Kulturno-umjetničkim programom održanim na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, Antifašistička liga Republike Hrvatske obilježila je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige simbolično su odali počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima na 77. godišnjicu Kristalne noći. Time se Zagreb pridružio Beogradu, Skopju, Ljubljani, Udinama i Podgorici, gradovima u kojima je također obilježena godišnjica pobjede nad fašizmom i kraj Drugog svjetskog rata.

‘Kristalna noć je kulminacija višegodišnjeg procesa stavljanja Židova u Njemačkoj izvan društva i izvan zakona. Uz propise koji su Židovima ograničavali mogućnost upisivanja na fakultete u mnogim drugim europskim zemljama, tadašnja se Njemačka strmoglavila u nasilje, najavivši i oduzimanje najvrjednijeg od svih prava – prava na život. Pred očima cijelog svijeta paljene su i uništavane sinagoge, židovski dućani i zanatske radnje, stanovi, škole. Židovi su završavali na cesti, bili ponižavani i premlaćivani do smrti. Tog 9. studenog 1938. godine Europa i svijet promatrali su početak svog kraja i sunovrat civilizacije. Tek su rijetki doživjeli kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom. Dok su jedni zanijemili ili se pridružili nasilnicima, drugi su u vrijeme krvoprolića odabrali otpor fašizmu i nacizmu. Veći dio Židova koji su preživjeli holokaust spasili su se baš zato što su se pridružili narodnooslobodilačkoj borbi. Zato uz spomen na žrtve fašizma i svih kolaboracionističkih režima na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma podsjećamo i na otpor fašizmu tada te važnost podrške progonjenima danas’, stoji u proglasu kojeg je pročitao Damir Čuljak, tajnik Antifašističke lige RH.

‘Danas ksenofobi produbljuju i stvaraju podjele tamo gdje ih se jedva slutilo. U našim društvima, umjesto međusobnog uvažavanja, pripadnike druge nacije, vjere, rase, roda i seksualne orijentacije često se pokušava poniziti govorom mržnje. U vrijeme sadašnje ‘seobe naroda’, neki izbjeglicama iz Afganistana, Iraka, Sirije i drugih ratom razorenih zemalja izražavaju dobrodošlicu, a neki ih pak isključuju. Svatko ima odgovornost za svoju reakciju na nasilje i bira hoće li ga ignorirati ili biti solidaran s žrtvama. Svatko se može suprotstaviti narastajućem historijskom revizionizmu. Okupljanje na godišnjicu Kristalne noći vidimo kao doprinos sjećanju na žrtve holokausta, ali i poziv na humanizaciju odnosa među svima nama danas’, zaključuje se u proglasu.

U kulturno-umjetničkom programu nastupila je Andrea Weiss Sadeh, koja je pročitala pjesmu ‘Svatko ima svoje ime’ izraelske pjesnikinje Zelde. Tragom imena koja i danas nedostaju mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb ‘Lira’ je uz ravnanje dirigenta Roberta Homena i solistički nastup Tvrtka Stipića otpjevao molitve ‘Kolni drey’ i ‘Ose Shalom’. Pjesmu ‘Nekakvi ljudi’ Wislave Šimborske izvela je Ratka Višnjić, dok je Olivera Radović pročitala odlomak iz knjige ‘Kao mraz’ Zore Dirnbach.

Građani, među kojima su bili Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH te predstavnici veleposlanstava Norveške, Francuske, Austrije, Australije i Makedonije, naposljetku su u znak sjećanja na žrtve nacističkog i svih kolaboracionističkih režima zapalili svijeće.