>

novosti logo

Kronika Kronika

Popis miniranja u Bjelovaru

Oko 600 kuća i vikendica, najvećim dijelom nalazile u vlasništvu Srba, nestalo je podmetanjem eksplozivnih naprava 90-ih godina na području Bjelovara i okolice

Godišnjim izvješćem o radu, udruga Pravda iz Bjelovara potvrdila je svoju angažiranost u nastojanju da se teroristički akti novom legislativom stave u domenu ratnog zločina. Oko 600 kuća i vikendica koje su se najvećim dijelom nalazile u vlasništvu Srba, ali i većinskog naroda, nestalo je podmetanjem eksplozivnih naprava početkom 90-ih godina na području Bjelovara i okolice. Više od 20 godina kasnije posljedice su vidljive u smanjenju broja pripadnika srpske nacionalne manjine: od nekadašnjih 15 tisuća do sadašnjih tek 3 tisuće prema posljednjem popisu stanovništa.

Upravo problematikom obeštećenja osoba oštećenih terorističkim djelovanjem iz ratnih 90-ih godina, ne samo na bjelovarskom kraju nego i na širem području, bavi se udruga Pravda iz Bjelovara. Višegodišnje zalaganje članova udruge za obeštećenje uništene imovine dovelo je do početka pomaka u zakonskoj regulativi. Ostala postignuća, ali i pitanja koja su još uvijek neriješena, Pravda je predstavila putem Godišnjeg izvješća o radu na redovnoj skupštini. Posebno su istaknuti višegodišnji napori koji su rezultirali točnim popisom svih vlasnika stambenih objekata koji su na području bivše općine Bjelovar u razdoblju od 1991.-1992., terorističkim aktima izvan zone ratnog djelovanja, ostali bez imovine.

Da se udruga Pravda smatra kompetentnim akterom u izradi i doradi zakonskih akata potvrđeno je imenovanjem tajnika udruge Jovice Brkića, inače dobitnika plakete SNV-a za posebni doprinos humanosti i pravednosti, u Povjerenstvo za izradu Zakona o dopunama Zakona o obnovi. Povjerenstvo je zasjedalo nekoliko puta analizirajući svaki članak Zakona, istodobno ugrađujući izmjene potrebne kako bi se počelo rješavati pitanje obeštećenja. Proces je bio mukotrpan i težak, ali prijedlog Zakona ugledao je svjetlo dana te je kao takav upućen u daljnju proceduru, odnosno javnu raspravu, odande prema Vladi pa prema usvajanju u Saboru. Izborni proces u Hrvatskoj usporio je ovu zakonsku proceduru koja bi se trebala razriješiti po formiranju Vlade i kadrova u ostalim relevantnim državnim institucijama. U narednom razdoblju udruga će posebne napore usmjeriti prema stvaranju legislative prema kojoj će se teroristički akti ove vrste staviti u domenu ratnih zločina, jer tada ne mogu doći u zastaru te na reparaciju civilnih žrtava rata.

- Poduzimamo godinama maksimum aktivnosti da bi koliko – toliko senzibilizirali javnost za naše probleme, no vrijeme radi svoje, sve nosi u zaborav uz blagoslov odgovornih. ‘Pravda’ je prisutna na društveno – političkoj sceni RH, ako se ugasimo i posljedni tračak nade s njom nestaje – rekao je Brkić. Prikupljanje podataka o stradalim pripadnicima srpske zajednice, kao i o njihovoj uništenoj imovini u periodu od ‘91.-‘95. bit će prioritet u 2016. godini za Vijeća srpske nacionalne manjine Bjelovarsko – bilogorske, Virovitičko – podravske, Požeško – slavonske i Brodsko – posavske županije. Radi izvršenja ove zadaće predsjednicima Vijeća već su podijeljeni unificirani obrasci za prikupljanje podataka. Radi se o aktivnosti koja zahtjeva studiozan i ozbiljan rad kao i angažman svih srpskih institucija. Stoga se mole svi oni koji imaju validna saznanja da pomogu u ovim aktivnostima, apeliraju iz Vijeća.

1/1