog pokreta i konzervativne Demokrate za snažnu Bugarsku, a osvojila je desetak posto glasova. Dvostruko manje dobila je i treća "antisistemska" stranka borbenog naziva Ustani – mafija van! Tri protestne stranke nemaju puno toga zajedničkog, čak ni unutar sebe. Kako upozorava Žana Coneva, "nove stranke ne nude ništa novo u pogledu ekonomskih politika, ali od njih se ni ne očekuje više od toga da sruše Borisova".
- Zasad je njihov domet da otežavaju formiranje vlade, no ne vidi se alternativa GERB-u - objašnjava sociologinja za Novosti.
Borisov može pokušati sklopiti dogovor s Pokretom za prava i slobode (DPS) koji zastupa romsku, tursku i muslimansku manjinu, ali čak ni u tom slučaju neće imati većinu. Što se socijalista tiče, Coneva smatra da ih je koštao zaokret od socijalnih politika prema nekom obliku "lijevog konzervativizma".
- Otkad je 2016. stranku preuzela Kornelija Ninova, BSP je postao jedan od najglasnijih boraca za "obiteljske vrijednosti", a protiv "rodne ideologije" - tvrdi Coneva.
Unatoč tome, korupcija ostaje praktički jedini predmet spora među strankama. Nove protestne stranke ukazuju na brojne skandale GERB-a, uključujući i "procurile fotografije" Borisovljeve spavaće sobe u kojoj drži pištolj i hrpu novčanica od 500 eura. No osim obećanja "moralnije vladavine" ne nude ništa drugo. Borisov pak na dokaze o korupciji "odgovara" izbjegavajući medije. Izborna parola bila mu je "rad, rad, rad", a kampanja se u najvećoj mjeri svodila na obilazak gradilišta. Većina komentatora smatra kako GERB koristi široku klijentelističku mrežu da bi osigurao stabilan broj glasova i uz izrazito nisku izlaznost. Kao i za svake izbore, brojne su optužbe za kupovinu glasova. Sve ovo pojačalo je kritike kako Bugarska klizi prema autoritarizmu, a Coneva upozorava kako "sistem Borisovljeve vladavine nije znatno drugačiji od onog Viktora Orbána". Međutim, "Borisov uspijeva izbjeći oštre kritike Unije jer se ne upušta u antievropsku retoriku". Dapače, nastoji se predstaviti kao brana pretjeranom ruskom utjecaju u toj zemlji.
Aktualna pat-pozicija natjerala je premijera da ponudi "ekspertnu vladu" i pozove ostale stranke na "nacionalno jedinstvo". Takvu izvanrednu vladu pokušao je opravdati aktualnom krizom s koronavirusom, koja je osobito teško pogodila Bugarsku – u zemlji s manje od sedam milijuna stanovnika umrlo je približno 14 tisuća ljudi.
