>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Poprijeki sud

Assange se suočava s izvjesnom mogućnošću da će ga britanska vlada izručiti SAD-u, kako bi se ondje od njega napravio primjer svima koji se usude dovoditi u pitanje postupke američke vlade

Na Glavnom kaznenom sudu u Londonu 7. rujna nastavljeno je suđenje Julianu Assangeu, na kojemu će biti odlučeno hoće li najpoznatiji svjetski zviždač biti izručen u Sjedinjene Države kako bi mu se tamo sudilo za špijunažu. Američka optužnica sastoji se od 18 točaka, od kojih se njih 17 odnosi na Zakon o špijunaži iz 1917. godine, a ukoliko bi bio proglašen krivim po svim točkama, Assange bi mogao dobiti kaznu od 175 godina zatvora. Američko tužilaštvo tereti ga za urotu za prikupljanje i objavljivanje klasificiranih podataka američke vojske i vlade, a sve te optužbe proizlaze iz činjenice da je njegov WikiLeaks objavio za svjetsku javnost važne informacije o američkim ratovima u Iraku i Afganistanu, logoru za osumnjičenike za terorizam Guantanamo Bay na Kubi te diplomatske depeše SAD-a i drugih država.

Assange se nalazi u samici zatvora visoke sigurnosti Belmarsh, u lošem fizičkom i psihičkom stanju, a suđenje koje bi trebalo trajati četiri tjedna već je jednom nakratko prekinuto zbog sumnje da je član jednog od pravnih timova zaražen koronavirusom. Da će sud u Old Baleyju biti podjednako nemilosrdan prema Assangeu kao što su to dosad bile sve institucije država uključenih u njegov progon pokazalo se već prvog dana suđenja, kada je sutkinja odbila molbu njegovih odvjetnika – s kojom su se složili i predstavnici optužbe – da mu se dozvoli da umjesto u udaljenoj staklenoj kabini sjedi uz svoje odvjetnike kako bi mogao s njima komunicirati.

Nad Assangeom se već punih deset godina sustavno vrši međunarodni pravosudni teror, a to se pokazalo i tjedan dana prije početka ponovljenog suđenja, kada je državno odvjetništvo Švedske objavilo da su sve optužbe koje je ta institucija protiv njega istraživala od 2010. godine otišle u zastaru jer dokazi kojima su raspolagali ‘nisu bili dovoljno jaki’. Progon Assangea počeo je upravo u Švedskoj, kada su dvije žene u ljeto 2010. godine protiv njega podnijele kaznenu prijavu za spolni odnos bez zaštite. Idućeg dana tadašnja državna odvjetnica izjavila je da ‘nema razloga za sumnju da je Assange počinio silovanje’, a pet dana kasnije policijska istraga je suspendirana. No nakon uspješne žalbe odvjetnika dviju žena istraga je ponovno otvorena, a Assange je nešto kasnije napustio Švedsku nakon što je, kako tvrdi, tužiocima ponudio da ga ispitaju, što su oni odbili.

Nešto više od mjesec dana kasnije izdan je nalog za hapšenje, a Assange, koji se tada nalazio u Londonu, u lipnju 2012. zatražio je azil od Ekvadora nakon što je londonski sud donio odluku da ga se izruči u Švedsku. Tada se i sklonio u ambasadu Ekvadora, gdje je ostao do travnja prošle godine, kada mu je Ekvador ukinuo azil. U kolovozu 2015. tri manje optužbe švedskog tužilaštva otišle su u zastaru, a u kolovozu ove godine isto se dogodilo i s optužbom za silovanje. Komentirajući ovaj proces, UN-ov posebni izvjestitelj za torturu Nils Melzer rekao je da je ovo ‘jedinstven slučaj da je neka osoba bila izložena devetogodišnjoj preliminarnoj istrazi za silovanje bez podizanja optužnice’.

Upravo zahvaljujući takvom postupanju jedne od najuzornijih liberalnih demokracija zapadnog svijeta, izmrcvaren desetogodišnjom institucionalnom torturom, Assange se sada suočava s izvjesnom mogućnošću da će ga prema Americi izrazito servilna konzervativna britanska vlada izručiti SAD-u, kako bi se ondje od njega napravio primjer svim zviždačima i novinarima koji se usude u ime javnog interesa objavljivati i dovoditi u pitanje postupke američke vlade.

1/1